Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Drugi finansijski forum Ekonomist media grupe posvećen finansijskim uslugama u jugoistočnoj Evropi
Vreme zlatne groznice u kupovini banaka je prošlost
Vreme zlatne groznice u kupovini banaka u regionu jugoistočne Evrope je prošlo. Nema više igrača koji su spremni da plaćaju tako visoku cenu u želji da zauzmu desetak odsto tržišta. Ali, zato su koncentracije u bankarskom sektoru u regionu nužnost, zaključak je učesnika Drugog godišnjeg foruma u organizaciji Ekonomist media grupe posvećenog aktuelnom trenutku i budućnosti sektora finansijskih usluga u jugoistočnoj Evropi. Nepodeljeno mišljenje svih učesnika ovog skupa je da bankarsko tržište u regionu i dalje predstavlja respektabilan potencijal kada je reč o bankarskim uslugama. Pre svega zbog toga što, kako je istakao Milan Elezović, izvršni direktor za globalna tržišta kapitala Morgan Stenli, učešće bankarske aktive u GDP zemalja regiona jedva dostiže 66 odsto, dok je u centralnoj Evropi to 80 odsto, a u razvijenim zemljama EU premašuje 220 odsto. Osim toga, učešće kredita u GDP zemalja JIE tek je na nivou od 35, slično kao i u zemljama centralne Evrope, a u razvijenim zemljama EU 115 odsto. U narednih tri do pet godina postojeći igrači na ovim tržištima sve više će se boriti za rast udela bankarskog poslovanja sa stanovništvom kao najisplativijem i sve značajniji porast udela kredita odobrenih u domaćoj valuti. Elezović inače ne očekuje neke značajnije grinfild investicije u bankarskom sektoru, ali zato ne isključuje velika preuzimanja, napominjući pri tom da se uveliko spekuliše sa imenima banaka kao što su Erste, Rajfajzen ili OTP. Njegovo mišljenje deli i Oliver Levi Baruh, direktor za finansijske institucije BNP Paribasa, koji kaže da "ovo tržište čeka na konsolidaciju, koja će se najverovatnije dogoditi preko prekograničnih transakcija". Koncentracija neće doći od novih učesnika na tržištu, jer sve analize pokazuju da u uslovima kada se više ne može očekivati ostvarivanje profita od 20-ak odsto, niko neće želeti da plasira svoj kapital da bi kupio mali procenat tržišta. Međutim, sadašnji broj banaka na ovom tržištu je prevelik i do njihove koncentracije i specijalizacije mora doći, tim pre što tržište nije zasićeno proizvodima i uslugama - smatra Baruh. O tome da li u takvim uslovima banka sa većinskim domaćim kapitalom može ostati u trci, govorio je Ivica Smolić, predsednik IO Komercijalne banke, jedine banke koja se za sada uspešno bori na tržištu sa bankama sa stranim većinskim vlasništvom koje inače zauzimaju 77 odsto tržišta. Na srednji rok, kako je istakao Smolić, jedini izlaz je u traženju pravog strateškog partnera, što po njemu nisu investicioni fondovi, nego neko iz bankarske sfere i prepoznavati potrebe klijenata banaka, što znači stalno nuditi nove usluge i nove proizvode. Šta je rešenje na period duži od pet godina, nezahvalno je prognozirati. Izvor:"Danas".

Poštanska štedionica u iščekivanju strateškog partnera ili kupca:
Dokapitalizacija realnija opcija od prodaje
Kakva će biti sudbina Poštanske štedionice u kojoj je pokrivajući gubitak od 1,3 milijarde dinara, država preuzela većinsko vlasništvo od 51 odsto, za sada je samo u sferi spekulacija. Priča da bi američka Siti banka mogla da uđe na srpsko tržište kupujući upravo tu banku je, po oceni uglednih bankara, na dugom štapu imajući u vidu podatak da je Siti banka načinila tek prvi iskorak tražeći dozvolu za osnivanje predstavništva u Srbiji, i da je njen princip da nova tržišta osvaja kupovinom najjačih regionalnih banaka. Istine radi, Poštanska štedionica ne spada u tu kategoriju, čak ni sada kada je njen bilans znatno bolji nego na polugodištu ove godine kada se našla na 21. mestu (od ukupno 38 banaka po bilansnoj aktivi, a po plasmanima na 20. mestu). Kada je reč o visini kapitala Poštanska štedionica se našla na neslavnom pretposlednjem mestu, dok je po profitu bila na 36. mestu. Sa 252 miliona dinara koliko je imala krajem juna, čak i posle spajanja sa Srpskom bankom koja je sredinom godine raspolagala kapitalom od 1,7 milijardi dinara, Poštanska štedionica neće moći da stane rame uz rame sa prvih deset banaka u Srbiji. Prema ocenama većine eksperata mnogo je realnija opcija da Poštanska štedionica u narednom periodu bude dodatno dokapitalizovana, možda na način kako je to urađeno sa Komercijalnom ili Čačanskom bankom, dakle ulaskom Evropske banke za obnovu i razvoj, pa tek kasnije da se razmišlja i o njenoj prodaji. Bivši ministar finansija Mlađan Dinkić je svojevremeno tvrdio da država za sada ne namerava da prodaje Poštansku štedionicu, jer kako je rekao "državi je potrebna jedna takva banka koja ima veliki broj klijenata i veoma raširenu prodajnu mrežu", ali nikada nije isključio mogućnost njene prodaje. Poštanska štedionica ima više od 1,3 miliona tekućih računa i dva miliona izdatih platnih kartica. U Narodnoj banci je jedini komentar na mogućnost da Siti banka uđe na tržište kupujući baš Poštansku štedionicu bio da odluka u vezi sa tim nije u nadležnosti centralne banke. "Zadatak NBS je da stvara jednake uslove poslovanja za sve, i ne može da odlučuje koja će banka biti prodata niti ko će biti kupac neke banke pod uslovom da on zadovoljava zakonom propisane kriterije za to", stav je NBS. Izvor:"Danas".

Referentna kamatna stopa NBS smanjena na 15,5 odsto:

Monetarni odbor Narodne banke Srbije snizio je juče referentnu kamatnu stopu za jedan procentni poen, sa 16,5 na 15,5 odsto godišnje. Kako se navodi u saopštenju NBS, to je treće smanjenje referentne kamatne stope, kao glavnog instrumenta monetarnog regulisanja, koja je tokom novembra snižena sa 18 na 17,5 odsto, a zatim i na 16,5 procenata godišnje. Monetarni odbor je ocenio da su mere monetarne politike dale pozitivne efekte, da je nastavljen trend smanjivanja inflacije dodajući da će bazna inflacija na kraju ove godine biti ispod projektovane donje granice od sedam odsto. NBS je u većoj meri intervenisala kupovinama deviza i tokom novembra otkupila ukupno 403 miliona evra, što je uticalo na to da aprecijacija kursa dinara ne bude još veća, navodi se u saopštenju. Prema oceni Monetarnog odbora to je stvorilo prostor da novim smanjenjem referentne kamatne stope NBS pozitivno utiče na dodatno snižavanje ostalih kamatnih stopa na novčanom tržištu, uključujući i poslovne banke. Nova referentna kamatna stopa od 15,5 odsto i dalje je značajno viša od bazne i ukupne inflacije, što zadržava visoku atraktivnost hartija od vrednosti NBS i time doprinosi sve većoj tražnji za dinarima, dodaje se u saopštenju. Izvor:"Danas".

Hemofarm najbolji izvoznik u 2006.:

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) proglasila je juče na svečanoj ceremoniji dodele nagrada vršački Hemofarm za najboljeg izvoznika u 2006. godini. U kategoriji najuspešnijih izvoznika među malim i srednjim preduzećima nagradu su podelile dve IT kompanije iz Beograda - PSTEK i HDL Dizajn haus za rezultate postignute u izvozu softvera. Za najbolji novi izvozni proizvod nagradu je dobilo preduzeće Medikal sistem iz Beograda za proizvodnju transportnog neonatalnog inkubatora. Najzad, preduzeće 9. septembar iz Gornjeg Milanovca dobilo je nagradu za najbolji novi izvozni proizvod, a reč je o automatskoj liniji za proizvodnju procesne opreme i papirne galanterije. Ovo je treća godina kako SIEPA organizuje dodelu nagrada za najbolje izvozne rezultate. Prema rečima Jasne Matić, direktora SIEPA, ovu godinu obeležile su podsticajne mere koje su podigle nivo izvoza. U prvih deset meseci ove godine izvoz je porastao za 33 odsto, odnosno, ukoliko se u taj bilans uključi i Crna Gora, za 42 odsto, rekla je Jasna Matić, i dodala da je SIEPA tokom ove godine prvi put odobravala bespovratna finansijska sredstva za internacionalizaciju poslovanja u iznosu od sto miliona dinara, koja je koristilo 125 preduzeća. Izvor:"Danas".

Gordana Dostanić, direktor Beogradske berze:
Deo akcija NIS i Telekoma treba izneti na berzu
Sva javna preduzeća u državnom vlasništvu, sa delatnošću u investitorima atraktivnim granama, trebalo bi da se pojave i na Beogradskoj berzi, ocenila je direktor Beogradske berze Gordana Dostanić. Ona je u intervjuu agenciji Beta istakla da bi to bilo značajno za razvoj poslovanja hartijama od vrednosti i berzanskih poslova u Srbiji. "Naše su težnje u pogledu velikih javnih preduzeća da se ta preduzeća delimično nađu na berzi, pri čemu se podrazumeva da većinski paketi NIS ili Telekoma nikada neće biti dostupni preko berze, jer će te, za državu strateški važne kompanije, u većoj meri ostati u vlasništvu države i strateškog partnera. Uključivanjem do 20 odsto akcijskog kapitala NIS, Jat ervejza ili Telekoma pruža se mogućnost građanima Srbije da svoju ušteđevinu ulože u najatraktivnije hartije od vrednosti. To je šansa i za penzijske i investicione fondove da ulože novac i da ga oplode, a razvoja tih fondova ne može biti ukoliko im se ne omogući da ulažu u široku lepezu različitih, ali atraktivnih hartija od vrednosti. U tom smislu od države se očekuje da pruži veći doprinos razvoju tržišta kapitala kako se ne bi domaći kapital odlivao kroz kupovinu stranih hartija od vrednosti - naglašava direktor Beogradske berze. Uz konstataciju da je ukupna tržišna kapitalizacija Beogradske berze u novembru bila oko 817 milijardi dinara, odnosno 10,4 milijarde evra, što predstavlja rast od 4,5 odsto u odnosu na oktobar, ona je objasnila da postoji mogućnost da neke kompanije, čijim akcijama sada trguje na Beogradskoj berzi, u budućnosti, voljom vlasnika, promene oblik organizovanja i kao zatvorena akcionarska društva ili društva sa ograničenom odgovornošću isključe svoje akcije sa berze. "Sve kompanije koje su sada na Beogradskoj berzi, uključile su se po sili zakona, odnosno nemamo nijednu kompaniju koja je dobrovoljno izašla na berzu i time prihvatila sve obaveze prema investitorima koje pred njom stoje", precizirala je Dostanić. Povodom prodaje akcija velikih preduzeća, Dostanić je objasnila da su akcionari iz procesa privatizacije izneli akcije na prodaju i time doveli do promene vlasničke strukture, koja sada kod nekih kompanija dominira kao vlasništvo jednog ili dva većinska akcionara. Kompanije koje, međutim ostaji u obliku organizacije akcionarskog društva, saveza, investiciona sredstva mogu obezbediti i putem dokapitalizacije, to jest prodajom nove emisije akcija neodređenom broju nepoznatih investitora. "Kapital ide tamo gde može brže i bolje da se oplodi, a barijere državnih granica kapital prelazi na ovaj ili onaj način", kazala je Dostanić. U tom smislu, kako je navela, trebalo bi stvoriti ambijent za lakši protok kapitala, pre svega u regionu ili bar među bivšim jugoslovenskim republikama. Razna povezivanja u drugim privrednim oblastima, kao trgovinsko povezivanje hrvatskog Agrokora i srpske Delte, samo početak procesa privrednih povezivanja koji je neminovan proces i nužna aktivnost u bližoj budućnosti, zaključila je Dostanić. Izvor:"Danas".

Američki bankarski gigant na srpskom tržištu:
Stiže Siti banka
Sada je već izvesno: Siti banka iduće nedelje otvara predstavništvo u Srbiji. Dolazak američkog bankarskog giganta zasigurno je važna novost za našu zemlju jer je to jedna od najuglednijih banaka u svetu, koja ima najviši rejting (tri A). O tome da li i kada američka banka namerava da kupi neku domaću banku verovatno će se više saznati od visokih predstavnika Siti grupe 11. decembra, kada je zakazana konferencija za novinare. U svakom slučaju, prisustvo te banke je prilika da se za početak pažljivo „opipa” srpsko tržište. Za našu zemlju veoma je značajno da Siti banka dođe, ocenio je i Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije koja drži znatne devizne rezerve baš u ovoj banci. Prva američka banka kod nas, slažu se finansijski stručnjaci, trebalo bi da doprinese boljoj ponudi bankarskih usluga. Siti banka neće prikupljati sredstva i raditi kao poslovna banka. Njeno predstavništvo će raditi na olakšavanju ulaganja investicionih fondova u Srbiju. To je za našu zemlju posebno značajno jer je malo preduzeća, pogotovo u poljoprivredi, koja mogu da podnesu sadašnje uslove kreditiranja. U regionu jugoistočne Evrope Siti banka ima svoju banku samo u Bukureštu i u Budimpešti. Otuda je njen dolazak u Srbiju, kako se ocenjuje, šansa da Beograd postane sedište njenog regionalnog pozicioniranja. Jer, sigurno je da jednu tako značajnu investicionu banku tržište od oko sedam miliona stanovnika može da zanima samo kao deo šireg regionalnog tržišta kakvo je tržište ovog dela Evrope. Za srpsko bankarsko tržište već sama najava dolaska Siti banke označena je kao nagoveštaj još žešće konkurencije, ali ne toliko u sektoru poslovanja sa stanovništvom, koliko sa korporativnim klijentima i institucijama države. Iskustvo Mađarske govori da Siti banka u toj zemlji radi isključivo sa korporativnim klijentima. Najava američke Siti banke (koja posluje u okviru Siti grupe) da je zainteresovana za srpsko tržište pokrenula je spekulacije koju će domaću banku ova moćna bankarska grupacija da kupi. Po novinama se pisalo da su Amerikanci zainteresovani za Poštansku štedionicu, Komercijalnu banku, Rajfajzen banku... Mlađan Dinkić, bivši ministar finansija, saopštio je da je Siti banka bila zainteresovana za Poštansku štedionicu, ali da joj je rečeno da država zasad ne namerava da proda ovu banku. Siti banka je, inače, kako podsećaju bankari, već tri puta dobijala licencu za otvaranje banke, ali to nikad nije uradila. Prvo su hteli osamdesetih godina (1986–1987), pa 1989. i na kraju 1990. godine. Imali su očito veoma dobre informacije i procenili da bi imali velike rizike u radu, a, kao što vidimo, bili su apsolutno u pravu. Izvor:"Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta