Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Akcije energetskih preduzeća na berzi pre privatizacije, sugerišu berzanski stručnjaci:
Strateški partner bolje rešenje za NIS
U prilog konstataciji da je sektor energetike pokretač privrednog razvoja, kao i to da na svetskim berzama dominiraju naftne kompanije, kako po ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji, tako i po ostvarenom profitu, govori i podatak da su naftne kompanije u 2004. i 2005. ostvarile rekordan rast, pre svega zahvaljujući rastu cena nafte i gasa na svetskom tržištu. Tako je recimo Britanski Šel zaradio u prošloj goidni oko 19 milijardi dolara, Britiš Petrol oko devet milijardi funti, a američki Exxon Mobil oko 25 milijardi dolara, što je najveći profit jedne kompanije u istoriji svetske ekonomije. Imajući u vidu te činjenice ekonomisti upozoravaju da je veoma važno na koji način će biti privatizovana Naftna industrija Srbije. Na skupu posvećenom perspektivi razvoja finansijskih tržišta u Srbiji koji je nedavno organizovan u prostorijama Beogradske berze, učesnici su još jednom podvukli da je za razvoj tržišta kapitala od izuzetnog značaja da se akcije kompanija iz sektora energetike kotiraju na berzi. Na taj način bi se ne samo pružila šansa i građanima da ulažu u kvalitetne akcije, već bi se tržište učinilo atraktivnijim za strane investitore. Na skupu je kritikovan i model po kome bi se udeo od 70 odsto u NIS, prodao strateškom partneru. Kao dobro rešenje potencirano je difuzno vlasništvo, odnosno prodaja akcija građanima, institucionalnim investitorima i međunarodnim investicionim fondovima. Prema mišljenju profesora Zorana Jeremića sa Fakulteta za finansijski menadžement i osiguranje, za NIS bi bilo mnogo bolje da ima više vlasnika, a ne samo jednog oličenog u "strateškom partneru". Jeremić zagovara tezu da bi umesto prodaje 70 odsto kapitala kompanije, država trebalo da omogući disperziju vlasništva, koja bi u posed te firme, osim građana uvela investicione i penzione fondove. Da je to dobro rešenje, tvrdi on, pokazuju poslovni rezultati mađarske kompanije MOL i hrvatske kompanije INA čija privatizacija nije bila zasnovana na strategiji prodaje velikom strateškom partneru. - U strukturi vlasništva mađarske naftne kompanije strani institucionalni investitori učestvuju sa 56 odsto, država Mađarska sa 12 odsto, kompanije Slovintegra sa osam odsto i austrijski OMV sa 10 odsto, domaće depozitne institucije imaju devet odsto, dok su rezerve same kompanije MOL samo pet odsto. Kompanija je tokom 2005. godine dostigla tržišnu kapitalizaciju (broj akcija puta tržišna cena na berzi) od oko 10 milijardi dolara što je jedan od uslova za kotiranje akcija na najvećim svetskim berzama - istakao je Jeremić i dodao da je slična situacija i sa hrvatskom kompanijom INA u kojoj 25 odsto akcija "drži" MOL, hrvatska vlada poseduje četvrtinu kompanije, zaposleni i ratni veterani po sedam odsto, dok ostali građani imaju u svojim rukama 21 odsto vlasništva. Vlada Srbije insistira na pronalaženju strateškog partnera, a ekonomisti tvrde da je insistiranje da se ide u tom pravcu pogrešno iz više razloga. Jedan je i taj što će najverovatnije novi vlasnik ići na podizanje vrednosti kompanije i profita, pri čemu bi efekte takvog poslovanja zadržao samo za sebe. Predsednik Centra za visoke i ekonomske studije i bivši ministar energetike Kori Udovički kaže za Danas da bi pre nego što se u privatizaciju krene, trebalo razgraničiti zašto se NIS prodaje - da li zato što nam je neophodan kapital ili zato što hoćemo da obezbedimo dobru upravljačku strukturu. Ona smatra da je, ukoliko se želi efikasno upravljanje, ipak najbolji model većinskog vlasništva u kompaniji. Udovički smatra da je jedino dobro da se deo akcija NIS nađe na berzi, ali naglašava da treba biti obazriv i prethodno regulisati uslove trgovanja. Predsednik Privredne komore Srbije, Slobodan Milosavljević, takođe, smatra da je za NIS najbolje da ga kupi strateški partner. - Kao prvo, jedino strateški partner može aktivno učestvovati u predstojećoj izgradnji gasovoda i naftovoda u Srbiji, jer to mali igrači ne mogu da iznesu na svojim plećima. Strateški partner, takođe, može da obezbedi i dodatne izvore nafte i na kraju, dolazak jedne takve multinacionalne kompanije bitan je za stabilnost i zbog privilegija koju donose svojim dolaskom - naglasio je Milosavljević. On je dodao da jedino nema ništa protiv da se akcije naftne kompanije nađu na berzi jer je kotiranje akcija zapravo "ogledalo" njene transparentnosti ali da je još uvek rano govoriti o tome, jer proces privatizacije realno nije ni započet. KORI UDOVIČKI: Difuzno vlasništvo loše rešenje - Dobro upravljanje zahteva dobrog vlasnika, a to se ne može obezbediti difuznim vlasništvom. Kompanije kao što su hrvatska INA i mađarski MOL nisu dobri primeri, jer su ove kompanije, naročito INA, na teretu građana u svojim državama. Naime, u INI se nakon privatizacije ništa epohalno nije desilo a sa druge strane, iako MOL zaista postaje regionalni igrač, taj rast i te kako košta građane u Mađarskoj - kaže Kori Udovički, predsednik Centra za visoke i ekonomske studije, i naglašava da ovakav kakav je NIS državu svake godine košta od 150 pa do 250 miliona evra, pa je nelogično da neko insistira na difuznom vlasništvu, koje bi dodatno unazadilo poslovanje te kompanije. Izvor: "Danas".

BAMBI PLANIRA POVEĆANJE PROIZVODNJE ZA 11 ODSTO

Koncern zdrave hrane Bambi iz Požarevca planira da u ovoj godini proizvodnju poveća za 11 odsto i proizvede 18.000 tona proizvoda, najavio je generalni direktor Miroslav Miletić. Vrednost izvoza u 2005. bila je oko osam miliona evra, dok je cilj da se ove godine izveze roba u vrednosti od 10 miliona evra. Prema njegovim rečima, "Bambi" trenutno vredi oko 40 miliona evra, što je tri puta više nego pre poslovnog povezivanja sa investicionim fondom Salford, 2004. godine. Izvor: "Danas".

Skuplja struja, jeftinije gorivo

Početkom marta cene goriva na pumpama u Srbiji mogle bi biti niže za dva do tri dinara po litru, a od 1. aprila poskupeće električna energija - najavio je juče ministar finansija Mlađan Dinkić. Pojeftinjenje goriva je moguće pošto cene nafte već nekoliko nedelja padaju na svetskom tržištu, objasnio je Dinkić za elektronski nedeljnik „Enerdžiobzerver“ i dodao da će usklađivanje cena naftnih derivata u Srbiji sa cenom nafte na svetskom tržištu ubuduće ići automatski. Gorivo je poslednji put poskupelo 13. februara za oko pet dinara po litru. Koliko će struja poskupeti, on nije hteo da precizira. - Mi imamo naše kalkulacije i zaista se trudimo da cenovnom politikom ne ugrozimo rad elektroenergetskog sistema zemlje. Plašimo se da će, ukoliko dozvolimo veliki procenat poskupljenja, to samo pogurati inflaciju, a da novac neće biti potrošen za razvoj Elektroprivrede Srbije - istakao je on. Ni ministar rudarstva i energetike Radomir Naumov nije hteo da precizira za koliko će struja poskupeti. - Verovatno mnogo manje nego što je elektroprivredi potrebno i ne baš u optimalno vreme - rekao je on. EPS očekuje da će cena struje otići gore za 20 odsto, koliko su i tražili od Vlade Srbije krajem prošle godine. Toliko im je, kako kažu, neophodno da bi mogli da zadovolje potrebe potrošača i investiraju u nove kopove, mašine, elektrane. - Ako struja ne poskupi, neće moći da se izgradi nijedna nova elektrana, a uz ovakav rast potrošnje (pet odsto više u februaru ove u odnosu na februar prošle godine), bez novih kopova i elektrana neće biti ni proizvodnih kapaciteta ni domaće struje. U slučaju da se ne obezbede potrebna sredstva, 2007. godine Srbija neće imati dovoljno uglja za proizvodnju električne energije - rekao je za „Blic“ Momčilo Cebalović, direktor Sektora za odnose sa javnošću EPS-a. On podseća da je EPS prošle godine predlagao da cena struje ne bude ista za srpska domaćinstva i za privredu i strane kompanije. Taj predlog nije prošao, pa je EPS, kako navodi, zbog povećane potrošnje električne energije bio prinuđen da uvozi struju za 4,4 evrocenta, a da je prodaje po 2,5 evrocenti. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta