Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Startovala četvrta emisija štednih zapisa Narodne banke Srbije:
Investicija koja donosi sigurnu zaradu
Narodna banka Srbije startovala je juče sa četvrtom emisijom štednih zapisa ukupne nominalne vrednosti od milijardu dinara. Zapisi su izdati sa rokom dospeća od godinu dana, a kamatna stopa je 17 odsto na godišnjem nivou. Prema oceni NBS, ulaganje u štedne zapise je sigurna investicija jer ne postoji rizik naplate tih hartija od vrednosti, s obzirom na to da ih izdaje Narodna banka Srbije, a građani mogu da ostvare atraktivan prinos - viši od onog koji se na tržištu nudi za dinarska ulaganja. Guverner NBS Radovan Jelašić tvrdi da «u ovom trenutku svako ko kupi štedne zapise NBS može da bude siguran da će na njima zaraditi bar osam odsto, ukoliko inflacija na kraju ove godine bude 9,3 odsto. Za onoliko koliko rast cena bude niži od toga, biće veća i realna zarada vlasnika zapisa, a ako iduće godine kao što je planirano inflacija bude niža od ovogodišnje, visina prihoda ostvarenih kupovinom zapisa NBS može se samo povećavati" Kako su kupci šednih zapisa oslobođeni svih vrsta naknada po osnovu njihove kupovine i isplate, kao i svih vrsta poreza po osnovu prometa i drugih poslova u vezi s ovim hartijama od vrednosti, a sobzirom na njihovu malu nominalnu vrednost (samo 5.000 dinara) i neograničeno pravo kupovine u javnosti su se pojavile sumnje da je ovo dobar način za pranje novca. Dok ekonomisti u vezi sa tim pitanjem polemišu pozivajući se na konstatciju da je siva zona vezana za devize, a ne za dinare, u centralnoj banci podsećaju da kao i za sve uloge veće od 10 hiljada evra sledi provera porekla novca, što znači da su neke veće nelegalne transakcije isključene. Prvu seriju kratkoročnih hartija od vrednosti, odnosno štednih zapisa Narodna banka Srbije emitovala je krajem decembra 2005. godine i te hartije su glasile na dinare. To je bio prvi korak u brobi protiv sve veće evropeiizacije srpskog finansijskog tržišta a dodatni podsticaj štednji u domaćoj valuti predstavlja kamatna stopa od 25 odsto i to u momentu kada je godišnja inflacija iznosila 17,7 odsto. Nije stoga čudo što je prva emisija relativno brzo prodata, a svi oni koji su sredinom ove godine realizovali svoje zapise mogli su da budu veoma zadovoljni ostvarenom zaradom utoliko pre što u tom momentu kamatne stope na dinarske uloge oročene na šest meseci nisu prelazile pet odsto. Interesovanje koje su građani pokazali za kupovinu štednih zapisa navelo je NBS da polovinom maja ove godine krene sa drugom emisijom ovih hartija od vrednosti opet u istom nominalnom iznosu od milijardu dinara i rokom dospeća od šest meseci, ali ovoga puta sa kamatnom stopom od 24 odsto. Već pred kraj avgusta emitovana je nova serija štednih zapisa ali sa rokom dospeća od godinu dana i kamatom od 19 odsto na godišnjem nivou da bi samo tri meseca kasnije došlo i do četvrte emisije zapisa, takođe sa rokom dospeća od godinu dana i kamatom od 17 odsto. Naravno, osim toga što je želela da podstakne štednju u dinarima, NBS se na ovaj korak odlučila i zbog potrebe da na sve moguće načine povuče višak likvidnosti sa tržišta i time smanji inflatornu tražnju. Ono što su banke i privreda dobili visokim kamatnim stopama na blagajničke zapise, fizička lica su dobila štednim zapisima NBS. Centralna banka je u momentu kada se na ovaj korak odlučila očekivala da će i poslovne banke krenuti njenim putem i brzo se pojaviti sa svojim atraktivnim dinarskim proizvodima, ali su banke ostajale «gluve» na ovaj izazov. Objašnjenje bankara je bilo da oni zbog karaktera svojih izvora finansiranja nemaju mogućnost da ponude čiste dinarske proizvode sa kamatnom stopom koja bi bila atraktivnija od one koju nudi centralna banka. Tek posle uspešnog zaokreta do koga je došlo u sektoru cena i smanjenja restriktivnosti monetarne politike, banke su se ohrabrile i najavljuju neke nove dinarske proizvode na tržištu. Izvor:"Danas".

Za zapošljavanje 370 radnika u zrenjaninskoj opštini iz NIP 740.000 evra:
Italijani grade dve fabrike u Zrenjaninu
U prisustvu predstavnika italijanskih firmi Pompea i Fulgar, Ministarstva finansija i lokalne samouprave, u Zrenjaninu je juče potpisan ugovor o dodeli bespovratnih sredstava iz Nacionalnog investicionog plana u iznosu od 740.000 evra. Ugovor su sa predstavnicima Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza potpisali čelnici kompanija Pompea i Fulgar, koje grade proizvodne pogone u zrenjaninskoj prvoj industrijskoj zoni. Prema rečima Jasne Matić, direktora SIEPA, podsticajna sredstva namenjena su zapošljavanju oko 370 radnika koji će posao dobiti u ove dve fabrike i isplaćivaće se sukcesivno. Reč je o sumi od 2.000 evra po zaposlenom, što je u skladu sa praksom u Evropskoj uniji. - Sredstvima iz Nacionalnog investicionog plana pokušavamo da rešimo problem nezaposlenosti u Srbiji i ovo je treći ugovor o investiranju kojim pomažemo jednu lokalnu samoupravu da privuče investitore. Za izgradnju nove industrijske zone jugoistok namenjeno je 2,7 miliona evra. Osim toga, pripremamo se da smanjimo porez na plate čime ćemo postati još atraktivniji za ulaganja - istakao je Mlađan Dinkić, ministar finansija u ostavci. Prema njegovim rečima, dolazak dva nova investitora iz Italije je veoma vezan za Srbiju jer izgradnja fabrike Pompea u Zrenjaninu podrazumeva investiranje 17 miliona evra, dok će Fulgar uložiti 8,5 miliona evra. Predstavnici kompanije Pompea i Fulgar, Đovani Moro i Adolfo Karlo Peresi izrazili su zadovoljstvo uslovima investiranja i dosadašnjim tokom izgradnje pogona u Zrenjaninu, u kojima bi proizvodnja trebala da startuje naredne godine. Reč je o fabrici čarapa Pompea i Fulgarovoj fabrici sintetičkog vlakna, koje će zapošljavati domaću radnu snagu. Potpisivanju ugovora u Zrenajninu pisustvovao je i prvi sekretar italijanske ambasade, Tomas Bocius i potpredsednica Vlade Srbije, Ivana Dulić Marković. Izvor:"Danas".

Mobilkom podneo ispravnu ponudu:

Agencija za telekomunikacije potvrdila je juče da je dokumentacija koju je podnela kompanija Mobilkom Austrija, u okviru postupka za izdavanje treće licence, u skladu sa uslovima i kriterijumima za učešće u nadmetanju. Time se Mobilkom kvalifikovao za dalje učešće, a finansijska ponuda te kompanije biće otvorena danas u 12 časova u prostorijama Agencije. Izvor:"Danas".

Gr­ci da­ju za auto­put:

Do kra­ja ne­de­lje Sr­bi­ja će upu­ti­ti grč­kom mi­ni­star­stvu ino­stra­nih po­slo­va zva­ni­čan zah­tev za do­de­lu po­mo­ći u iz­no­su od sto mi­li­o­na evra. Taj no­vac iz "He­le­nik pla­na" Sr­bi­ja do­bi­ja za iz­grad­nju auto­pu­ta od Gra­bov­ni­ce do Le­vo­so­ja, odo­sno do ma­ke­don­ske gra­ni­ce. Ovo je uz teh­nič­ke i osta­le fi­nan­sij­ske de­ta­lje do­go­vo­re­no pro­te­klog vi­ken­da na sa­stan­ku rad­nih gru­pa dve ze­mlje u So­lu­nu. Za­jed­nič­ki pro­je­kat bi­će ozva­ni­čen na grč­ko-srp­skom po­slov­nom sa­ve­tu, ko­ji se 23. i 24. no­vem­bra odr­ža­va u Be­o­gra­du. Pre­ma re­či­ma Dra­ga­na Pe­ne­zi­ća, po­moć­ni­ka mi­ni­stra za eko­nom­ske od­no­se sa ino­stran­stvom, bi­će ras­pi­sa­na dva me­đu­na­rod­na ten­de­ra. Pr­vi u mar­tu na­red­ne go­di­ne ka­ko bi iz­grad­nja lak­še de­o­ni­ce od Vla­di­či­nog Ha­na do Le­vo­so­ja kre­nu­la već u ju­nu. Dru­gi ten­der za naj­te­žu de­o­ni­cu, a to je iz­grad­nja auto­pu­ta kroz Gr­de­lič­ku gli­su­ru, mo­gao bi da bu­de ras­pi­san za go­di­nu da­na. Kom­ple­tan po­sao vre­dan je oko 450 mi­li­o­na evra. Od to­ga sto mi­li­o­na je do­na­ci­ja Grč­ke, a osta­tak nov­ca, ka­ko su na­ja­vi­li pred­stav­ni­ci Vla­de Sr­bi­je, bi­će obez­be­đen iz Na­ci­o­nal­nog in­ve­sti­ci­o­nog pla­na. Pred­stav­ni­ci vla­sti na­ja­vi­li su da će ova de­o­ni­ca Ko­ri­do­ra 10 bi­ti kom­ple­ti­ra­na u ro­ku od tri do tri i po go­di­ne. Ali, struč­nja­ci, ipak, sma­tra­ju da je re­al­no da po­sao bu­de za­vr­šen u ro­ku od pet go­di­na, jer je reč o iz­u­zet­no te­škoj kon­fi­gu­ra­ci­ji te­re­na. Auto­put E-75 u pu­nom pro­fi­lu za­vr­šen je do Le­skov­ca tač­ni­je Gra­bov­ni­ce. Od Gra­bov­ni­ce do Gr­de­li­ce osta­lo je da se iz­gra­di još osam ki­lo­me­ta­ra. Kroz Gr­de­lič­ku kli­su­ru auto­put pu­nog pro­fi­la u du­ži­ni od 25 ki­lo­me­ta­ra ide pot­pu­no no­vom tra­som. Jer, pso­to­je­ća ma­gi­stra­lan sa­o­bra­ćaj­ni­ca ima pro­jek­to­va­nu bri­nu od 80 ki­lo­me­ta­ra na sat, što za auto­put ni­je do­volj­no. Ta­ko će se ra­di­ti pot­pu­no no­va de­o­ni­ca sa pro­jek­to­va­nom br­zi­nom od 100 ki­lo­me­ta­ra na sat. Na svim osta­lim de­o­ni­ca­ma vo­zi­la mo­gu da sa­o­bra­ća­ju sa 120 ki­lo­me­ta­ra na sat. Od Vla­di­či­nog Ha­na do gra­ni­ce sa Ma­ke­do­ni­jom u du­ži­ni od 63 ki­lo­me­tra mak­si­mal­no će se ko­ri­sti­ti po­sto­je­ća tra­sa ma­gi­stral­nog pu­ta ko­ji će bi­ti jed­na i osta­je da se ura­di još jed­na ko­lo­vo­zna tra­sa (sa dve sa­o­bra­ćaj­ne i jed­nom za­u­stav­nom tra­kom). Izvor:"Večernje novosti".

EU: In­fla­ci­ja još vi­so­ka:

SR­BI­JA je na­pra­vi­la vi­dan na­pre­dak na pu­tu da po­sta­ne ze­mlja sa funk­ci­o­nal­nom tr­ži­šnom eko­no­mi­jom. Eko­nom­ska sta­bi­li­za­ci­ja i re­form­ski na­po­ri mo­ra­ju da bu­du na­sta­vlje­ni, ka­ko bi srp­ska eko­no­mi­ja bi­la u sta­nju da se u bu­duć­no­sti su­o­či sa kon­ku­ren­ci­jom i tr­ži­štem unu­tar EU - ka­že se u do­ku­men­tu Evrop­ske ko­mi­si­je o na­pret­ku Sr­bi­je u 2006. go­di­ni, ko­ji će bi­ti pred­sta­vljen u sre­du. Ko­mi­si­ja je kon­sta­to­va­la da je Sr­bi­ja odr­ža­la kon­sen­zus oko eko­nom­ske po­li­ti­ke i re­form­skog kur­sa i da je pri­bli­ži­la svo­je za­ko­no­dav­stvo u eko­nom­skoj obla­sti evrop­skim stan­dar­di­ma. Ipak, i u eko­nom­skoj obla­sti Sr­bi­ja je do­bi­la ne­ko­li­ko mi­nu­sa. Be­o­grad je upo­zo­ren da su in­fla­ci­ja i spolj­ni tr­go­vin­ski de­fi­cit i da­lje re­la­tiv­no vi­so­ki. Bri­sel je upo­zo­rio da pred­vi­đe­no ubr­za­va­nje jav­nih in­ve­sti­ci­ja do­vo­di u opa­snost fi­skal­nu kon­so­li­da­ci­ju i ma­kr­o­e­ko­nom­sku sta­bil­nost. Spolj­ni dug je po­ras­tao, a za­du­že­nost pri­vat­nog sek­to­ra se po­ve­ća­la. Pred­u­zet­nič­ki sek­tor je i da­lje slab, što je, iz­me­đu osta­log, po­sle­di­ca ne­do­stat­ka kon­ku­ren­ci­je na do­ma­ćem tr­ži­štu. No­vi ste­čaj­ni za­kon, sma­tra­ju u Bri­se­lu, ne pri­me­nju­je se do­volj­no u prak­si dok tr­ži­šte ka­pi­ta­la se i da­lje na­la­zi u sa­mom po­vo­ju. Dr­žav­ni in­ter­ven­ci­o­ni­zam upo­zo­ra­va­ju u EK, je i da­lje pre­o­vla­đu­ju­ći u eko­no­mi­ji. Sr­bi­ji se, ta­ko­đe, sa­ve­tu­je da po­ja­ča na­po­re u im­ple­men­ta­ci­ji po­je­di­nih usvo­je­nih za­ko­na, ka­ko bi mo­gla da ima pu­nu ko­rist od bu­du­ćeg Spo­ra­zu­ma o sta­bi­li­za­ci­ji i pri­dru­ži­va­nju. To se po­seb­no od­no­si na obla­sti u za­šti­ti hra­ne, za­šti­ti ži­vot­ne sre­di­ne, in­for­ma­tič­kog dru­štva, fi­nan­sij­ske kon­tro­le. Od Be­o­gra­da se tra­ži da po­ja­ča ad­mi­ni­stra­tiv­ne struk­tu­re, po­seb­no u po­re­skoj upra­vi, kon­tro­li dr­žav­ne po­mo­ći, jav­nim na­bav­ka­ma, in­te­lek­tu­al­noj svo­ji­ni i za­šti­ti po­tr­o­ša­ča. Od na­še ze­mlje se oče­ku­je i da u sle­de­ćem pe­ri­o­du na­pra­vi stra­te­gi­ju za us­po­sta­vlja­nje jav­nog unu­tra­šnjeg si­ste­ma fi­nan­sij­ske kon­tro­le. Izvor:"Večernje novosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta