Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ovogodišnji promet na Beogradskoj berzi premašio 98 milijardi dinara:
DOSTANIĆ: Akcije banaka lideri u trgovanju
Promet na Beogradskoj berzi dostigao je 98 milijardi dinara, odnosno 1,2 milijarde evra, a realizovano je oko 138 hiljada transakcija. Već tokom avgusta premašen je promet ostvaren prošle godine, a do 22. decembra promet je za čak 203 odsto nadmašio prošlogodišnji - izjavila je na konferenciji za novinare Gordana Dostanić, direktor Beogradske berze, komentarišući rezultate poslovanja Beogradske berze u ovoj godini. Ona je podsetila da su u ukupnom prometu akcije učestvovale sa 87,3 odsto, dok je obveznicama Republike Srbije pripalo 12,7 odsto trgovanja. Na Beogradsku berzu uključeno je više od 1.100 akcionarskih društava, a tokom godine trgovano je akcijama 803 emitenta. Prosečna dnevna vrednost prometa u trgovanju akcijama iznosi 353 miliona dinara, a ukupno ostvaren promet akcijama iznosi 85,8 milijardi dinara i dvostruko je veći od prometa akcijama ostvarenog u 2005. godini. Najveći obim prometa ostvaren je metodom kontinuiranog trgovanja (49 milijardi dinara), dok promet ostvaren po preovlađujućoj ceni iznosi 21,4 milijarde dinara. Najviše je trgovano akcijama iz sektora finansijskog posredovanja, odnosno akcijama banaka, brokersko - dilerskih društava i osigurajavajućih kompanija. Obične akcije AIK banke iz Niša zabeležile su najveći obim prometa (20,2 milijarde dinara). Na drugom mestu našle su se akcije Komercijalne banke (5,4 milijarde dinara), slede akcije Agrobanke (5,2 milijarde dinara), Kulske banke i Poštanske štedionice. Kad je reč o kretanju cene akcija, najveći rast zabeležile su akcije preduzeća Dinamotransport iz Subotice, čija je vrednost skočila 900 odsto. U trgovanju obveznicama RS na Beogradskoj berzi ostvaren je obim prometa koji premašuje 12,5 milijardi dinara, što je za 36 odsto više od ostvarenja u 2005. godini - naglasio je direktor Beogradske berze. Komentarišući povećan broj transakcija fizičkih lica na Beogradskoj berzi, Dostanić je izjavila da je učešće građana u trgovanju akcijama u prethodnih 14 meseci poraslo 3,5 puta, što je rezultat dostupnosti podataka sa berze. Izvor:"Danas".

Užički Putevi među najuspešnijim preduzećima u Srbiji:

Užičko preduzeće Putevi obeležilo je uspešnu poslovnu godinu i, kako ističu u poslovodstvu, ostvarena dobit nije srazmerna obimu obavljenih poslova, ali su, uprkos tome, zadovoljni godišnjim bilansom. Samo u užičkom kraju, tokom godine, radnici ovog preduzeća bili su angažovani na rekonstrukciji magistralnog puta prema Jadranu, na Borovoj Glavi, tunela i mosta u Ovčarsko - kablarskoj klisuri, kao i mostova Sušica i Krivaja na putu Užice - Zlatibor. - Procenjujemo da vreme velikih građevinskih radova u Srbiji tek dolazi. Srbija kreće putem ka Evropi, neki pomaci su učinjeni, a neki su na pomolu, i sve to će doneti velike investicije, što znači i velike poslove u kojima ćemo mi svakako učestvovati i dokazati da smo lideri u putogradnji Srbije - kaže Dragan Jaraković, direktor ovog preduzeća. U oblasti visokogradnje, užički Putevi izborili su se za izgradnju aerodroma u ruskom gradu Sočiju, čija je vrednost 200 miliona evra, što je najveći ugovor koji je neka firma iz Srbije sklopila u poslednjih nekoliko godina. Izvor:"Danas".

Dobit PTT Srbije 4,5 milijardi dinaraž:

Javno preduzeće PTT Srbija imalo je u ovoj godini dobit od 4,5 milijardi dinara ostvarenu povećanjem obima usluga, izjavio je juče generalni direktor Dragan Kovačević. Na konferenciji za novinare on je kazao da je PTT u 2006. godini investirao oko 40 miliona evra, u okviru čega je polovinom godine počelo obnavljanje 500 zgrada pošta. "Broj zaposlenih u PTT u 2006. godini smanjenje za 798, na oko 16.000, a u toku je treći krug stimulativnog odlaska iz kompanije u kojem će još 716 radnika napustiti preduzeće uz otpremninu", kazao je Kovačević. PTT za 2007. planira najveće investicije do sada, od oko 60 miliona evra, istakao je on, u okviru kojih je i izgradnja novog poštanskog centra za automatsku preradu pošiljaka koja će omogućiti da se najveći deo isporuka obavlja za 24 sata. Prema rečima Kovačevića, do kraja januara trebalo bi da bude raspisan tender za izgradnju tog centra u Beogradu, na placu u Ugrinovačkoj ulici, koji je Pošta odlukom vlade preuzela od Vojske Srbije. "Do kraja aprila trebalo bi da bude izabran izvođač, a izgradnja bi trebalo da počne u drugoj polovini 2007. godine", kazao je on. Ukupna investicija za glavni poštanski centar u Beogradu, sa tri mašine za automatsko sortiranje pisama, kataloga i paketa i adaptaciju dve zgrade u Nišu i Novom Sadu, u koje će biti ugrađene mašine za sortiranje pisama, iznosiće oko 35 miliona evra, naveo je Kovačević. On je rekao da su u toku i pregovori sa nekoliko osiguravajućih društava o mogućnosti prodaje osiguranja na šalterima pošta. PTT ima 1.571 poštu, sa ukupno 4.394 šaltera. Izvor:"Danas".

Pozitivna ekonomska kretanja:
Inflacija 6,5 odsto
Inflacija u 2006. godini najverovatnije će biti ispod sedam odsto. Dinar je značajno ojačao tokom godine, a devizne rezerve su udvostručene i trenutno iznose 12 milijardi - rekao je juče Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije, na godišnjoj konferenciji za štampu. Jelašić je precizirao da će stopa inflacije na kraju godine biti najverovatnije bliža nivou od 6,5 odsto, što je daleko ispod planiranih 9,3 odsto za celu 2006. godinu. - Dinar nikada nije slobodnije plivao nego poslednjih šest meseci. I dok se učešće NBS na međubankarskom devizno tržištu svodilo na prodaju deviza, od avgusta je to pre svega kupovina deviza od poslovnih banaka. I dalje smo prinuđeni da branimo dinar od dalje apresijacije - rekao je guverner NBS. Najkasnije od sredine iduće godine NBS će početi da prima samo tri valute, evro, franak i dolar, od menjača, dok će sa dvadeset valuta nastaviti i u budućnosti to da rade poslovne banke. NBS će nastaviti povlačenje iz poslovanja sa menjačima. - Monetarni odbor je juče ublažio nivo restriktivnosti monetarne politike, tako što su ujednačene stope kratkoročne obavezne rezerve na depozite i zaduživanje u inostranstvu na 45 odsto. Ovo bi trebalo da utiče na banke da snize kamatne stope, samo je pitanje kada, ko i u kojoj meri će to uraditi - rekao je Jelašić. U martu iduće godine biće isplaćen celokupan dug prema MMF-u koji iznosi 240-250 miliona evra, što je ostatak dugovanja. Glavni izazov u 2007. godini, kako je naglasio guverner NBS, „nije više da se postigne, nego da se dodatno učvrsti sadašnji nivo: niske stope inflacije, stabilnog kursa, jakog finansijskog sistema“. Izvor:"Blic".

Ko će kupiti Rafineriju Beograd:
Najbolja ponuda na proveri
Na tenderu za Rafineriju nafte Beograd (RNB) najbolju ponudu dostavila je grčka kompanija „Neokimiki“, koja za 70 odsto kapitala ove firme nudi 16,38 miliona evra i 15 miliona evra za investicije. Tenderska komisija, međutim, još nije proglasila pobednika, a kako „Blic“ saznaje, razlog je papir iz Ministarstva finansija koji grčku kompaniju sumnjiči za pranje novca. Tim povodom ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i koordinator Ministarstva finansija Milan Parivodić dobio je protestna pisma ministra inostranih poslova Grčke i ambasadora ove zemlje u Beogradu. Kompanija „Neokimiki“ je ozbiljna i renomirana firma, čija vrednost na Atinskoj berzi prevazilazi milijardu evra, i gotovo je neverovatno da se protiv nje pojave optužbe za pranje novca. Izvor „Blica“ blizak Vladi Srbije kaže da je ovaj čudni slučaj vezan za skoru promenu vlasti i borbu koja se tim povodom vodi za osvajanje budućih interesnih sfera. Posebno je zanimljivo što ponuda „Neokimikija“ za kruševački FAM (bili su drugoplasirani) nije bila problematična, dok se u slučaju ponude za Rafineriju Beograd, gde su Grci najbolji, odjednom pojavljuje sporni papir o navodnom pranju novca, objašnjava naš izvor. Inače, za kupovinu beogradskog proizvođača maziva ponude su dostavile i dve bugarske firme - „Evropetroleum“, koji je ponudio 13,23 miliona evra i 15,38 miliona evra investicija, i kompanija „Prista oil“, čija ponuda iznosi 11,52 miliona evra i 4,62 miliona evra investicija. Izvor „Blica“ tvrdi da predstavnici ovih bugarskih kompanija imaju jako uporište u Ministarstvu privrede (kod nekih savetnika ministra Bubala), ali i u samoj Agenciji za privatizaciju. Da li je to tačno i da zašto se odugovlači sa proglašenjem pobednika na tenderu za Rafineriju Beograd, pitanja su na koja nismo uspeli da dobijemo odgovore ni u Vladi ni u Agenciji za privatizaciju. Izvor:"Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta