Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
I Srbija deo magistralnog gasovoda od Rusije do Italije, potvrdio Aleksandar Medvedev, direktor rusk
Plavi potok neće zaobići Srbiju
- Sudeći prema garancijama koje sam dobio od Aleksandra Medvedeva, direktora Gas eksporta, gasne linije Gasproma, magistralni gasovod blu strim (plavi potok) neće zaobići teritoriju Srbije, a memorandum o tome bi trebalo da bude potpisan do kraja godine - izjavio je za Danas republički ministar rudarstva i energetike Radomir Naumov, koji se nalazi u Moskvi na manifestaciji Međunarodna energetska nedelja. Prema njegovim rečima za Srbiju je izuzetno važno da taj gasovod prođe kroz njenu teritoriju pošto će država godišnje ubirati oko 30 miliona dolara od takozvane tranzitne takse. Takođe, izgradnja međunarodnog gasovoda bi omogućila otvaranje novih radnih mesta i sigurno snabdevanje stanovništva i privrede. Naumov je podsetio da je Vlada Srbije na memorandum dala saglasnost početkom leta, a da će ga ruska strana potpisati čim se okončaju sve formalnosti vezane za pripremu tako važnog dokumenta. "Garancije dobijene u Moskvi najbolji su demanti glasina da će gasovodni pravac iz Rusije ka Italiji, kojim će se zemljama Evropske unije godišnje transportovati 25 milijardi kubnih metara gasa, zaobići Srbiju. Važno je naglasiti i to da će Rusija finansirati celokupnu izgradnju tog kraka, ističe Naumov. Po svemu sudeći, u stručnim krugovima u Rusiji preovladalo je mišljenje da je prolazak gasovoda preko Srbije isplativije rešenje od onog u kome bi naša zemlja bila zaobiđena, jer se na taj način skraćuje trasa gasovoda, a Srbija je pogodna i zbog toga što se graniči sa čak sedam zemalja. Ne treba, međutim, odbaciti ni spekulacije da Rusi to rade kako bi učvrstili svoj politički uticaj u Srbiji i ekonomski je vezali za svoje infrastrukturne projekte. U stručnim krugovima se i ranije moglo čuti da će Rusija ipak prihvatiti opciju koja podrazumeva prolazak naftovoda kroz Srbiju, ali sada ostaje veliko pitanje u kom pravcu će se gasovod dalje širiti, odnosno da li će se kretati preko Hrvatske ili Bosne i Hercegovine. Predstavnik konsultantske kuće Konsultant partner iz Nemačke Borivoje Vranić naglašava da je plan izgradnje gasovoda iz pravca Bugarske jeftiniji i realniji od dugoročnog plana Nabuko koji predviđa da glavni gasovod od Turske, preko Bugarske i Rumunije (zaobilazeći Srbiju) ulazi u Mađarsku, a zatim u Nemačku. Uz konstataciju da takav projekat najviše odgovara interesima Italije, Vranić se zalaže da magistralni gasovod prolazi preko Srbije, odakle bi priključkom kod Bratunca, bio usmeren ka Sarajevu, a zatim ka Mostaru i hrvatskoj luci Ploče. U Italiju bi ulazio ispod Jadranskog mora odakle bi se gas distribuirao potrošačima na Mediteranu, u centralnoj i zapadnoj Evropi. - Takva opcija je prihvatljivija od one koja predviđa izgradnju gasovoda od Turske ka severu, kojim inače nije obuhvaćena Srbija. Na severu Evrope već postoje naftovodi i takva trasa bila bi duga, a samim tim i preskupa - zaključuje Vranić. Izvor:"Danas".

U oktobru deflacija 0,4 odsto:

Cene na malo i troškovi života u oktobru niži su u odnosu na septembar u proseku za 0,4 odsto. Pri tom, cene roba pale su za 0,6 odsto, dok su cene usluga zabeležile rast od 0,3 odsto. Posmatrano po grupama proizvoda, duvan je najviše poskupeo (7,7 odsto), dok su poljoprivredni proizvodi pojeftinili za 3,9 odsto. U odnosu na decembar 2005. godine cene na malo više su za 5,6 odsto. Troškovi života u oktobru su, u poređenju sa prethodnim mesecom niži za 0,4 odsto, dok su u odnosu na decembar 2005. godine povećani za 4,8 odsto, a razlika između indeksa cena na malo i indeksa troškova života posledica je različitog uticaja cena pojedinih artikala iz grupe proizvoda koji utiču na obračun indeksa - saopštio je juče, na konferenciji za novinare Dragan Vukmirović, direktor Zavoda za statistiku Srbije. Industrijska proizvodnja u septembru je u odnosu na septembar prošle godine veća za 1,8 odsto, dok je u odnosu na prošlogodišnji prosek zabeležila rast od 7,5 odsto. Za prvih devet meseci ove godine industrijska proizvodnja veća je za 5,5 odsto, a najveći rast beleži sektor prerađivačke industrije. Spoljnotrgovinska robna razmena ostvarena za prvih devet meseci ove godine iznosi 13,7 milijardi dolara, što predstavlja rast od 28,9 odsto u odnosu na isti period lane. Izvoz je veći za 40,3 odsto i njegova vrednost premašuje sumu od 4,5 milijardi dolara, dok je uvoz dostigao vrednost od 9,2 milijarde dolara (rast od 24 odsto), tako da spoljnotrgovinski deficit iznosi oko 4,7 milijardi dolara i veći je za 11,6 odsto u odnosu na devetomesečni period. Komentarišući oktobarski pad cena nafte i naftnih derivata od 6,7 odsto Vukmirović je rekao da je uticao na indeks cena sa 0,6 odsto. Izvor:"Danas".

Na programima CNN od decembra reklamna kampanja srpske turističke ponude:
Skrivena lepota Srbije pred očima američkih turista
Iako Srbija već više od jedne decenije zauzima zapaženo mesto u programima CNN, doduše u negativnom kontekstu, ugovor koji je protekle nedelje sklopljen sa predstavnicima te televizije, omogućiće da se zemlja predstavi i u drugačijem svetlu, kao ekonomski, politički i bezbednosno prihvatljiva destinacija. Reč je o komercijalnoj kampanji kojom će se reklamirati turistička ponuda Srbije. Prema rečima ministra trgovine i turizma Bojana Dimitrijevića, to je početak saradnje sa tom globalnom mrežom koja će se dodatno intenzivirati kada, početkom naredne godine, bude kreiran kantri brend, odnosno simbol, logo i slogan Srbije. - Na osnovu materijala koji smo dostavili, kreativni tim CNN trebalo bi do kraja novembra da uradi spot od 45 sekundi, koji će uz geografske odrednice poput Dunava, planina i prirodnih lepota, predstaviti tradiciju, mentalitet i gostoprimstvo srpskog stanovništva. To su vrednosti koje su posle istraživanja kako nas vide stranci i kako mi sebe doživljavamo, izbile u prvi plan, i deo su kampanje za izradu kantri brenda. Osim toga, i Strategija razvoja turizma ukazala je na potrebu intenzivnije reklamne kampanje na domaćem i ciljanim inostranim turističkim tržištima, pa je iz sredstava Nacionalnog investicionog plana od ukupno planiranih pet miliona evra, ove godine za te namene izdvojeno 3,5 miliona. Od tog novca finansiraće se reklamna kampanja na CNN ali i nekoliko drugih vodećih evropskih televizija nemačkog i francuskog govornog područja sa kojima su pregovori u toku - kaže ministar Dimitrijević i naglašava da srpski turizam očekuje značajne efekte te kampanje, pozivajući se na pozitivna iskustva zemalja koje su već realizovale saradnju sa CNN. Ugovorom je precizirano da se na kanalima CNN reklamni spot pojavi 500 puta za četiri meseca, a potpredsednik kompanije CNN zadužen za prodaju reklama, Rani Rad, nije želeo da obelodani finansijske detalje ugovora, "jer je to poslovni princip te kuće". - Ovo je komercijalna kampanja u kojoj intenzitet i kvalitet reklame zavise od uloženog novca, a krajnji efekti i od kvaliteta samog proizvoda, ali moram da istaknem da sam na području jugoistočne Evrope razgovarao sa velikim brojem turističkih poslenika i mislim da je Srbija, kad je o turizmu reč, na dobrom putu da privuče veliki broj stranih turista i turoperatera. Zato smo se potrudili da ekonomski deo ugovora bude atraktivan, jer očekujemo da će se saradnja nastaviti. Više puta sam boravio u Srbiji a pogledao sam i materijal koji je pripremila Turistička organizacija Srbije, i siguran sam da će autentični zvuci i slike ovog dela Evrope omogućiti našim stručnjacima da na najbolji način vizuelno predstave skrivene lepote Srbije - naglasio je Rad i podsetio da su dosadašnji partneri iz Crne Gore, Makedonije i Egipta bili izuzetno zadovoljni efektima kampanja vođenih preko CNN. U crnogorskom Ministartstvu turizma potvrdili su da je reklamna kampanja vođena tokom prvih devet meseci ove godine preko CNN i delom preko Juro Njuza bila plodonosna, jer je poseta stranih turista, kojih je ove godine na Crnogorskom primorju bilo oko 400 hiljada, za 40 odsto nadmašila prošlogodišnju. Rečeno nam je, takođe, da je porastao broj individualnih poseta. Zato je i u kreiranju reklamne kampanje Srbije, akcenat stavljen na animiranje pažnje individualnih turista, jer je procenjeno da uz svo bogatstvo ponude, prirodni resursi i izgrađeni kapaciteti ne pružaju uslove za masovni turizam. Tome treba dodati i podatak da se turističke navike u svetu menjaju. Više nisu aktuelni odmori koji traju nekoliko nedelja na jednom mestu, na tzv. morskim destinacijama, već aranžmani koji tokom cele godine omogućavaju po nekoliko dana različitih doživljaja - od siti brejka, seoskog turizma do lova, ribolova i nautičkog turizma. Upravo na taj aspekt ukazuju i u Turističkoj organizaciji Srbije ali da bi ta šansa mogla da se iskoristi, osim blaga koje nam je poklonila priroda i reklamne kampanje koja je, za početak, ugovorena sa CNN, potrebna su velika ulaganja u infrastrukturu, smeštajne kapacitete i uređenje turističkih lokacija. Pravi test za ocenu opravdanosti dosadašnjih državnih ulaganja u ovu granu, biće pojava velikih investitora i hotelskih lanaca, koji su najavili dolazak. Izvor:"Danas".

Centralne banke zemalja jugoistočne Evrope - problemi isti, monetarni mehanizmi različiti:
Fiksni kurs ublažava inflatorni pazar
Sve zemlje regiona jugoistočne Evrope suočene su, manje-više, sa istim problemima - nezaposlenost, nedovoljna konkurentnost privrede, visok spoljnotrgovinski deficit i deficit platnih bilansa koji dostižu čak desetak procenata GDP, i najzad, tu je i veoma izražen proces evropeizacije društva. U takvim okolnostima uloga centralnih banaka je veoma značajna i dolazi do izražaja naročito pri izboru metoda kojima države pokušavaju da reše ove probleme, pri čemu instrumenti mogu da budu različiti, što u dobroj meri zavisi i od toga da li monetarne i fiskalne vlasti sarađuju na tom planu. Srbija je jedina od zemalja u regionu u kojoj samo monetarna vlast brani stabilnost cena i to ne kursom nego kamatnom politikom, dok su privredni razvoj i platni bilans prepušteni kretanjima, pre svega fiskalne politike. Iako su i ostale zemlje naznačile da je održavanje cenovne stabilnosti ključni zadatak centralnih banaka, izabravši pri tom fiksni kurs kao instrument kojim taj cilj ostvaruju na kratak rok, one ipak "brinu" i o još nekim ciljevima, pre svega koliki će biti deficit platnog bilansa. Diana Dragutinović, viceguverner Narodne banke Srbije, međutim zastupa stav da monetarna politika ne može da utiče na realne varijabile kao što su ekonomski rast ili platnobilansna kretanja, ali na srednji rok može da utiče na snižavanje stope inflacije. Nasuprot tome, kako ističe, ako je rašireno uverenje da monetarna politika može da podrži konkurentnost izvozne industrije, teško je izboriti se da niska stopa inflacije bude primarni interes svih. Njen stav deli i guverner NBS Radovan Jelašić koji ukazuje na različite teorije o tome kakvu opasnost za privredni razvoj i kretanje inflacije predstavlja tekući platni deficit. On, međutim, podseća i na različita iskustva zemalja koje su se sa tim problemom suočavale. Kanada je, recimo, čak 95 godina beležila deficit tekućeg platnog bilansa ali, ipak, nije zapala u velike ekonomske probleme, pre svega zato što je postojao visok nivo fiskalne discipline, kao i značajan priliv stranih direktnih investicija. I Srbija je u plusu kada je reč o stranim direktnim investicijama. Istina je da imamo visok deficit platnog bilansa, negde oko 9,6 odsto GDP kao i prošle godine, ali je činjenica takođe da izvoz dinamično raste, i to brže od uvoza, kao i to da izvoz nije koncentrisan samo u neke sektore i proizvode, što je dobro. Srbija je rešila, iako je to mukotrpniji put, da bude prva zemlja koja će probati da vrati poverenje u nacionalnu valutu. To znači da kada kažeš dinar, onda treba i da posluješ u dinarima, ali i štediš u dinarima - kaže Jelašić. Koliko je to bitan faktor koji umnogome olakšava posao centralnih banaka u zemljama kao što su države JIE svedoči najbolje primer Slovenije, koja je, prema rečima Darka Bohneca, viceguvernera Banke Slovenija zapala u najveću krizu tokom tranzicije 1996-1997. godine, koja se, između ostalog, manifestovala i visokom stopom inflacije, upravo zbog toga što fiskalna politika nije davala podršku monetarnim vlastima. Nasuprot tome, Hrvatska je najbolji primer kako se željeni rezultati postižu kada te saradnje ima. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta