|
|
|
|
|
Arhiva vesti |
|
Startovala četvrta emisija štednih zapisa Narodne banke Srbije: Investicija koja donosi sigurnu zaradu Narodna banka Srbije startovala je juče sa četvrtom emisijom štednih zapisa ukupne nominalne vrednosti od milijardu dinara. Zapisi su izdati sa rokom dospeća od godinu dana, a kamatna stopa je 17 odsto na godišnjem nivou. Prema oceni NBS, ulaganje u štedne zapise je sigurna investicija jer ne postoji rizik naplate tih hartija od vrednosti, s obzirom na to da ih izdaje Narodna banka Srbije, a građani mogu da ostvare atraktivan prinos - viši od onog koji se na tržištu nudi za dinarska ulaganja. Guverner NBS Radovan Jelašić tvrdi da «u ovom trenutku svako ko kupi štedne zapise NBS može da bude siguran da će na njima zaraditi bar osam odsto, ukoliko inflacija na kraju ove godine bude 9,3 odsto. Za onoliko koliko rast cena bude niži od toga, biće veća i realna zarada vlasnika zapisa, a ako iduće godine kao što je planirano inflacija bude niža od ovogodišnje, visina prihoda ostvarenih kupovinom zapisa NBS može se samo povećavati" Kako su kupci šednih zapisa oslobođeni svih vrsta naknada po osnovu njihove kupovine i isplate, kao i svih vrsta poreza po osnovu prometa i drugih poslova u vezi s ovim hartijama od vrednosti, a sobzirom na njihovu malu nominalnu vrednost (samo 5.000 dinara) i neograničeno pravo kupovine u javnosti su se pojavile sumnje da je ovo dobar način za pranje novca. Dok ekonomisti u vezi sa tim pitanjem polemišu pozivajući se na konstatciju da je siva zona vezana za devize, a ne za dinare, u centralnoj banci podsećaju da kao i za sve uloge veće od 10 hiljada evra sledi provera porekla novca, što znači da su neke veće nelegalne transakcije isključene. Prvu seriju kratkoročnih hartija od vrednosti, odnosno štednih zapisa Narodna banka Srbije emitovala je krajem decembra 2005. godine i te hartije su glasile na dinare. To je bio prvi korak u brobi protiv sve veće evropeiizacije srpskog finansijskog tržišta a dodatni podsticaj štednji u domaćoj valuti predstavlja kamatna stopa od 25 odsto i to u momentu kada je godišnja inflacija iznosila 17,7 odsto. Nije stoga čudo što je prva emisija relativno brzo prodata, a svi oni koji su sredinom ove godine realizovali svoje zapise mogli su da budu veoma zadovoljni ostvarenom zaradom utoliko pre što u tom momentu kamatne stope na dinarske uloge oročene na šest meseci nisu prelazile pet odsto. Interesovanje koje su građani pokazali za kupovinu štednih zapisa navelo je NBS da polovinom maja ove godine krene sa drugom emisijom ovih hartija od vrednosti opet u istom nominalnom iznosu od milijardu dinara i rokom dospeća od šest meseci, ali ovoga puta sa kamatnom stopom od 24 odsto. Već pred kraj avgusta emitovana je nova serija štednih zapisa ali sa rokom dospeća od godinu dana i kamatom od 19 odsto na godišnjem nivou da bi samo tri meseca kasnije došlo i do četvrte emisije zapisa, takođe sa rokom dospeća od godinu dana i kamatom od 17 odsto. Naravno, osim toga što je želela da podstakne štednju u dinarima, NBS se na ovaj korak odlučila i zbog potrebe da na sve moguće načine povuče višak likvidnosti sa tržišta i time smanji inflatornu tražnju. Ono što su banke i privreda dobili visokim kamatnim stopama na blagajničke zapise, fizička lica su dobila štednim zapisima NBS. Centralna banka je u momentu kada se na ovaj korak odlučila očekivala da će i poslovne banke krenuti njenim putem i brzo se pojaviti sa svojim atraktivnim dinarskim proizvodima, ali su banke ostajale «gluve» na ovaj izazov. Objašnjenje bankara je bilo da oni zbog karaktera svojih izvora finansiranja nemaju mogućnost da ponude čiste dinarske proizvode sa kamatnom stopom koja bi bila atraktivnija od one koju nudi centralna banka. Tek posle uspešnog zaokreta do koga je došlo u sektoru cena i smanjenja restriktivnosti monetarne politike, banke su se ohrabrile i najavljuju neke nove dinarske proizvode na tržištu. Izvor:"Danas".
Za zapošljavanje 370 radnika u zrenjaninskoj opštini iz NIP 740.000 evra: Italijani grade dve fabrike u Zrenjaninu U prisustvu predstavnika italijanskih firmi Pompea i Fulgar, Ministarstva finansija i lokalne samouprave, u Zrenjaninu je juče potpisan ugovor o dodeli bespovratnih sredstava iz Nacionalnog investicionog plana u iznosu od 740.000 evra. Ugovor su sa predstavnicima Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza potpisali čelnici kompanija Pompea i Fulgar, koje grade proizvodne pogone u zrenjaninskoj prvoj industrijskoj zoni. Prema rečima Jasne Matić, direktora SIEPA, podsticajna sredstva namenjena su zapošljavanju oko 370 radnika koji će posao dobiti u ove dve fabrike i isplaćivaće se sukcesivno. Reč je o sumi od 2.000 evra po zaposlenom, što je u skladu sa praksom u Evropskoj uniji. - Sredstvima iz Nacionalnog investicionog plana pokušavamo da rešimo problem nezaposlenosti u Srbiji i ovo je treći ugovor o investiranju kojim pomažemo jednu lokalnu samoupravu da privuče investitore. Za izgradnju nove industrijske zone jugoistok namenjeno je 2,7 miliona evra. Osim toga, pripremamo se da smanjimo porez na plate čime ćemo postati još atraktivniji za ulaganja - istakao je Mlađan Dinkić, ministar finansija u ostavci. Prema njegovim rečima, dolazak dva nova investitora iz Italije je veoma vezan za Srbiju jer izgradnja fabrike Pompea u Zrenjaninu podrazumeva investiranje 17 miliona evra, dok će Fulgar uložiti 8,5 miliona evra. Predstavnici kompanije Pompea i Fulgar, Đovani Moro i Adolfo Karlo Peresi izrazili su zadovoljstvo uslovima investiranja i dosadašnjim tokom izgradnje pogona u Zrenjaninu, u kojima bi proizvodnja trebala da startuje naredne godine. Reč je o fabrici čarapa Pompea i Fulgarovoj fabrici sintetičkog vlakna, koje će zapošljavati domaću radnu snagu. Potpisivanju ugovora u Zrenajninu pisustvovao je i prvi sekretar italijanske ambasade, Tomas Bocius i potpredsednica Vlade Srbije, Ivana Dulić Marković. Izvor:"Danas".
Mobilkom podneo ispravnu ponudu: Agencija za telekomunikacije potvrdila je juče da je dokumentacija koju je podnela kompanija Mobilkom Austrija, u okviru postupka za izdavanje treće licence, u skladu sa uslovima i kriterijumima za učešće u nadmetanju. Time se Mobilkom kvalifikovao za dalje učešće, a finansijska ponuda te kompanije biće otvorena danas u 12 časova u prostorijama Agencije. Izvor:"Danas".
Grci daju za autoput: Do kraja nedelje Srbija će uputiti grčkom ministarstvu inostranih poslova zvaničan zahtev za dodelu pomoći u iznosu od sto miliona evra. Taj novac iz "Helenik plana" Srbija dobija za izgradnju autoputa od Grabovnice do Levosoja, odosno do makedonske granice. Ovo je uz tehničke i ostale finansijske detalje dogovoreno proteklog vikenda na sastanku radnih grupa dve zemlje u Solunu. Zajednički projekat biće ozvaničen na grčko-srpskom poslovnom savetu, koji se 23. i 24. novembra održava u Beogradu. Prema rečima Dragana Penezića, pomoćnika ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom, biće raspisana dva međunarodna tendera. Prvi u martu naredne godine kako bi izgradnja lakše deonice od Vladičinog Hana do Levosoja krenula već u junu. Drugi tender za najtežu deonicu, a to je izgradnja autoputa kroz Grdeličku glisuru, mogao bi da bude raspisan za godinu dana. Kompletan posao vredan je oko 450 miliona evra. Od toga sto miliona je donacija Grčke, a ostatak novca, kako su najavili predstavnici Vlade Srbije, biće obezbeđen iz Nacionalnog investicionog plana. Predstavnici vlasti najavili su da će ova deonica Koridora 10 biti kompletirana u roku od tri do tri i po godine. Ali, stručnjaci, ipak, smatraju da je realno da posao bude završen u roku od pet godina, jer je reč o izuzetno teškoj konfiguraciji terena. Autoput E-75 u punom profilu završen je do Leskovca tačnije Grabovnice. Od Grabovnice do Grdelice ostalo je da se izgradi još osam kilometara. Kroz Grdeličku klisuru autoput punog profila u dužini od 25 kilometara ide potpuno novom trasom. Jer, psotojeća magistralan saobraćajnica ima projektovanu brinu od 80 kilometara na sat, što za autoput nije dovoljno. Tako će se raditi potpuno nova deonica sa projektovanom brzinom od 100 kilometara na sat. Na svim ostalim deonicama vozila mogu da saobraćaju sa 120 kilometara na sat. Od Vladičinog Hana do granice sa Makedonijom u dužini od 63 kilometra maksimalno će se koristiti postojeća trasa magistralnog puta koji će biti jedna i ostaje da se uradi još jedna kolovozna trasa (sa dve saobraćajne i jednom zaustavnom trakom). Izvor:"Večernje novosti".
EU: Inflacija još visoka: SRBIJA je napravila vidan napredak na putu da postane zemlja sa funkcionalnom tržišnom ekonomijom. Ekonomska stabilizacija i reformski napori moraju da budu nastavljeni, kako bi srpska ekonomija bila u stanju da se u budućnosti suoči sa konkurencijom i tržištem unutar EU - kaže se u dokumentu Evropske komisije o napretku Srbije u 2006. godini, koji će biti predstavljen u sredu. Komisija je konstatovala da je Srbija održala konsenzus oko ekonomske politike i reformskog kursa i da je približila svoje zakonodavstvo u ekonomskoj oblasti evropskim standardima. Ipak, i u ekonomskoj oblasti Srbija je dobila nekoliko minusa. Beograd je upozoren da su inflacija i spoljni trgovinski deficit i dalje relativno visoki. Brisel je upozorio da predviđeno ubrzavanje javnih investicija dovodi u opasnost fiskalnu konsolidaciju i makroekonomsku stabilnost. Spoljni dug je porastao, a zaduženost privatnog sektora se povećala. Preduzetnički sektor je i dalje slab, što je, između ostalog, posledica nedostatka konkurencije na domaćem tržištu. Novi stečajni zakon, smatraju u Briselu, ne primenjuje se dovoljno u praksi dok tržište kapitala se i dalje nalazi u samom povoju. Državni intervencionizam upozoravaju u EK, je i dalje preovlađujući u ekonomiji. Srbiji se, takođe, savetuje da pojača napore u implementaciji pojedinih usvojenih zakona, kako bi mogla da ima punu korist od budućeg Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To se posebno odnosi na oblasti u zaštiti hrane, zaštiti životne sredine, informatičkog društva, finansijske kontrole. Od Beograda se traži da pojača administrativne strukture, posebno u poreskoj upravi, kontroli državne pomoći, javnim nabavkama, intelektualnoj svojini i zaštiti potrošača. Od naše zemlje se očekuje i da u sledećem periodu napravi strategiju za uspostavljanje javnog unutrašnjeg sistema finansijske kontrole. Izvor:"Večernje novosti".
|
|
|
|
|
|
|
|