Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Reakcije na inicijativu EU o formiranju zone slobodne trgovine za Zapadni Balkan:
Pozitivan signal stranim investitorima
Slobodan Milosavljević, predsednik Privredne komore Srbije, ocenio je inicijativu Evropske unije o formiranju zone slobodne trgovine između zemalja Zapadnog Balkana, kao veoma povoljnu za srpsku ekonomiju. On je podsetio da je reč o ugovoru između osam zemalja i tržištu od oko 60 miliona stanovnika. - Bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini između zemalja jugoistočne Evrope nedovoljno su iskorišćeni jer nisu dobro izbalansirani. Zato su vlade nekih zemalja pribegavale suspenziji tih sporazuma. Ideja je da se povezivanjem tržišta u regionu Balkana učini korak dalje ka priključenju Evropskoj uniji - istakao je Milosavljević. On je dodao da bi ekonomsko otvaranje trebalo da doprinese i političkom zbližavanju zemalja u ovom delu Evrope. - Formiranjem zone slobodne trgovine na Balkanu do izražaja bi došla atraktivnost Srbije koja ima veoma povoljan geostrateški položaj, jer kroz našu zemlju prolaze mnogi važni putevi i graniči se sa gotovo svim zemljama u regionu. To bi doprinelo i povećanju priliva stranih investicija - naglasio je Milosavljević. Radovan Kovačević, direktor Centra za naučnoistraživački rad u Privrednoj komori Srbije, podsetio je da Srbija ima suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni samo sa Makedonijom i BIH. On je naglasio da bi taj ugovor oslabio dejstvo necarinskih mera zaštite sa kojima se suočavaju srpski izvoznici kada plasiraju robu u neku od susednih zemalja. Predstavnik delegacije Evropske komisije u Srbiji i Crnoj Gori Dejvid Hadson izjavio je na jučerašnjem brifingu za medije da ta evropska institucija podržava ideju o kreiranju multilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini između zemalja Zapadnog Balkana. On je podsetio da su zemlje regiona ocenile da mreža bilateralnih sporazuma nije doprinela porastu trgovinu koji se očekivao, da nije uticala na rast proizvodnje u regionu. - Komisija podržava tu ideju i u ovom trenutku ne govorimo o ekonomskom prostoru u širem smislu gde će biti liberalizovane investicije, protok kapitala i harmonizovana regulativa, već samo o zoni slobodne trgovine. Smatramo da je to dobra ideja i spremni smo da podržimo mehanizme koji su pokrenuti u samom regionu. Jedna od lekcija koju smo naučili iz prethodnog proširenja Evropske unije jeste da je CEFTA bila veoma dobra ideja i da je donela dosta ekonomske koristi zemljama tog regiona - rekao je Hadson. On je istakao da je tačno da se Hrvatska najviše protivi kreiranju jednog sporazuma. Hadson smatra da se iza ovakve reakcije Hrvatske krije zabrinutost zbog pitanja gde se Hrvatska trenutno nalazi u procesu integracije sa EU i da li postoji nekompatibilnost između zone slobodne trgovine i hrvatskog članstva u EU". On je naglasio da Evropska komisija smatra da će u međuvremenu jedinstveni sporazum doneti ekonomsku korist celom regionu. Parivodić: Multilateralni sporazum sa 29 aneksa - Već nekoliko meseci radimo na unificiranju bilateralnih ugovora sa zemljama u regionu, pa se inicijativa koja dolazi iz Brisela da se formira zona slobodne trgovine između zemalja Zapadnog Balkana ne razlikuje bitno od naše namere, jedino što će umesto 29 bilateralnih ugovora postojati jedan tekst multilateralnog ugovora sa 29 aneksa. Ali za nas je takva inicijativa vema značajna jer Srbiju vidimo kao pokretača tih procesa. Mi smo u geografskom središtu Balkana, pa očekujemo da se tu stacioniraju i velike svetske kompanije koje će dalje svoju robu i usluge distribuirati u okolne zemlje. Stoga smo i liberalizovali sve propise koji se odnose na trgovinu i transfer direktnih investicija, a ograničenja su ostala samo u sferi deviznog prometa - kaže Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom. Izvor: "Danas".

Predstavljen prvi broj mesečnika Privredne komore Srbije "Konjunkturni trendovi Srbije":
MILOSAVLJEVIĆ: U januaru inflacija jedan odsto
Predsednik Privredne komore Srbije, Slobodan Milosavljević, izjavio je juče prilikom predstavljanja prvog broja mesečnika PKS - Konjunkturni trendovi Srbije, da će januarska inflacija najverovatnije dostići jedan odsto, što već na početku godine upozorava da će projektovana jednocifrena inflacija biti teško ostvarena. On je podsetio da je inflacija u prošloj godini dostigla 17,7 odsto što je čak duplo više u odnosu na Rumuniju, koja je posle Srbije imala najvišu stopu inflacije u regionu. - Rast bruto društvenog proizvoda od 6,5 odsto u prošloj godini svakako je rezultat za pohvalu. Ono što, međutim, zabrinjava jeste skroman rast industrijske proizvodnje od 0,8 odsto i pad poljoprivredne proizvodnje za 5,3 odsto. Najveći rast od čak 30 odsto zabeležen je u trgovini što je rezultat uvođenja poreza na dodatu vrednost i fiskalizacije - istakao je Milosavljević. Prema njegovim rečima, iako je Srbija proglašena za reformatora godine i popela se na lestvici konkurentnosti za desetak mesta, ipak treba postaviti pitanje da li bismo bili zadovoljni kada bi, recimo, SCG u košarci ili fudbalu zauzela 80. mesto na svetu. Radovan Kovačević, direktor Centra za naučnoistraživački rad u Privednoj komori Srbije, naglasio je da je rast izvoza za 30 odsto solidan rezultat, ali je dodao da ukoliko se izvoznici i dalje budu suočavali sa nedostatkom sredstava za finansiranje, ovogodišnji rast neće premašiti 15 odsto. On je ukazao i na problem strukture izvoza, jer se na inostrano tržište najviše plasiraju sirovine i poluproizvodi, metali, sirovo voće i povrće, što je teško održivo na duži rok, pre svega, ako se ima u vidu da smo prošle godine imali sreće jer je cena tih proizvoda na svetskom tržištu porasla. - Iako je spoljnotrgovinski deficit od 6,5 milijardi dolara smanjen u odnosu na 2004. godinu, treba podsetiti da se on ipak samo vratio na nivo iz 2003. godine. Ono što najviše zabrinjava jeste činjenica da od ukupnih stranih investicija samo deset odsto predstavlja ulaganje u opremu - naglašava Kovačević. Izvor: "Danas".

Srbija neće plaćati penale zbog preuzimanja manje količine gasa od ugovorenih - dogovoreno u razg
Mađari ljuti zbog favorizovanja Gazproma?
Nakon devetočasovnih pregovora sa predstavnicima mađarske kompanije Mol potpisali smo aneks 7 postojećeg Ugovora o tranzitu prirodnog gasa za Srbiju. Potpisivanje tog aneksa bitno je zbog toga što naša zemlja neće morati da plaća penale zbog toga što preuzima manje količine gasa od ugovorenih. Mađari su veoma teški pregovarači ali se nadam da ćemo i ubuduće uspevati da u pregovorima sa njima obezbedimo povoljne uslove za našu stranu - izjavila je za Danas Zorana Mihajlović-Milanović nakon povratka iz Budimpešte gde su predstavnici Vlade Srbije i Srbijagasa razgovarali sa poslovodstvom kompanije Mol. Prema njenim rečima Mađari su insistirali na izradi i potpisivanju novog osnovnog Ugovora o transportu prirodnog gasa jer su procenili da aktuelni ugovor ne odražava sadašnje stanje na tržištu gasa niti promene koje su se dogodile u oblasti zakonodavstva Evropske unije i nacionalnih zakonodavstava. - Dogovoreno je da radne grupe i sa naše i mađarske strane započnu rad kako bi ugovor o transportu prirodnog gasa bio sačinjen do 30. aprila ove godine.Stav Vlade Srbije je da bi najbolja varijanta bila da primena tog ugovora započne 1. januara 2007. godine. Nadamo se da ćemo uspeti da izradimo takav ugovor koji će biti povoljan za našu stranu - ističe Zorana Mihajlović-Milanović. Ona je dodala da su u toku razgovora u Budimpešti predstavnici Mola izrazili spremnost da ulažu u Naftnu industriju Srbije kao i u gasni sektor, pre svega u izgradnju podzemnog skladišta prirodnog gasa u Banatskom Dvoru i gasovoda Niš-Dimitrovgrad. Kako Danas nezvanično saznaje poslovodstvo Mola veoma je nezadovoljno što , kako tvrde, pojedini srpski politički zvaničnici i predstavnici Srbijagasa u javnim nastupima favorizuju "drugu kompaniju" misleći pri tom na Jugorosgas, čiji je većinski vlasnik ruski Gazprom. Spekuliše se čak i opcijama da bi zbog favorizovanja ruske kompanije moglo da bude ugroženo potpisivanje Ugovora o transportu gasa preko Mađarske. Sa druge strane, Zorana Mihajlović-Milanović kategorički demantuje pisanje pojedinih medija da se za dobijanje posla izgradnje gasovoda Niš-Dimitrovgrad favorizuje Jugorosgas i tvrdi da će izvođač radova biti izabran na tenderu, na kome će moći da učestvuju sve zainteresovane strane uključujući i Mol. Inače, kako tvrde nadležni u Srbijagasu podzemno skladište gasa Banatski Dvor bi za oko mesec dana trebalo da bude izdvojeno iz sastava ovog javnog preduzeća. Na taj način, tvrde u Srbijagasu, stvoriće se uslovi da se lakše pronađu strani partneri za izgradnju skladišta. Deo poslova u vezi sa izgradnjom skladišta gasa Banatski Dvor biće završen do jula ili avgusta ove godine. Nakon toga sledi ubacivanje 100 miliona kubika gasa koji će se koristiti naredne zime ukoliko isporuka prirodnog gasa iz Rusije bude smanjena. Završetak prve faze izgradnje skladišta Banatski Dvor omogućilo bi skladištenje oko 300 miliona kubika gasa, što su zalihe za potrošnju od mesec dana. U drugoj fazi izgradnje biće uloženo još oko 80 miliona dolara kako bi se kapacitet podigao na 800 miliona kubika gasa. Izgradnja skladišta smanjuje energetsku zavisnost Slobodan Milosavljević, predsednik Privredne komore Srbije, izjavio je juče da bi imajući u vidu energetsku zavisnost Srbije od Rusije, izgradnja skladišta gasa u Banatskom Dvoru koje bi bilo ponuđeno ruskoj kompaniji Gazprom, bilo racionalno rešenje. - Imali smo dosta problema da pridobijemo Ruse da uđu u jednu takvu investiciju. U svakom slučaju ta investicija će imati pozitivne efekte na smanjenje energetske zavisnosti Srbije - naglasio je Milosavljević i dodao da deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni sa Rusijom iznosi 1,5 milijardi dolara. Izvor: "Danas".

NBS i udruženje banaka potpisuju sporazum o saradnji

Narodna banka Srbije i Udruženje banaka i drugih finansijskih organizacija potpisaće u ponedeljak, 6. februara, sporazumom o saradnji, kojim će omogućiti unapređenje kontrole kreditnog rizika banaka i lizing kompanija. Kako je saopštila NBS, taj sporazum će joj omogućiti bolji uvid u deo poslovanja banaka i firmi koje se bave davanjem finansijskog lizinga koji se odnosi na odobravanje kredita klijentima, odnosno zaključivanje ugovora o lizingu. Da bi smanjila kreditni rizik NBS je, kako se dodaje, već obavezala banke da svaki kredit koji odobre građanima mora da sadrži i izveštaj iz Kreditnog biroa o njegovoj zaduženosti i istoriji otplaćivanja obaveza. Ista obaveza propisana je i lizing kompanijama prilikom zaključivanja ugovora o finansijskom lizingu, navodi se u saopštenju. Centralna banka, kako se ističe, priprema i dopunu regulative, kojom će onemogućiti banke da odobre kredit klijentu ukoliko nisu obezbedile izveštaj iz Kreditnog biroa o ukupnoj zaduženosti i urednosti u izmirivanju postojećih obaveza. Udruženje banaka je saglasno da ubuduće NBS, na pismeni zahtev, dostavlja sve podatke kojima raspolaže Kreditni biro, dodaje NBS, ističući da će te podatke koristiti isključivo za potrebe obavljanja kontrolne funkcije. Izvor: "Danas".

Stižu prve "zastave 10" u Srbiju

U Kragujevac će, sredinom februara, iz "Fijata" stići prvih 600 vozila "zastava 10", koja će se prodavati na domaćem i susednim tržištima. Ove godine planirana je isporuka 7.200 automobila "Zastavi" i to u dve verzije - sa benzinskim motorom po ceni od 7.990 evra i sa dizel motorom po ceni od 11.186 evra - najavio je predstavnik "Zastava automobila" Zoran Petrović. Osnovni model "desetke" ima servo upravljač, vazdušni jastuk za vozača, kodirani ključ, mogućnost podešavanja farova po visini, a predviđena je i ugradnja dodatne opreme. Montiranje "zastave 10" u pogonima kragujevačke fabrike trebalo bi da počne krajem ove godine, a na tim poslovima biće angažovano od 600 do 700 radnika, koji već naizmenično odlaze na obuku u Torino. - Ulaganje u modernizaciju pogona za proizvodnju "zastave 10" u Kragujevcu trebalo bi da iznosi oko 15 miliona evra. Priprema se i servisna mreža, a ugovori o servisiranju su već potpisani sa 11 firmi iz Srbije - rekao je Petrović. "Zastava" će moći da izvozi "desetku" i Bugarsku, Rumuniju, Albaniju, BiH, Hrvatsku i Makedoniju, a "Vojvođanska banka" je već pripremila poseban kreditni paket za kupovinu novog vozila sa rokom otplate do sedam godina, uz učešće ili depozit od 20 odsto i efektivnu kamatnu stopu od 10,2 odsto godišnje. Novu "zastavu 10" već je rezervisalo 450 kupaca. Posebnom odlukom Vlade Srbije ovi automobili su oslobođeni plaćanja carine, čime je prema gruboj računici "Zastava" uštedela oko osam miliona evra, koliko bi okvirno morala da izdvoji pri redovnom uvozu 7.200 "fijata", a toliko je izgubio i budžet. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta