Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Akcize na uvozne cigarete odložile potpisivanje sporazuma CEFTA do 12. decembra:
Visoka cena džentlmenskog dogovora sa BAT i Filip Moris
Vlada Srbije odlučila je da odloži potpisivanje Sporazuma o jedinstvenoj zoni slobodne trgovine u jugoistočnoj Evropi (CEFTA) uz obrazloženje da nije spremna da prihvati zahtev Hrvatske koja traži da se smanje opterećenja na uvoz cigareta, odnosno da se akcize za uvozne cigarete izjednače sa akcizama za domaće cigarete, a da se pri tom carina na uvoz te robe ne povećava. Tajming koji su Srbija i Bosna i Hercegovina utvrdile za pronalaženje dogovora o režimu uvoza cigareta u Srbiju, odnosno mesa i mleka u BIH, jeste 12. decembar, a sporazum bi trebalo da bude potpisan 19. decembra u Bukureštu. Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić je kao argument za nepotpisivanje sporazuma naveo da bi srpska duvanska industrija, u slučaju da Vlada prihvati ponuđeni zahtev, imala slabu zaštitu. On je podsetio da je carina na uvoz cigareta u Srbiji 15 odsto, u Hrvatskoj 38 odsto, a u Evropskoj uniji 58 odsto. Podsetimo da je pre ulaska stranih investitora na domaće duvansko tržište napravljen džentlmenski dogovor sa Vladom Srbije koji je potom inkorporiran u Zakon o akcizama. Zakonom je precizirano da se akcize na cigarete naplaćuju na maloprodajnu cenu, a u primeni je tzv. mešoviti akcizni sistem. To znači da je maloprodajna cena cigareta opterećana sa 30 odsto akcize, plus fiksna komponenta odnosno specifičan akcizni namet koji za cigarete iz domaće proizvodnje iznosi jedan a za uvozne deset dinara, plus rast cena na malo. Dejan Jovović, koji je u Vladi državne zajednice SCG obavljao funkciju pomoćnika ministra za međunarodne ekonomske odnose, kaže za Danas da akcize na cigarete diktiraju kompanije Britiš amerikan tobako i Filip Moris koji su vlasnici duvanskih fabrika u Vranju i Nišu. On smatra da bi isti poreski tretman trebalo da važi kako za domaće tako i za cigarete iz uvoza. - Verujem da će naći kompromisno rešenje i da će sporazum CEFTA biti potpisan u najskorije vreme. Nadam se, takođe, da će i sa BIH biti postignut dogovor o uslovima uvoza mesa i prehrambenih proizvoda na njihovo tržište. U nastojanju da maksimalno zaštite svoje tržište predstavnici BIH traže da u ankes ugovora uđu mlečni, mesni i ostali prehrambeni proizvodi. Ipak, treba naglasiti da je sporazum CEFTA dobra stvar i predstavlja ulaznicu u zajednicu evropskih zemalja. Sporazum bi otvorio tržište od 60 miliona stanovnika odnosno trgovinski bi se ojačale veze izeđu svih zemalja zapadnog Balkana i Albanije i Moldavije, jer iz tog korpusa ispadaju Rumunija i Bugarska koje od 1. januara naredne godine ulaze u EU - naglašava naš sagovornik. BAT: Zaslužene privilegije U kompaniji Britiš amerikan tobako za Danas objašnjavaju da je Zakon o akcizama doveo cigarete iz uvoza u podređen položaj. Ali, oni ističu da su strani investitori dosta novca uložili u oživljavanje duvanske industrije u Srbiji i da zbog toga zaslužuju privilegovanu poziciju na tržištu. To je, kako tvrde u toj kompaniji, jedna od garancija da će im se investicije u dogledno vreme vratiti. Inače, Zakonom je predviđeno da zaštita cigareta iz domaće proizvodnje bude na snazi do 2009. godine. Platni promet sa BIH od iduće godine - Od prvog kvartala naredne godine, posle probnog testiranja koje će početi u januaru, svi platni nalozi u Srbiji i BIH biće skupljani u narodnim bankama dveju država i samo jednom u toku dana transferisani, tako da će za učesnike u platnom prometu trasfer novca biti 100 puta jeftiniji nego danas kada se za jedan nalog plaća između pet i deset evra, najavio je guverner Jelašić. Izvor: "Danas".

Promovisana lista 300 najboljih srpskih firmi :
Po poslovnom prihodu prvi NIS
List „Ekonomist“ uradio je i ove godine listu 300 najboljih srpskih kompanija u 2005. Kriterijumi su za ovu listu promenjeni, pa je tako umesto samo po oblastima, urađena kompletna lista najboljih preduzeća. Glavni kriterijum ipak nije bio profit, već isključivo ostvareni poslovni prihod u 2005. godini. Tako su se i ove godine u vrhu liste našle nacionalne kompanije NIS i EPS. Mesta u ovoj listi u odnosu na prošlu godinu zamenili su „Delta holding“, koji je na trećem (prošle godine bio na četvrtom mestu), i „Telekom Srbija“, koji je na četvrtom (u 2004. bio na trećem mestu). Od nacionalnih kompanija u prvih deset našle su se i „Železnice Srbije“ iako je bruto dobit ovog preduzeća u 2005. bio negativan. U prvih 200 najboljih preduzeća našao se i „Blic Press“. Po profitu „Blic“ je daleko ispred svih štampanih medija. Ministar privrede Predrag Bubalo izrazio je zadovoljstvo što su se na listi 300 najuspešnijih našle, pored državnih firmi koje su i dalje na čelnim pozicijama, i privatizovane firme koje su nekada bile na listi za restrukturiranje. - Ne samo što su te kompanije ostvarile rast i skinute sa liste gubitaša, već smo time pokazali i vitalnost srpske privrede pomažući preduzećima koja su bila perjanica našeg društva - kazao je Bubalo i ocenio da će tek rezultati za 2006. i 2007. godinu biti pravo merilo rasta srpske privrede. Po njegovim rečima, samo ove godine prodato je 60 preduzeća iz restrukturiranja, kao što su Fabrika vagona iz Kraljeva, Azotara iz Pančeva. Izvor: "Blic".

„Dajnkorp“ odustao od kargo centra :
Strateški partner pukao na berzi
Vest da je američka firma „Dajnkorp“, strateški partner Aerodroma „Nikola Tesla“, odustala od nacionalno važnog projekta izgradnje kargo centra, udarila je u Vladu Srbije kao grom - rekao je juče ministar za odnose sa inostranstvom Milan Parivodić na hitno sazvanoj konferenciji za štampu. Taj grom, međutim, udario je u Vladu, prema priznanju Parivodića, još pre mesec i po dana kad je pismo „Dajnkorpa“ stiglo u Beograd, ali Vlada iz nepoznatih razloga nije htela da ga obelodani sve dok prekjuče nije procurilo u javnost. Američka firma „Dajnkorp“, saopštio je Parivodić, poslala je kratko pismo u kojem bez obrazloženja obaveštava Vladu Srbije da odustaje od izgradnje kargo centra. Investicija vredna 60 miliona evra, a u perspektivi i celih 200 miliona. - Zbog kraha akcija na berzi, firma vlasnica „Dajnkorpa“ smenila je direktora i postavila novo rukovodstvo koje je odustalo od posla sa beogradskim aerodromom - rekao je Parivodić. Izbor strateškog partnera za gradnju kargo centra u Beogradu pratile su brojne afere. Krajem 2004. godine na tender su se prijavile tri inostrane firme, američki „Dajnkorp“, izraelski „Ejndžel“ i sa njim u konzorcijumu švajcarski „Svisport“, vodeća svetska kompanija u ovoj oblasti. Pobedu je u februaru 2005. godine odneo „Dajnkorp“, ali je u javnosti ostao gorak utisak da su „Ejndžel“ i „Svisport“ prevareni, da je „Dajnkorp“ u srpskom establišmentu imao „protekciju“. - Deo spekulacija u beogradskoj štampi o vlasničkoj strukturi „Dajnkorpa“ bio je očigledno naručen i, najblaže rečeno, neobičan. „Dajnkorp“ je dao mnogo bolju ponudu od drugoplasiranog „Ejndžela“, tenderska dokumentacija bila je uredna. Za ovu novonastalu situaciju ne vidim odgovornost ni među članovima Vlade ni među članovima tenderske komisije. Mislim da se može govoriti i ispitati odgovornost rukovodstva aerodroma. Oni su mogli sa više dinamizma da vode pregovore sa „Dajnkorpom“. Ja i najteže pregovore završavam za dva-tri meseca, a oni su pregovarali godinu i po dana. Na kraju, nacrt dogovora koji su nam poslali u Vladu ne može da se nazove ozbiljnim dokumentom, pa ga Vlada nije ni prihvatila - rekao je Parivodić. Ministar nije hteo da licitira sa visinom štete (u evrima) koju trpi Srbija zbog propasti ugovora. Šteta je, kaže on, ogromna, a najveća je što je izgubljeno vreme. Vlada će, po njegovom obećanju, morati što pre da razmatra ovaj problem i vidi da li će da raspisuje novi tender ili će posao ponuditi nekom konzorcijumu. Aerodrom znao Aerodrom „Nikola Tesla“ već mesec dana zna da mu je strateški partner odustao od posla, ali se tek juče, pod pritiskom javnosti, oglasio. Rukovodstvo aerodroma saopštilo je da odustajanje „Dajnkorpa“ od posla izgradnje kargo centra „neće ugroziti realizaciju projekta“. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta