Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Izvoz Tigra premašio 100 miliona evra:

Izvoz zajedničkog preduzeća Tigra i francuskog Mišelina - fabrika Tigar MH u Pirotu ove godine će premašiti 100 miliona evra, saopštio je Centar za komunikacije Akcionarskog društva Tigar posle sednice Upravnog odbora. Ocenjeno je, takođe, da je 2006. godina razvoja, a prioritet je bio osvajanje novih proizvoda, tehnologija i tržišta. Fabrika Tigar Obuća koja posluje kao deo Korporacije gotovo 90 odsto proizvodnje realizovala je na tržištima Evropske unije i Kanade i ostvarila devizni priliv od oko šest miliona evra. Obuća je u svom dominantnom programu zaštitne obuće povećala proizvodnju za 50 odsto, posle uspešne sertifikacije u Velikoj Britaniji. Fabrika Tehnička guma ušla je u proces restrukturiranja koji bi u 2007. trebalo da daju konkretne efekte. Fabrika Hemijski proizvodi povećala je obim proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu, za petinu počela da realizuje izvozni aranžman sa Južnoafričkom Republikom. Na sednici Upravnog odbora Tigra najviše pažnje posvećeno je usvajanju poslovnog plana Korporacije za period od 2007. do 2009. "U narednom trogodišnjem periodu, koji je zacrtan kao period jačanja čitavog sistema, Korporacija Tigar, koja je bila orijentisana na razvoj programa pneumatika, ključne resurse, uključujući i finansijske, usmeriće ka razvoju ostalih proizvodnih programa, trgovačke mreže i novim projektima’’, kaže se u saopštenju. Izvor:"Danas".

U trci za kupovinu RTB Bor tri igrača, u Boru tvrde da je sve namešteno za Ist point Zorana Drakul
Rumunski Kuprum ponudio 400 miliona dolara
Tenderska komisija odlučila je da u trci za kupovinu Rudarsko topioničarskog basena Bor ostanu tri učesnika čije su finansijske ponude juče otvorene, a odluka o najboljem ponuđaču biće doneta 22. decembra. Najvišu cenu, 400 miliona dolara, ponudio je rumunski Kuprum, sledi konzorcijum londonskog ORN ivent fond i kiparskog Ist pointa Zorana Drakulića, koji je spreman da plati 340,1 milion dolara dok je najnižu cenu od 288 miliona dolara istakao kiparski Amalko limited. Sve je namešteno da pobednik na tenderu bude Ist point. Kuprum je ponudio najvišu cenu na tenderu, ali ugovor o preuzimanju imovine koji su predložili nije u skladu sa našim zakonima, pa će najverovatnije ta ponuda biti odbačena. S druge strane, Amalko je dostavio nanjižu cenu za RTB, ali sa ulaganjima u rudnike, kopove, topionicu i rafinaciju, vrednost njihove ponude dostiže 740 miliona evra. Nažalost, taj deo se ne boduje i procenjujem da će konsultanti na drugoj sednici tenderske komisije predložiti da se ugovor o kupovini sklopi sa Ist pointom - rekao je za Danas predsednik borske opštine i po funkciji član tenderske komisije Branislav Rančić. Nezadovoljan strategijom prodaje borskog basena, Rančić je ponovio pretnju da će pozvati radnike i građane Bora da budućim vlasnicima ne dozvole ulazak u Basen. Vlasnik Ist pointa Zoran Drakulić juče nije želeo da daje izjave u vezi s privatizacijom RTB Bor. U Agenciji PRA, koja zastupa rumunski Kuprum, ističu da su sve tri kompanije koje su dostavile ponude za kupovinu RTB Bor, po mišljenju komisije, imale delove ugovora neprihvatljive za Agenciju za privatizaciju. "Ugovor koji se dostavlja samo je predlog, i uobičajeno je da komisija sa prvorangiranim ponuđačem pregovara o konačnom obliku ugovora, dok se obe strane ne usaglase", kažu u PRA. Da podsetimo, tender za privatizaciju RTB Bor raspisan je 1. septembra, dokumentaciju je otkupilo 16 kompanija, a ponudu je dostavilo pet firmi i konzorcijuma. U tri sesije prve sednice tenderske komisije, najpre je u kvalifikacijama eliminisan američki konzorcijum Simon metalurdžik zbog nepotpune dokumentacije, a onda je, prilikom otvaranja tehničkih ponuda, kiparski Strajkfors Limitid (posluje u sastavu ruskog Bejzik element finansijskog magnata Olega Deripaske) dostavio pismenu izjavu "da se njihova finansijska ponuda ne otvara, jer nisu u mogućnosti da prihvate minimalnu cenu" od 266,7 miliona dolara. Strategijom koju je predložio tim konsultanata, predviđena je prodaja opreme i pripadajućih eksploatacionih prava takozvane "linije bakra" koja obuhvata rudnike u Boru i Majdanpeku i Topionicu sa rafinacijom. Kao pravno lice, odnosno "ljuštura" nekadašnjeg basena, RTB će ostati dok kroz stečaj ili likvidaciju ne izmiri više od 500 miliona dolara dugovanja i ne razreši komplikovane imovinsko pravne odnose sa preostalim celinama kompanije. Američki konzorcijum Simon metalurudžik, koji čine Ameriken haj tehgnolodži, Kalimantan majning i Sansei sekjuriti ( firma za obezbeđenje), eliminisan je iz nadmetanja za kupovinu RTB Bor, jer su uz ostale manjkavosti dokumentacije dostavile ugovor o konzorcijumu, koji to po svojoj suštini nije. Naime, ugovorom je precizirano da članovi ne odgovaraju za obaveze koje preuzme konzorcijum. Ipak, predsednik opštine Bor, Branislav Rankić i predstavnik sindikata Dragan Aleksić, koji su po funkciji članovi tenderske komisije, založili su se da i ovaj učesnik dobije priliku da predstavi svoju finansijsku ponudu. Ostali članovi komisije, predstavnik Vlade Srbije, Ministarstva za energetiku i v.d.direktora RTB (koga imenuje Vlada), to nisu prihvatili tvrdeći da bi u tom slučaju ostali učesnici imali pravo da ponište tender. Izvori u Boru tvrde da je predstavnik tog konzorcijuma, američki bogataš mađarskog porekla Simon Bernard, nameravao da za kupovinu i investicioni program izdvoji dve milijarde dolara. Izvor:"Danas".

Zašto je EPS vlasnik dela Politike?:

Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije, koje bi trebalo da proizvodi struju, nedavno je odlučio da se bavi i medijima. Naime, u javnosti je objavljeno da je Elektroprivreda Srbije sa šest miliona evra dokapitalizovala Politiku i time postala vlasnik 14 odsto tog preduzeća, kako bi ta novinska kuća mogla da vrati dugove nemačkom Vacu i izbegne zatvaranje. Član Upravnog odbora EPS-a Jeroslav Živanić izjavio je da će novac za dokapitalizaciju biti izdvojen iz profita ove kompanije. Međutim, pomoćnik ministra privrede Slavomir Vuletić izjavio je da je reč o naplati dugovanja za struju. Vuletić kaže da “to nije kupovina. Mi smo već imali slučajeva da jedno preduzeće ne plaća obaveze prema EPS-u. Izvršena je konverzija, tako da je sada Elektroprivreda Srbija postala vlasnik ovog preduzeća sa dva cilja. Da bi se likvidnost preduzeća poboljšala, povećao ukupni kapital i u eventualnoj prodaji državnog paketa akcija postigla bolja cena.“ Novinarka NIN-a i mali akcionar Politike Ruža Ćirković kaže da su dokapitalizacijom mali akcionari oštećeni jer nisu imali šanse da svoje akcije iznesu na berzu, ali da su oštećeni i poreski obveznici. „Smatram da ovo sve govori da se finansije kuće „Politika“ ne vode dobro i da država i dalje to podržava, što ne može da radi na račun poreskih obveznika. Mene ne zanima iz kog razloga, verovatno nekog političkog koji ja uopšte ne prihvatam“, kaže Ćirković i dodaje da „smatra da u skupštini treba da se odluči šta su to kuće od nacionalnog značaja koje poreski obveznici treba da brane do poslednje kapi krvi, ako imamo neke nacionalne veličine.“ Na pitanje šta su dobili građani, odnosno poreski obveznici time što EPS, koji sa jedne strane traži da se poveća cena struje, sa druge strane kompenzuje dugovanja pojedinim fimarama, Vuletić je odgovorio da “građani ništa time nisu izgubili i nisu oprostili dug, nego je taj dug konvertvan u kapital koji će se naplatiti u procesu privatizacije i prodaje tog kapitala“. U EPS-u su saopštili da je reč o poslovnom potezu koji ne žele da kometarišu. Pozivajući se na zakon dostupnosti informacijama, Elektroprivredi Srbije smo uputili, između ostalih, i sledeća pitanja: Ko je doneo odluku za dokapitalizaciju Politike i odakle EPS-u novac za kupovinu akcija Politike? Izvor:"B92".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta