Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
EBRD postala manjinski akcionar Komercijalne banke:
Pripremanje banke za prodaju na berzi
Višemesečni pregovori između Vlade Srbije, Komercijalne banke i Evropske banke za obnovu i razvoj juče su krunisani potpisivanjem tri ugovora, koja će zbog svog značaja, kako je istakao ministar finansija Mlađan Dinkić, ući u istoriju srpskog bankarstva. Ugovore kojima je EBRD postao vlasnik 25 odsto kapitala Komercijalne banke, osim njega, potpisali su i finansijski direktor EBRD Kurt Gajger, kao i predsednik Komercijalne banke Ivica Smolić i potpredsednik Predrag Mihajlović. EBRD je za manjinski paket Komercijalne banke platila 70 miliona evra, što je 2,9 puta više od knjigovodstvene vrednosti kapitala. Prema Dinkićevom mišljenju, razlog za to treba tražiti u performansama Komercijalne banke, koja je ovom dokapitalizacijom postala najveća banka na tržištu Srbije sa kapitalom od 170 miliona evra. Realna su očekivanja da će banka veoma brzo, najkasnije do kraja prvog polugodišta preći i milijardu evra aktive, čime će i po tom osnovu biti najjača banka u Srbiji. - Takvu poziciju Komercijalna banka izborila je poverenjem koje ima među građanima. Oni su prošle godine uložili 480 miliona evra na ime štednje, što je više od jedne petine ukupne štednje u Srbiji lane - istakao je Dinkić. On je podsetio da je Komercijalna banka prošle godine bila i rekorder po iskazanoj dobiti pre rezervisanja od 46 miliona evra, a takođe je banka sa najvećom mrežom filijala (270), što joj je omogućilo i da kredite stanovništvu učetvorostruči, a kredite privredi udvostruči. Prema rečima Kurta Gajgera, Komercijalna banka ima velike potencijale za dalji razvoj. On je naglasio da je EBRD veoma dugo pratila situaciju u ovoj banci i ocenio da su njene prednosti velike, posebno u oblasti rada sa stanovništvom i malim i srednjim preduzećima. Zbog toga se Bord direktora EBRD odlučio da Komercijalnoj banci odobri i kredit od 30 miliona evra na 15 godina koji će biti iskorišćen za finansiranje stambenih hipotekarnih kredita. Ulazak EBRD u Komercijalnu banku pripremiće ovu banku za prodaju akcija na berzi u periodu od tri do pet godina, potvrdio je Mlađan Dinkić, naglasivši da sada država ima 40,3 odsto direktnog vlasništva u banci, a sa kapitalom državnih preduzeća - Dunav osiguranja, Jugobanke u stečaju i Evropa osiguranja u stečaju, ukupno 51 odsto, tako da sa EBRD ima tročetvrtinsku većinu. Cilj je da Komercijalna banka i ubuduće ostane nacionalna ali ne u direktnom većinskom državnom vlasništvu. On je napomenuo da će na berzu izlaziti mali paketi akcija, kako bi bila obezbeđena disperzija vlasništva, po iskustvu OTP banke u Mađarskoj koja je na taj način postala jedna od najjačih banaka u regionu. Dinkić je potvrdio da će idućeg meseca Komercijalna banka aplicirati za dobijanje dozvole za rad u BIH i najavio da bi sličan model koji je sada primenjen kod dokapitalizacije Komercijalne banke mogao da bude primenjen i kod Dunav osiguranja. - Zainteresovanost EBRD za kupovinu manjinskog učešća u ovoj kompaniji postoji i država je spremna za to jer želi da ima jednu nacionalnu osiguravajuću kompaniju - rekao je Dinkić i dodao da je za dokapitalizaciju Dunava po istom principu zainteresovana i Međunarodna finansijska korporacija pri Svetskoj banci. Izvor: "Danas".

Grčka banka nudi 500 miliona evra za Vojvođansku banku

Najbolje ponude za kupovinu 99,4 odsto kapitala Vojvođanske banke dale su Nacionalna banka Grčke i Banka Austrija kreditanštalt, objavio je juče ekonomski dnevnik Pregled. Kako navodi taj list, NBG je ponudila 500 miliona evra, dok je Banka Austrija kreditanštalt ponudila 450 miliona evra i izrazila nameru da kroz investicije plasira i više. Grčka banka spremna je da za preuzimanje Vojvođanske banke ponudi i do 700 miliona evra, navodi Pregled i dodaje da će nakon pregovora tenderske komisije sa dva najbolje rangirana ponuđača, polovinom godine uslediti dostavljanje konačnih ponuda. Izvor: "Danas".

Labus: Pregovori sa MMF u drugoj polovini godine

Potrpedsednik Vlade Srbije Miroljub Labus izrazio je juče očekivanje da će pregovori oko novog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom početi u drugoj polovini godine. On je novinarima u Nišu rekao da će Misija MMF doći u maju i dodao da pre početka pregovora mora biti rešen status Srbije i Crne Gore. Labus je kazao da nema razloga da se menja ekonomska politika Srbije u zavisnosti od rezultata referenduma o državnom statusu Crne Gore, jer obe članice državne zajednice već imaju odvojene ekonomske politike. Potpredsednik Vlade ponovio je da je neizvesno kako će se pregovori sa Evropskom unijom nastaviti posle 5. aprila, jer to zavisi od toga da li će EU pozitivno oceniti saradnju SCG sa Haškim tribunalom. Labus je juče studentima Ekonomskog fakulteta u Nišu održao predavanje o uslovima i prespektivama pregovora Srbije sa EU. Izvor: "Danas".

Ivana Dulić-Marković, ministar poljoprivrede u Vladi Srbije za „Blic“:
Monopoli u proizvodnji hrane su opasni
Priča o koncentraciji zemljišta u posedu nekoliko kompanija samo je dimna zavesa. Mnogo je strašnija koncentracija, pa i potpuna kartelizacija prerađivačke industrije. Kakvu agrarnu politiku da skrojite ako cene jednog proizvoda na tržištu određuje samo jedan igrač koji može da radi šta hoće, kaže za „Blic“ Ivana Dulić-Marković, ministar poljoprivrede u Vladi Srbije. Na koje igrače mislite? - Kod soje imate samo jednog igrača, kod repe tri igrača koja se dogovaraju, u mlekarstvu "Salford" drži 60 odsto tržišta... A ono što je već užasno to je koncentracija trgovine. U odnosu na koncentraciju zemljišta, za poljoprivrednike je mnogo opasnije to što će biti samo jedan ili dva vlasnika supermarketa i pitanje je kome će i kako prodati svoje proizvode. Kakav je vaš stav o aktuelnom pitanju trgovačkih marži koje i na hleb iznose 30 odsto? - Mogućnost da imate velike marže daje samo monopol. Jedini način da se to spreči je konkurencija. I tu smo mnogo zakasnili. Sramota je da Savet za zaštitu konkurencije godinu dana čeka na formiranje. Šta će biti sa državnim zemljištem? - Da bismo očuvali selo mi ćemo, preko Zakona o poljoprivrednom zemljištu, svu državnu zemlju dati na raspolaganje dobrim poljoprivrednicima. I onu u kombinatima i onu koju sad koriste pojedine kompanije. Jer za mene nema razlike između Miškovića i Satarića iz PIK "Bečej". Želimo da u Vojvodini bude 100.000 dobrih paora, a ne tri kompanije. Setva kasni. Koliko će nas to koštati? - Setva kasni zbog prezasićenosti zemljišta vodom, pa mehanizacija jednostavno nije mogla da se upotrebi. Po analizama deset dana kašnjenja setve, na primer kod kukuruza, smanjuje prinos za 10 odsto. Najviše kasnimo sa šećernom repom, gde je setva već trebalo da bude završena, a veoma se kasni i sa setvom luka. I kod suncoketa je već počelo ugovaranje viših cena, pa je očigledno da će biti problema i sa prinosom, a kasnije i sa cenom. Kakve su dosadašnje posledice ptičjeg gripa u živinarstvu? - Ankete pokazuju da je prodaja jaja opala za skoro 50 odsto, živinskog mesa za desetak odsto, dok je prodaja preprađevina od živinskog mesa ostala na istom nivou. Očito da ljudi prate informacije i da znaju koliko je važna dobra termička obrada. Iako se često na njih ljutimo, mislim da su mediji mnogo doprineli da do ljudi dopru prave i realne informacije. Posle mnogo godina u 2005. smo izvezli poljoprivrednih proizvoda za više od milijardu evra. - To jesto dobro, ali mi bismo želeli da izvoz bude tri-četiri milijarde. To bi bio pravi podatak. Naša je velika šansa u izvozu voća i povrća, ali ne za Evropu, već za Rusiju. Iako tamo imamo preferencijalni sistem, moramo znati da rusko tržište nije više onakvo na kakvo smo navikli. Mi kroz budžet pokušavamo da prisilimo poljoprivrednike da menjaju strukturu proizvodnje. Ja mislim da je u poljoprivredi znanje jedna od najslabijih tačaka. Izvor: "Blic".

Evropska banka hoće „Dunav osiguranje“

Evropska banka za obnovu i razvoj dokapitalizacijom 70 miliona evra juče je postala manjinski akcionar od 25 odsto "Komercijalne banke". Ova najveća evropska finansijska institucija u narednom periodu pregovaraće i o eventualnoj dokapitalizaciji "Dunav osiguranja", a interes ima i za "Čačansku banku". Mlađan Dinkić, ministar finansija, rekao je prilikom potpisivanja ugovora "da je juče bio veliki dan za srpsko bankarstvo, a da je EBRD za manjinsko učešće u vlasništvu dala 2,9 odsto više u odnosu na knjivoodstvenu vrednost kapitala banke". Država Srbija ostaje većinski vlasnik "Komercijalne banke" sa 51 odsto vlasništva. - Ova investicija u "Komercijlnu banku" omogućiće prodaju njenih akcija na berzi. U naredne tri godine banka će se razvijati i rasti, a nakon toga stvoriće se uslovi da se akcije pojave na berzi - istakao je Dinkić. Osim toga, Bord direktora EBRD-a je ovoj banci odobrio kredit od 30 miliona evra na 15 godina, za finansiranje stambenih hipotekarnih kredita. Inače, plan razvoja i restrukturiranja banke biće usmeren na podizanje korporativnog upravljanja na međunarodni nivo, jačanje procedura upravljanja kreditima i rizikom, kao i poboljšanju službi za klijente. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta