Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Finansijski efekti razdruživanja sa Crnom Gorom:
Srbija uštedela oko 30 milijardi dinara
Pozitivan ishod referenduma o državno - pravnom statusu Crne Gore u korist opcije za nezavisnost doneće Republici Srbiji uštedu u budžetu od najmanje 30 milijardi dinara. Prema podacima koje smo dobili u Ministarstvu finansija, Srbija je do juče za potrebe finansiranja državne zajednice Srbija i Crna Gora izdvojila 22,1 milijardi dinara odnosno 39,9 odsto sredstava koje je budžetom za 2006. predvidela za te potrebe. Podsećanja radi, shodno dogovoru dve strane, Srbija je za finansiranje državne zajednice obezbeđivala više od 90 odsto sredstava i u budžetu za ovu godinu bilo je predviđeno 55,37 milijardi dinara, dok bi iz dodatnih aktivnosti institucije SCG trebalo da zarade još 2,14 milijardi dinara. U budžetu Crne Gore za potrebe zajedničke države bilo je planirano oko 42,5 miliona evra odnosno 3,7 milijardi dinara. Kako nam je rečeno u Ministarstvu finansija, finansiranje troškova saveznih službi ovih dana svedeno je na minimum - tek toliko da zaposleni u administraciji državne zajednice ne bi ostali bez zarada. To bi trebalo da znači da će i predsednik državne zajednice Svetozar Marović nastaviti da prima platu sve dok SCG i zvanično ne prestane da postoji ili ukoliko ne odluči da pre toga podnese ostavku. U Ministarstvu su nam napomenuli da će minimalno finansiranje biti nastavljeno sve do odluke Vlade Srbije o njegovom prestanku. Sličnu informaciju dobili smo i u Službi za finansiranje nadležnosti SCG gde su nam rekli da će transferisanje novca iz budžeta dve članice ka državnoj zajednici biti okončano potpisivanjem sporazuma o razdruživanju. Podaci iz Zakona o budžetu Republike Srbije za 2006. pokazuju da je Srbija za rad Skupštine Srbije i Crne Gore opredelila 529,12 miliona dinara. Za potrebe kabineta predsednika SCG planirano je 64,2 miliona dinara, a za Generalni sekretarijat Saveta ministara 625,2 miliona dinara. Ministarstvu spoljnih poslova trebalo je da pripadne 1,74 milijardi dinara uz četiri milijarde za konzularna predstavništva. Za Ministarstvo odbrane Srbija je iz svog budžeta izdvojila 48,38 milijardi dinara. Ministarstvu za međunarodne ekonomske odnose sledovalo je 391 milion dinara, a Kancelariji Uprave carina SCG - 5,3 miliona dinara. Ministarstvo za unutrašnje ekonomske odnose u čijem sastavu su i Akreditaciono telo i zavodi za intelektualnu svojinu, standardizaciju i mere i dragocene metale trebalo je da potroši 342,2 miliona dinara. Ministarstvu za ljudska i manjinska prava pripalo je 84,2 miliona dinara. Za funkcionisanje Suda Srbije i Crne Gore, Srbija je ove godine trebalo da uplati 54,8 miliona dinara, za Avio službu 256,5 miliona dinara, a za Službu za zajedničke poslove 527,5 miliona dinara. Direkciji za informisanje trebalo je da pripadne 211,1 miliona dinara dok je Službi za finansiranje nadležnosti SCG sledovalo 142,4 miliona dinara. Među manje "trošadžije" uvršteni su Služba za organizaciju i položaj organa uprave Saveta ministara kojoj je bilo namenjeno 11,4 miliona dinara, Služba za zakonodavstvo (6,1 milion dinara), Zavod za statistiku (37,1 miliona dinara), Kancelarija SCG za pridruživanje EU (14,7 miliona), kao i Arhiv SCG (39,4 miliona). U budžetu Crne Gore za 2006. bilo je predviđeno da se izdvoji 42,28 miliona evra za potrebe Ministarstva odbrane i 236.258 evra za rad Suda SCG - ukupno oko 3,7 milijardi dinara. U Ministarstvu finansija Crne Gore juče nismo uspeli da dobijemo informaciju koji deo sredstava je već uplaćen. Moguća promena carinskog sistema Beograd - Uprava carina Srbije saopštila je da će, ukoliko dođe do proglašenja nezavisnosti Crne Gore, doći i do promena regulative u oblasti carinskog i spoljnotrgovinskog sistema, te će se promet između Srbije i Crne Gore odvijati po pravilima spoljnotrgovinskog poslovanja. "Ne mora da znači da će se na uvoz robe iz Crne Gore plaćati carinske i druge uvozne dažbine, jer postoji mogućnost zaključivanja sporazuma o slobodnoj trgovini, kakve već imamo sa zemljama u okruženju i Rusijom i koji veoma dobro funkcionišu. Realno je očekivati da će postupak razdruživanja potrajati neko vreme, a da će u tom prelaznom periodu ostati na snazi svi propisi koji sada regulišu promet roba između Srbije i Crne Gore", ističe se u saopštenju Uprave carina i dodaje da je Ustavnom poveljom utvrđeno da su pitanja iz oblasti carinskog i spoljnotrgovinskog sistema u isključivoj nadležnosti država članica, što je imalo za posledicu da su i Srbija i Crna Gora donele svoje carinske i spoljnotrgovinske zakone. Izvor: "Danas".

Uprkos restriktivnim merama monetarne politike, banke u prvom kvartalu ostvarile dobit od oko 2,6 mi
Finansijsko tržište u Srbiji, Meka za inostrane banke
Uprkos drastičnom pooštravanju mera monetarne politike koju sprovodi centralna banka Srbije, 39 poslovnih banaka je u prvom tromesečju ove godine poslovalo veoma uspešno. O tome najbolje svedoči podatak da je ostvarena dobit pre oporezivanja premašila 2,6 milijardi dinara i ukoliko bi i naredni kvartali doneli ovakve rezultate, moglo bi se lako desiti da zarada bankara premaši 10 milijardi dinara. U bilansima poslovnih banaka lane je proknjižena dobit od 7,2 milijardi dinara, a u prva tri meseca dobit je porasla za čak 63 odsto. U prilog tome i podatak da je bilansna suma premašila 850 milijardi dinara i da je samo u prvom kvartalu porasla za blizu 10 odsto. Pri tom, pet najvećih banaka u Srbiji drži polovinu, a prvih deset čak 69 odsto te aktive. Posmatrano po vlasničkoj strukturi 68,7 odsto bilansne sume u rukama je banaka sa većinskim stranim kapitalom a 23,3 odsto u bankama čiji je većinski vlasnik Republika Srbija. Ovakva struktura aktive ukazuje na to da najveći deo u pasivi bilansnog stanja, čak 84,5 odsto, čine tuđa ili pozajmljena sredstva, a samo 15,5 odsto sopstvena. Depoziti banaka, privrede i stanovništva pri tom čine 61,8 odsto pasive, a centralnu banku je posebno zabrinuo rast (od čak 27 odsto) obaveza prema bankama. To je najbolji pokazatelj da je proces zaduživanja banaka nastavljen, što je nateralo NBS da ponovo podigne obaveznu rezervu na sva kratkoročna sredstva koja pristižu iz inostranstva. I podatak da je u kreditnoj aktivnosti u prva tri meseca došlo do rasta od 11 odsto u odnosu na stanje s kraja prošle godine govori u prilog tome da je centralna banka morala nešto da preduzme kako bi bar usporila tempo zaduživanja građana, gde je rast kreditne aktivnosti i dalje najbrži. Nivo kredita je čak za 13 odsto premašio prošlogodišnji. Da banke uprkos restriktivnoj monetarnoj politici ne razmišljaju o tome da limitiraju poslovanje na našem tržištu i okrenu se nekim drugim, unosnijim, kao što je recimo ukrajinsko, govori i podatak da su samo u prva tri meseca ove godine proširile svoju mrežu za čak 41 filijalu, odnosno ekspozituru. U tome su prednjačile banke koje su relativno skoro dobile nove strateške partnere. Na prvom mestu, sa 11 novih filijala, našla se Meridijan banka, ali odmah iza nje su dve banke koje traže partnere - Panonska banka i AIK banka iz Niša. Tome treba dodati i podatak da je još 537 stručnjaka ove godine našlo posao u bankarskom sektoru tako da danas u njemu radi više od 26 hiljada radnika, što je više nego 2002. godine kada su zatvorene četiri državne banke. Struktura kreditnih plasmana Iako je najveći deo kreditnih plasmana odobren privredi, čak 64,4 odsto, ne sme se izgubiti iz vida da se učešće privrede u ukupno odobrenim kreditima smanjuje. Ilustracije radi 2004. godine u privredu je bilo usmereno 69,4 odsto kreditnih plasmana, a prošle godine 64,8 odsto. Nasuprot tome, iako 141 milijarda dinara kredita koliko je odobreno stanovništvu u odnosu na 310 milijardi koliko je uzela privreda ne predstavlja veliku cifru, učešće kredita odobrenih stanovništvu u ukupnim plasmanima povećalo se sa 22,6 odsto iz 2004. na čak 29,3 odsto na početku ove godine. Izvor: "Danas".

Restrukturiranje spaslo Viskozu od stečaja

Republička Agencija za privatizaciju pokrenula je novo restrukturiranje lozničke Holding kompanije (HK) Viskoza, saopšteno je iz tog holdinga. Predsednik Skupštine HK Viskoze Miroslavka Jovanović-Dimitrijević izjavila je lokalnim medijima da je odluka o pokretanju restrukturiranja doneta za HK Viskozu i njena akcionarska društva Celuloza, Celvlakno, Svila, Kord, Energetika, Lozofan, Lofolen, Centrofan, Krupanjka, Transport, Standard, Hortikultura i Hemiremont. Ona je istakla da se novom odlukom o restrukturiranju, stvaraju uslovi za zaštitu imovine i intenzivnije aktivnosti radi privatizacije akcionarskih društava u Viskozi. Proces restrukturiranja Viskoze pokrenut je u oktobru 2003. godine, a s obzirom na to da je rok za taj postupak isticao 8. juna ove godine, pretila je opasnost da preduzeće ode u stečaj. Agencija je novu odluku o restrukturiranju obrazložila činjenicom da su nastupile nove okolnosti iz kojih proizlazi da sprovođenje programa restrukturiranja nije moguće, pa je u skladu sa zakonom pokrenut novi proces. Loznički holding zapošljava 1.860 radnika, od kojih polovina redovno dolazi na posao. Proizvodnja u glavnom delu ovog holdinga obustavljena je u februaru prošle godine, a od tada radi svega nekoliko Viskozinih fabrika. Najveći deo radnika te fabrike već duže vreme prima minimalne zarade. Izvor: "Danas".

HACCP SISTEM ZA SVE PROIZVODE PREHRAMBENE INDUSTRIJE

Privredna komora Srbije i Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Svetske banke organizovale su juče prvi okrugli sto o uvođenju sistema HACCP (kontrola bezbednosti hrane i u svim fazama procesa proizvodnje i distribucije) za privrednike prehrambeno-prerađivačkog sektora. Reč je o prvom u nizu skupova na kojima će privrednici iz Srbije moći detaljnije da se upoznaju sa principima sistema HACCP, izjavio je juče Stevan Gregović, koordinator programa pomoći preduzećima u usvajanju međunarodnih standarda poslovanja. On je podsetio da tridesetak srpskih firmi već poseduje sistem HACCP, a republička vlada je jednom broju izvozno orijentisanih firmi odobrila sredstva za uvođenje tog sistema. - Kampanja o važnosti tih standarda trebalo bi da ukaže na značaj proizvodnje zdravstveno bezbednih prehrambenih proizvoda, što će doprineti povećanju izvoznih kapaciteta i daljem razvoju privatnog sektora. Tom kampanjom biće obuhvaćene Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija i BIH. Oko 1.800 preduzeća će detaljnije biti upoznato sa tehničkim standardima HACCP, a u oko 600 firmi biće realizovani programi obuke, dok će konkretnu pomoć dobiti 40 preduzeća . U realizaciju ovog programa biće uloženo oko 3,2 miliona dolara, trajaće tri godine i posebno će biti usmeren ka preduzećima koja se bave preradom hrane, građevinarstvom i prerađivačkom industrijom, izjavio je Gregović. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta