Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Formiranjem zajedničke kompanije Vlada Srbije i konzorcijum austrijskih investitora rešili sva spo
U martu tender za licencu za drugog operatera mobilne telefonije
Vlada Srbije i konzorcijum austrijskih investitora predvođenih Martinom Šlafom postigli su juče dogovor o rešavanju svih spornih pitanja u vezi sa kompanijom Mobtel. Ministar finansija Mlađan Dinkić izjavio je na konferenciji za novinare da će dve strane formirati novu kompaniju u koju će predstavnik države, preduzeće PTT Srbija, uneti opremu dobijenu preuzimanjem potraživanja dve banke prema Mobtelu, a Austrijanci potraživanje u iznosu od oko 30 miliona evra koje će preuzeti od kompanije Erikson. Učešće u novoj kompaniji biće 70 odsto prema 30 odsto u korist Srbije. - Dogovorili smo da ugovor o formiranju kompanije potpišemo za dve do tri nedelje kao i da obe strane odustanu od svih sudskih sporova koji se vode pred domaćim i inostranim sudovima što znači da se obustavlja i spor pred i Arbitražom u Cirihu. Austrijski konzorcijum isplatiće do kraja marta dividende u iznosu od 2,1 milijardu dinara koje od Mobtela potražuje PTT Srbija - rekao je Dinkić. On je najavio da će tokom marta Vlada Srbije pripremiti dokumentaciju za raspisivanje međunarodnog tendera na kojem će biti ponuđena druga licenca za obavljanje mobilne telefonije i paket akcija u novoj kompaniji. Tender će biti objavljen u aprilu, a završen do kraja leta. - Minimalna cena koju će učesnici na tenderu morati da ponude biće 700 miliona evra. Prihod od tendera deliće se tako što će 40 odsto novca pripasti budžetu Srbije na ime nadoknade za licencu dok će 60 odsto prihoda podeliti dve strane za prodaju nove kompanije u skladu sa udelom 70 prema 30 odsto. Na taj način obezbedili smo da Srbija dobije najmanje 600 miliona evra. Tender će biti dvostepen, što znači da će se, ukoliko u prvom postupku dve najbolje ponude budu približne vrednosti, u drugom stepenu ići na aukcijski postupak u kojem će oni licitirati i taj postupak bi mogao još više da podigne cenu. Minimalni iznos koji će Srbija dobiti za licencu iznosiće 280 miliona evra. Postigli smo dogovor da u naredne dve i po godine ne bude dodeljena treća licenca za mobilnu telefoniju ukoliko neko ponudi manje od tog iznosa - istakao je Dinkić. Uz konstataciju da su pregovori bili mukotrpni, austrijski vicekancelar Hubert Gorbah rekao je da su jednomesečni pregovori bili mukotrpni. On je ocenio da je politički cilj pregovora sto odsto ispunjen, kao i da će sva dugovanja Mobtela biti isplaćena. Austrijski investitor Martin Šlaf naglasio je da se u pregovorima "igralo grubo, ali fer". On je ocenio da je dogovor sa Vladom Srbije dobar i izrazio očekivanje da neće pretrpeti gubitke u poslu sa Mobtelom. Upitan zašto je u pregovorima učestvovala komapnija Mobilkom koja nije strana u sporu već potencijalni učesnik na tenderu, Šlaf je podsetio da sa tom kompanijom ima konkretan dogovor o zajedničkom nastupu na srpskom tržištu i da je ta kompanija trebalo da bude naslednik Mobtela. Ambasador Austrije u Srbiji i Crnoj Gori Gerhard Jandl napomenuo je da je juče bio "dobar dan" jer je zaštićeno veliko ulaganje i pozicija Asutrije kao najvećeg investitora u Srbiji, kao i imidž ove zemlje kao dobrog mesta za ulaganje. DINKIĆ: Nema amnestije za Karića - Za Bogoljuba Karića nema amnestije. Smatramo da je počinio krivična dela i treba da se pojavi pred sudom i istražnim organima i da se brani. Izvlačio je novac iz Mobtela i oštetio Srbiju za stotine miliona evra. Pravda je možda spora ali je dostižna. Šlaf nije izgubio, ali nije ni dobio. Karić je igrao prljavo i sve je izgubio - rekao je ministar finansija Mlađan Dinkić odgovarajući na pitanje da li dogovor sa Austrijancima amnestira Karića. On, međutim, nije odgovorio na pitanje šta će biti sa 700 miliona evra za koje se Karić tereti da je izvukao iz Mobtela. Izvor: "Danas".

NBS: Rast inflacije upozorenje kreatorima ekonomske politike

Narodna banka Srbije ocenila je da bi rast inflacije od 1,9 odsto u prva dva meseca ove godine trebalo da "predstavlja upozorenje kreatorima ekonomske politike", jer je planirana inflacija u ovoj godini 9,3 odsto. Centralna banka je upozorila da će, ukoliko budžetski suficit i privatizacioni prihodi budu korišteni kao izvor za dodatnu potrošnju, biti prinuđena da u još većoj meri povlači novac, što će imati neizbežne posledice na rast cene novca i privredni rast. Kako se ističe u saopštenju, NBS je, ne čekajući da februarska inflacija od 1,4 odsto potvrdi opravdanost, ranije preduzela mere za usporavanje ekspanzije potrošačkih kredita i time uticala na smirivanje tražnje, a samim tim i na inflaciju. Do 27. februara je, navodi se, kroz repo operacije i prodaju blagajničkih zapisa NBS, dodatno povučeno 6,2 milijarde dinara, tako da su na taj način ukupno imobilisane 23 milijarde dinara. U zavisnosti od kretanja cena u martu, Narodna banka je spremna da preduzme i dopunske mere, ukoliko na to bude primorana, kako bi održala novčanu masu u projektovanim okvirima, a monetarnu politiku na potrebnom nivou restriktivnosti. Imajući u vidu da je Vlada Srbije smanjivanje inflacije opredelila kao glavni cilj ekonomske politike u ovoj godini, trebalo bi da se sprovodi i restriktivnija fiskalna politika kako bi inflacija u 2006. godini bila jednocifrena, navela je NBS. Nepostojanje programa sa Međunarodnim monetarnim fondom nije prilika za "opuštanje", već upravo obrnuto, to je prilika da se vodi još odgovornija makroekonomska politika, čiji glavni cilj u prvim mesecima ove godine mora da bude beskompromisno smanjivanje inflacije, smatra NBS. Inflacija u februaru 1,4 odsto Inflacija u Srbiji u februaru je za 1,4 odsto veća nego u januaru, a za 1,9 odsto nego u decembru 2005. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. Kako se navodi u saopštenju, troskovi života u februaru porasli su u proseku za jedan odsto, dok su za 1,7 odsto bili veći nego u decembru. U februaru su cene na malo robe porasle za 1,9, a usluga za 0,3 odsto. Cene poljoprivrednih proizvoda su porasle za 4,2, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 2,8, pića za 0,9 odsto, dok su kod cena industrijskih prehrambenih proizvoda i duvana ostale ne istom nivou kao u januaru. Izvor: "Danas".

Na jučerašnjoj aukciji u Beogradu prodato 16 preduzeća:
Zastava promet našla kupca
Jučerašnji dan u Agenciji za privatizaciju obeležila je uspšena aukcija čak 16 preduzeća, koja u našla kupca, dok je "budžetska korpa" uvećana oko milijardu dinara. Najveći uspeh predstavlja prodaja Zastavinih preduzeća - Zastava - prometa i Zastava - elektro koja su opterećena velikim dugovanjima. Obaveze obe firme premašuju 600 hiljada dinara. Zastava - elektro iz Rače kupio je zajedno sa još dva ortaka Ranko Dejanović, po početnoj ceni od 27,7 miliona dinara. Kupac je preuzeo dugovanja od 369,8 miliona dinara. Dejanović nije želeo da komentariše kako će se rešiti duga ali je optimistično najavio pokretanje proizvodnje rekavši "da planira da napravi ugledan centar za proizvodnju elektroopreme, koji će kasnije se preorijentiše na prizvodnju bele tehnike " Nastavićemo i da saradnju sa Zastavom jer procenjujemo da će iz te fabrike u bliskoj budućnosti izlazit i do 120.000 automobila godišnje - izjavio je Dejanović. Zastava - promet iz Kragujevca, je za 254 miliona dinara u drugom nadmetanju kupio konzorcijum pravnih lica iz Novog Sada a predstavnik Centra za automatizaciju i mehatroniku, pojasnio je da je reč o udruživanju koje predstavlja "spoj tehničkog znanja, iskustva u trgovini i kapitala". Na pitanje, kako će izmiriti dugovanja Zastava - prometa koja premašuju 267,5 miliona dinara, predstavnik te firme odgovorio je "videćemo". On je naglasio da se "priprema za očekivani bum prodaje automobila u zemlji koji se očekuje za par godina, odnosno kada prosečna zarada u Srbiji bude oko 350 evra". Da kupci ne biraju delatnost, ukoliko im se preduzeće učini atraktivnim govori i primer Miroslava Bogićevića koji je spisku firmi različitih delatnosti (Mlekara iz Šapca, Livnica iz Požege, Farmakom iz Šapca, Mineralna đubriva - Zorka Šabac) u svom vlasništvu pridodao i rudnik antimona Zajača iz Loznice. On je rudnik kupio za 51 milion dinara. Od ostalih zanimljivih aukcija, treba pomenuti i prodaju Jugoslovenske estrade, Nedeljku Zatezalu za 1,28 miliona dinara (preduzeće ima poslovne prostorije u dugogodišnjem zakupu u Knez Mihailovoj i dva zaposlena) i PIK Pešter iz Sjenice, čija je jučerašnja sedma po redu aukcija, konačno dobila uspešan ishod. Kupac je Đuro Obradović koji je obećao da će svih 203 zaposlenih zadržati na poslu i da će uložiti 1,5 miliona evra u obavljanje tog posrnulog agrarnog kombinata. Novac od privatizacije za dug Fijatu Direktor Zastave prometa u Kragujevcu Goran Spasić izjavio je za Danas da je zadovoljan što je, nakon više neuspeših pokušaja, napokon privatizovana i ta društvena firma. "Očekujem da ćemo da zasučemo rukave, odnosno da ćemo da počnemo da radimo na pravi način i da ćemo za takav rad odgovarajuće biti plaćeni", kaže Spasić. Podsetimo da je generalni direktor Grupe Zastava vozila Zoran Radojević izjavio za naš list da će delom novca od privatizacije Zastava prometa biti namiren dug prema Fijatu. "Poslovni odnos Zastave i Fijata ubuduće će se zasnivati na čistim računima", naglasio je Radojević. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta