Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srpska elektroprivreda uoči privatizacije:
Jeftina struja, jeftin i EPS
U kakvoj su vezi cena struje, privatizacija Elektroprivrede Srbije i zaštita životne sredine? „U direktnoj” – reći će za „Politiku” dr Vladimir Đorđević, generalni direktor Elektroprivrede Srbije. S cenom kilovat-časa raste i vrednost EPS-a. Jedan cent vredniji kilovat-čas – milijardu evra vredniji EPS. Međutim, sadašnja cena kilovat-časa, u proseku oko 3,8 evrocenti, najniža je u Evropi. Sa njom kao takvom nema ni razvoja. Nema poslova za desetine hiljada ljudi u srpskim firmama. Nema zaštite životne sredine, kao ni većih količina domaće struje. Nema strateških partnera. Uopšte uzev, nema ni – tržišta električne energije. – Sadašnja cena električne energije podmiruje samo tekuće poslovanje EPS-a. Srbiju sa njom (sadašnjom cenom) čeka sve veći uvoz struje. Srbija treba da ima svoju struju, iz svojih elektrana. Zato kažemo da hoćemo da radimo i gradimo te nove elektrane. Realna cena donosi i racionalnost u trošenju. Bez novca ne možemo da zaštitimo vazduh, vodu i zemlju. Opravdan je strah da ćemo zbog nepoštovanja propisa gasiti „prljave” elektrane. Zato se spremamo da u te projekte do 2015. godine uložimo 1,2 milijarde evra. Ali... sa ovom cenom nema zaštite životne sredine – navodi naš sagovornik. Jevtina struja donosi jevtin EPS. Ona dovodi kupce EPS-a, a ne strateške partnere za razvojne projekte. A investicije u EPS-u do 2010. godine „teške” su tri milijarde evra. Za to su nam, kaže Đorđević, potrebni stranci. Međutim, niko od njih neće uložiti ni jedan jedini evro u energetiku ako mu se ne omogući profit. Da je EPS profitabilan, kao što nije, i on bi sada, kao što to čine druge velike elektroprivrede, kupovao distribucije i elektrane u okolnim zemljama. – Čak 16 kompanija je pokazalo interesovanje da u Srbiji sa EPS-om gradi novu termoelektranu snage 700 megavata. I tu smo jasni – sve kroz tender, javno, da Srbija i EPS dobiju najbolju ponudu. A sa novom elektranom imaćemo dugoročni ugovor o prodaji električne energije EPS-u i to po definisanoj proizvođačkoj ceni. Ta cena, kako pokazuju računice, neće moći da bude niža od pet evrocenti. I kako onda da od te elektrane kupujemo struju po pet centi a prodajemo je po nižoj ceni – pita Đorđević. – Raspisali smo još dva tendera – za konsultanta za restrukturisanje EPS-a i za traženje partnera za modernizaciju Panonskih elektrana. Tražimo partnera koji će u Panonske elektrane „uneti” novu tehnologiju i obezbediti energente po povoljnoj ceni – objašnjava naš sagovornik. Strateški partneri bi trebalo da budu izabrani tokom naredne godine. Sa gradnjom, odnosno modernizacijom ovih elektrana, elektroenergetski sistem Srbije dobiće novih 1.000 megavata. Oko 15 odsto proizvodnje električne energije u Republici biće u mešovitom vlasništvu. – Nismo protiv ulaska privatnog kapitala u srpski elektroenergetski sektor, ne želimo da čuvamo monopol. Jesmo protiv prodaje EPS-a, „komad po komad”, kako su to svojevremeno učinile neke zemlje u tranziciji, pa sada kupuju ono što su prodavale. Nama ti eksperimenti ne trebaju. Nećemo prodaju distribucija i rasprodaju tržišta onima koje ne interesuju ni razvoj, ni naš vazduh, voda i zemlja. Nećemo da nas kupe oni koji žele samo plasman robe kupljene i proizvedene u okolnim jevtinim elektranama. Interes Srbije je jasan – ulazak privatnog kapitala u razvojne projekte EPS-a, a potom transformacija EPS-a u akcionarsko društvo. Država treba da proceni kada će biti pravi trenutak za prodaju određenog procenta akcija i koliki će to biti procenat – kaže Đorđević. U najjačim evropskim zemljama – država je i dalje većinski vlasnik elektroprivreda. Na primer, Češka je većinski vlasnik ČEZ-a, visokoprofitabilne firme koja je u ovom regionu veoma aktivna u svim privatizacijama. Zašto onda i Srbija ne bi pomogla svojoj firmi da stvara profit, da deo profita vraća državi za, na primer, socijalne potrebe. Jer, EPS je zamajac srpske privrede. Vrednost poslova sa „Kolubara Metalom”, fabrikama „Goša”, „Minel”, „Termoelektro”, „Sever”, MIN... kao i sa naučnim institutima dostiže i 150 miliona evra godišnje. Cena struje u okruženju Prosečna cena kilovat-časa u Makedoniji bila je lane četiri evrocenta, u Bugarskoj 4,8, Crnoj Gori 4,9 a u Albaniji 5,7 evrocenti. U BiH je koštao 6,5, Poljskoj 6,8, Hrvatskoj 6,9 i Rumuniji sedam evrocenti. Još skuplji kilovat-čas plaćali su potrošači u Turskoj – 7,7, Slovačkoj – 9,1 i Mađarskoj – 9,2 evrocenta. – Nismo mi nekoliko puta siromašniji od Albanaca, Rumuna, građana BiH... pa da naš kilovat-čas, pod izgovorom zaštite standarda i borbe protiv inflacije, bude nekoliko puta jevtiniji. Takva priča uništava EPS – kaže Đorđević. Izvor:"Politika".

Ugovor Banke Inteze sa nacionalnom korporacijom:
Lakše do stana
Uslovi za subvencionisane kredite za mlađe od 45 godina dodatno će se poboljšati od 20. novembra: učešće će se smanjiti na pet odsto, a rok vraćanja produžiti na 30 godina. Takođe će se smanjiti i učešće, sa 20 na 10 odsto, za komercijalne kredite osigurane kod Nacionalne korporacije, najavio je juče ministar finansija Mlađan Dinkić posle potpisivanja ugovora Banke Inteze sa Ministarstvom finansija i Nacionalnom korporacijom za osiguranje stambenih kredita. Banka Inteza će od ponedeljka, 6. novembra, početi da odobrava stambene kredite sa subvencijom države za građane do 45 godina, sa rokom otplate do 25 godina i zbirnom kamatom od 4,76 odsto godišnje. Maksimalni iznos kredita je 100.000 evra, a učešće koje obezbeđuje korisnik je 10 odsto. U Intezi, koja je 13. banka u Srbiji koja je počela da daje subvencionisane stambene kredite, kako ističu, spremni su da od 20. novembra počnu da daju takve zajmove po novim, povoljnijim uslovima. Predstavnici Inteze su podsetili da je ta banka pet modela stambenih kredita ponudila od maja, a odobreno je 500 u ukupnoj vrednosti od 20 miliona evra. Država će u 2007. početi da izdaje prve srpske hipotekarne obveznice, na bazi do sada osiguranih kreditira. Tim hartijama biće obezbeđen novac za osiguranje novih kredita kod Nacionalne korporacije, podsetio je Dinkić na konferenciji za novinare. Nacionalna korporacija je za dve godine, do 1. novembra, osigurala oko 7.000 kredita u ukupnoj vrednosti od oko 190 miliona evra. Do sada je odobreno 1913 subvencionisanih kredita. Dinkić očekuje da će u 2007. biti osigurani krediti u vrednosti 250 do 300 miliona evra. U naredne četiri godine moglo bi biti odobreno između 70.000 i 100.000 osiguranih stambenih zajmova. Izvor:"Politika".

Ministri o koncesiji za autoput Horgoš – Požega:
Ponuda od 800 miliona evra
Najbolju ponudu za dodelu koncesije za izgradnju autoputa Horgoš – Požega dala je španska kompanija FCC, u saradnji sa austrijskom firmom „Alpina”. One su ponudile 800 miliona evra, saopštio je juče ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić na konferenciji za novinare održanoj u Vladi Srbije. Po njegovim rečima, vlada je odluku donela na osnovu predloga Tenderske komisije za dodelu koncesija i finansijskog savetnika. – Sada predstoji period pregovora za potpisivanje koncesionog ugovora. Ukoliko pregovori sa prvoplasiranim konzorcijumom ne uspeju, pristupiće se pregovorima sa drugoplasiranim ponuđačem, a to je nemački građevinski koncern PORR, koji je nastupio pod imenom Srpski konzorcijum, sa svojim kooperantima – rekao je Ilić. Inače, ukupna vrednost ponude španske i austrijske firme je 1,3 milijarde evra, računato sa kamatama i PDV-om. Trećeplasirani na ovom tenderu je konzorcijum nemačke firme „Štrabag” i francuskog „Buiga”, a na četvrtom mestu su francuski „Vinči” i GNP. Predmet koncesije su izgradnja leve trake autoputa od Horgoša do Novog Sada dužine 106 kilometara, održavanje 68 kilometara autoputa od Novog Sada do Beograda i projektovanje i izgradnja autoputa od Beograda do Požege dužine 148 kilometara. U oglasu o raspisivanju tendera za izbor koncesionara za izgradnju autoputa Horgoš – Požega navedeno je da se koncesija daje na 25 godina. Prema ranijim procenama, vrednost projekta je oko 780 miliona evra, od čega troškovi eksproprijacije zemljišta, planiranja i izgradnje 148 kilometara autoputa od Beograda do Požege, preko Ćelija i Preljine, koji prolazi kroz Ovčarsko-kablarsku klisuru, iznose oko 640 miliona evra. Autoput Horgoš – Požega trebalo bi da bude deo nove saobraćajnice do Crnogorskog primorja, čija je izgradnja procenjena na 3,5 milijardi evra, dok bi deonica kroz Srbiju trebalo da košta oko 1,5 milijardi evra. Ministar za privredu Predrag Bubalo saopštio je na konferenciji za novinare da vlada neće usvojiti budžet, i da će to biti posao nove vlade, ali da je juče usvojen Memorandum o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2007, kao i projekcije za 2008. i 2009. godinu. Po njegovim rečima, Memorandum mora da se u domenu glavnih makroekonomskih faktora i rasta BDP-a poklapa sa Nacionalnom strategijom privrednog razvoja. – Ova godina je po mnogo čemu bila pozitivna i biće je teško ponoviti. Karakterišu je velike strane investicije, obaranje inflacije, rast BDP-a, kao i visok rast izvoza. I dalje su glavni problemi visok spoljnotrgovinski deficit i visoka nezaposlenost – rekao je Bubalo, objašnjavajući da, po Nacionalnoj strategiji, BDP narednih godina mora da raste po stopi od najmanje sedam odsto godišnje, a za 2009. predviđen je rast od 7,5 odsto. Za isti period planirano je i obaranje inflacije i to u narednoj godini na 7,5 odsto, u 2008. na 6,5 odsto i u 2009. na 4,5 odsto. Izvor:"Politika".

Bo­gat­stvo če­ka ga­zdu:

DOK se na nji­va­ma PKB kor­po­ra­ci­je pri­vo­di kra­ju se­tva pše­ni­ce, ber­ba ku­ku­ru­za i va­đe­nje še­ćer­ne re­pe, di­rek­tor kom­bi­na­ta Mi­loš Bu­ga­rin, za­do­vo­ljan što su na vre­me ura­di­li sve ra­tar­ske po­slo­ve, po­ma­lo set­no ka­že: - Eto, za­se­ja­li smo i na­šu i dr­žav­nu ze­mlju, a ko će da ža­nje ne zna­mo. Kom­bi­nat će pre na­red­ne že­tve, ve­ro­vat­no do ma­ja idu­će go­di­ne, bi­ti pri­va­ti­zo­van. Dr­žav­na ze­mlja ko­ju ob­ra­đu­je­mo go­di­na­ma, ni­je još bi­la na li­ci­ta­ci­ji za za­kup, pa ne zna­mo ko će je do­bi­ti. Mi smo se, ipak, vo­di­li lo­gi­kom do­brog do­ma­ći­na i za­se­ja­li ono što smo pla­ni­ra­li, jer da smo če­ka­li op­štin­ske kon­kur­se, nji­ve bi osta­le neo­bra­đe­ne. Op­ti­mal­ni ro­ko­vi je­se­nje se­tve su već za na­ma a kon­kurs o da­va­nju dr­žav­nog zem­ljšta u za­kup u op­šti­na­ma Pa­li­lu­la, Sur­čin i Zre­nja­nin, gde se na­la­ze na­ša (dr­žav­na) ima­nja još ni­je ni na vi­di­ku. PO­NE­ŠTO TAJ­NA OKO 2.840 rad­ni­ka PKB kor­po­ra­ci­je, naj­ve­će srp­ske fa­bri­ke hra­ne pod otvo­re­nim ne­bom (ne­ka­da je bi­la naj­ve­ća i u Evro­pi) ob­ra­đu­je 22.000 hek­ta­ra ze­mlje, od če­ga je 17.000 dr­žav­na. - Ob­ra­di­va ze­mlja stvo­re­na je, uglav­nom, isu­ši­va­njem ju­žno­ba­nat­skih mo­čva­ra ta­ko da ne­ma ni­jed­nog kva­dra­ta ko­ji je ne­kom od­u­zet, a da ga mi ko­ri­sti­mo - ka­že Bu­ga­rin. Pra­ved­no bi bi­lo da PKB na­sta­vi i da­lje da je ob­ra­đu­je, jer je u kul­ti­vi­sa­nje mno­go de­ce­ni­ja­ma ula­gao, ali za­kon je za­kon i mi će­mo ga po­što­va­ti. Ka­da bu­de li­ci­ta­ci­ja, bo­ri­će­mo se da je do­bi­je­mo, a ako ne­ko da vi­še od nas, on­da će­mo ima­ti ve­li­ki pro­blem jer sve što na tim ora­ni­ca­ma pro­iz­ve­de­mo ide za is­hra­nu na­ših kra­va mu­za­ra, pri­plod­nih ju­ni­ca, svi­nja, ova­ca. Ali, ni­je to sa­mo naš pro­blem... Sa­mo far­ma kra­va od oko 8.600 gr­la da­je go­di­šnje oko 60 mi­li­o­na li­ta­ra mle­ka eks­tra kla­se, pro­iz­ve­de­nog po svim stan­dar­di­ma EU, ko­je se is­po­ru­ču­je "Imle­ku" po naj­po­volj­ni­joj ce­ni. Ko­joj, to je po­slov­na taj­na. Tu je i to­vi­li­šte od 3.000 bi­ko­va go­di­šnje ko­ji se is­po­ru­ču­ju "Ju­ho­ru", "Ime­su", "Kar­nek­su", i dru­gim do­ma­ćim kla­ni­ca­ma. Po­red za­do­vo­lje­nja po­tre­ba za pod­mla­đi­va­njem sop­stve­ne far­me kra­va mu­za­ra, oko 700 do hi­lja­du pri­plod­nih ju­ni­ca iz nji­ho­vih šta­la go­di­šnje se pro­da na eks­ter­nom tr­ži­štu, uglav­nom ko­o­pe­ran­ti­ma "Imle­ka". I da ih ima­ju vi­še, la­ko bi mo­gli da ih "uda­ju". Tu su i far­me od 7.000 svi­nja i 2.500 ova­ca. Sva ta usta hra­ne se sa nji­va kor­po­ra­ci­je hra­nom bez ge­net­skih mo­di­fi­ka­ci­ja, a na tr­ži­štu se ku­pu­je sa­mo ne­što ma­lo sun­co­kre­to­ve sač­me. ZNA­NjE I RAD BA­VI­MO se is­klju­či­vo pri­mar­nom pro­iz­vod­njom. Da bi­smo po­sti­gli re­zul­ta­te ko­je sa­da ima­mo tre­ba­lo je, u pro­te­klih pet go­di­na, do­sta zno­ja, zna­nja i ula­ga­nja - ka­že Bu­ga­rin. - Za to vre­me smo dži­na na ko­le­ni­ma po­di­gli na no­ge na ko­ji­ma sa­da čvr­sto sto­ji. U na­šem vo­znom par­ku su naj­no­vi­je i naj­bo­lje po­ljo­pri­vred­ne ma­ši­ne: trak­to­ri, kom­baj­ni, pri­ključ­na me­ha­ni­za­ci­ja... Tu su i sa­vre­me­ne mu­zi­li­ce i ras­hlad­ni ure­đa­ji za mle­ko. Deo nov­ca us­pe­li smo da obez­be­di­mo iz sop­stve­nih iz­vo­ra, a deo pod vr­lo po­volj­nim ban­kar­skim kre­di­ti­ma, sa ka­ma­tom od je­dan do 1,5 od­sto go­di­šnje. Fir­ma ka­kva je sa­da PKB kor­po­ra­ci­ja, sma­tra­ju ov­de, la­ko će na­ći kup­ca. Ipak, ni­su sa­svim spo­koj­ni ka­da je pri­va­ti­za­ci­ja u pi­ta­nju. - Sve nam je ja­sno i ne­ma­mo ni­šta ni pro­tiv za­ko­na, ni pro­tiv Usta­va ko­ji vi­še ne po­zna­je dru­štve­nu svo­ji­nu, što je bi­lo kraj­nje vre­me, pa sa­mim tim ni pro­tiv pri­va­ti­za­ci­je - ka­že Bu­ga­rin. - Na­da­mo se sa­mo da će naš ku­pac bi­ti ne­ko iz "stru­ke" ko una­pred zna šta će sa onim što do­bi­je da ra­di, a ne ne­ke "udru­že­ne pa­raj­li­je" ko­ji će za go­di­nu - dve kom­bi­nat da pre­pro­da­ju, pret­hod­no se oslo­bo­div­ši ve­ćeg bro­ja rad­ni­ka. MO­ŽDA I STRAN­CI NE is­klju­ču­ju mo­guć­nost da se na ten­der ja­vi i ne­ka ino­stra­na fir­ma, ali po­što kod nas stran­ci ne mo­gu da bu­du vla­sni­ci ze­mlje, ona to mo­že da ura­di sa­mo osni­va­njem fir­me ćer­ke u Sr­bi­ji. - In­si­sti­ra­će­mo još da se sa­či­ni so­ci­jal­ni i in­ve­sti­ci­o­ni pro­gram i da to bu­de sa­stav­ni deo pa­ke­ta - ka­že Bu­ga­rin. - Ra­ču­na­mo da će se po­ja­vi­ti vi­šak od oko 700 do 800 rad­ni­ka, ma­da bi je­dan broj njih pre­kva­li­fi­ka­ci­jom i do­dat­nim in­ve­sti­ra­njem mo­gao i da osta­ne. Izvor:"Novosti".

Nastavlja se dominacija bankarskog sektora na Beogradskoj berzi:
Akcije Kredi banke porasle 137 procenata
Na Beogradskoj berzi je u ovonedeljnom trgovanju akcijama kompanija obavljeno 1.749 transakcija, odnosno 487 manje nego prošle sedmice, a i vrednost prometa je smanjena za više od 9,12 milijardi na 2,12 milijardi. Takva razlika ne treba da čudi jer je trgovanje prošle nedelje proteklo u znaku kupovine AIK banke, a ova sedmica više predstavlja vraćanje na normalno stanje. Najveći rast cena ostvaren je akcijama Kredi banke kojima je počelo da se trguje u ponedeljak, kursom od 8.851 dinara za jednu akciju, da bi se trgovanje završilo u petak sa cenom od 21.000 dinara. Ovaj porast za više od 137 odsto je bacio u zasenak akcije Hipo-alpe adrija banke koje su u poslednje vreme prednjačile kada je u pitanju rast cena. Ove akcije su završile na drugom mestu, sa povećanjem cene od 72,33 odsto, i sada vrede 22.608 dinara po akciji. Što se tiče prometa, bankarski sektor je i dalje u vrhu, predvođen Agrobankom koja je u 153 transakcije ostvarila vrednost prometa od skoro 630 miliona dinara, zabeleživši cenu od 30.290 dinara po akciji na kraju trgovanja u petak. Kao rezultat povećanih kamata koje idu i do 7,5 odsto, Agrobanka očekuje povećanje štednje u ovoj godini za 70 miliona evra u poređenju sa prošlom. Takođe, u ponedeljak je počela distribucija nove emisije akcija, koja će povećati ukupan kapital banke sa 41 na 75 miliona evra. Jedina akcija koja je poslednjeg dana trgovanja ove nedelje uspela da malo skrene pažnju sa bankarskog sektora je "BB Minakva". U petak je tržište, koje obično sporo reaguje na vesti, odreagovalo na obaveštenje istog dana da će se mineralna voda "BB Minakva" izvoziti na britansko tržište. Da bi zadovoljili potrebe britanskog tržišta, u 2007. godini kompanija planira da poveća proizvodnju za 30 do 50 odsto, a u 2008. godini da je duplira. Akcije ove fabrike vode u petak su završile trgovanje na 13.000 dinara, što predstavlja porast od 3.92 odsto u odnosu na cenu od ponedeljka koja je bila 12.510 dinara po akciji. Zabeležena je i jedna ponuda za preuzimanje "Jugoinspekta". U sredu je "Evro gas" iz Subotice, koji nije listiran na berzi i ne poseduje nijednu akciju "Jugoinspekta" ponudio 12.000 dinara za jednu akciju, u nameri da preuzme 100 odsto akcionarskog kapitala. Cena akcije "Jugoinspekta" na tržištu je 5.000 dinara, a ponuda traje od prvog do 30. novembra 2006. godine. Izvor:"Glas javnosti".

Država i mali akcionari prodaju udeo u "Termoelektru" i "Progresu":
Udruženim snagama do više cene za firmu
BEOGRAD - Beogradski "Termoelektro" biće prvo preduzeće gde će država probati da proda manjinski paket akcija na tenderu, uz pružanje šanse ostalim akcionarima da joj se pridruže. Plan je, kako kažu u Agenciji za privatizaciju, da se u svim slučajevima gde se ide na ovaj model prodaje pruži šansa kupcu da pazari i sve emitovane akcije. To je, inače, prvi put pokušano pre dve godine pri prodaji "Knjaza Miloša", ali je zbog zakasnele inicijative državnih službenika, propalo. Kajmanski fond FPP Balkan, koji je kupio ovu fabriku mineralne vode, ne samo da je istisnuo državu, već je zapretio tužbom za materijalnu odštetu "jer prodaja državnih akcija putem javnog poziva nije zakonita". Posle godinu dana od ovih događaja, model prodaje manjinskog paketa tenderom prenet je iz uredbe u zakon. Sama prodaja "Termoelektra" strateškom partneru, za razliku od "Knjaza", trebalo bi da ide glatko. Inače, od ukupno emitovanih 77.606 akcija "Termoelektra", kod države je 37,49 odsto ili 24.000 akcija, a ostalo kod malih vlasnika. Ponude za kupovinu ovog uspešnog preduzeća koje radi montažu opreme u zemljama EU i Bliskog istoka je 10. novembar. U Agenciji za privatizaciji objašnjavaju da će na ovaj način biti ponuđeno na prodaju više preduzeća, među kojima su i "Progres", "Simpo" i "Optika". Nejasno je i zašto isto nije učinjeno letos sa "Novostima", gde je najveći pojedinačni vlasnik Republika Srbija jer bi se tako znalo ko su novopečeni vlasnici kompanije. Milomir Kuzmanović, direktor "Termoelektra", kaže da je država odlučila da ih privatizuje na ovakav način i da očekuje da će to biti dobro za sve, pa i male akcionare. "Kada država odluči kome će da proda svoj udeo, onda će ponuditi svakom akcionaru pojedinačno da pridruži akcije njenom paketu i da zajedno obave transakciju. Akcionarima je najvažnije da im država garantuje da će novi vlasnik otkupiti sve njihove akcije, po određenoj ceni", objašnjava Kuzmanović. Malim akcionarima, dodaje on, i ekonomski je bolje da se udruže sa državom jer će na taj način biti oslobođeni jednog poreza. Govoreći o mogućim kupcima, prvi čovek "Termoelektra" ističe da je dosad samo jedna nemačka kompanija bila u zvaničnoj poseti. Nemci su, nastavlja on, obišli preduzeće, ali to ne znači da su oni jedini zainteresovani. Agencija za privatizaciju vodi celi postupak, kaže Kuzmanović, i normalno je da se kupci javljaju njoj. Mislim da bi ceo postupak trebalo da bude završen do Nove godine, zaključuje direktor "Termoelektra". Veoma interesantna je i prodaja "Progresa", gde će država, takođe, probati da proda svoj paket od 46 odsto. Ova kompanija se prodaje bez dugova, odnosno državni poverioci će ih otpisati, a što je presedan jer su se na ovaj način dugovi brisali samo društvenim, a ne i delimično privatizovanim preduzećima. U Agenciji za privatizaciju tvrde da to nije čudno, a na spekulacije da ovim postupkom dižu cenu akcija malim vlasnicima "Progresa", odgovaraju da to nije tačno, što, kako kažu, pokazuje nepromenjena cena ovih deonica na berzi. Za razliku od "Progresa" , akcijama "Termoelektra" do sada nije trgovano. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta