Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Novim deviznim zakonom otvaraju se mogućnosti za investiranje u inostranstvu:
Veća prava domaćih firmi za poslovanje u inostranstvu
Naše firme koje posluju sa inostrastvom neće više morati da traže zaobilazne načine kako bi zadržale devize van zemlje, jer im je to postojeće zakonodavstvo praktično zabranjivalo. Neće više morati naše kompanije da otvaraju fiktivna preduzeća u inostranstvu, niti da "zaobilaznice" traže u naduvanim izvozno- uvoznim fakturama. Jednostavno, nov devizni zakon koji je pred poslanicima Skupštine Srbije na usvajanju mnoge od dosadašnjih prepreka za poslovanje sa inostranstvom otklanja, ali istovremeno uvodi i neka rešenja koja bi bar, kako zakonodavac pretpostavlja, pomogla da se spreči zaobilaženje zakona. Kada se tome pridoda i rešenje po kome se u inostranstvu mogu slobodno kupovati vlasničke hartije od vrednosti koje nisu direktne investicije, kao i dužničke dugoročne hartije od vrednosti čiji su izdavaoci države članice OECD i međunarodne finansijske organizacije, ali i druge čiji je rejting utvrđen propisima NBS, kao i naše hartije od vrednosti izdate u inostranstvu i koje glase na stranu valutu, jasno je da se pred svima onima koji imaju dovoljno para za investiranje šire mogućnosti izbora, a što je posebno zanimljivo, prvi put se praktično domaće firme i pojedinci izjednačavaju u pravima koja imaju prema inostranstvu sa strancima koji u Srbiju dolaze i investiraju. Da je to znak da je Srbija u reformama toliko otišla napred i da je njena privreda osposobljena da se sada pojavljuje kao investitor u inostranstvu, teško da bi iko mogao da zaključi. Ali, svakako, jeste znak da su se neke okolnosti ipak stekle za bar delimičnu liberalizaicju kapitalnih transakcija, a da pri tom za platni bilans neće predstavljati katastrofu ako se dogodi da neka domaća firma ili banka zaista iznese iz zemlje kapital kako bi izgradila neki pogon ili otvorila filijalu u nama susednim državama ili ako se u portfoliima nekih od budućih investicionih ili dobrovoljnih penzionih fondova budu našle i strane hartije od vrednosti. Naprotiv, s jedne strane bolje je da to čini na zakonski način nego izvrdavajući odredbe zakona kao do sada, s druge strane ta liberalizacija bi mogla da bude, ma koliko to možda zvučalo apsurdno, čak u ovom trenutku blagotvorna za smanjenje pritisaka na domaću tražnju, a samim tim i za porast inflacije. "Nemamo ništa protiv da i banke i preduzeća nastave da se zadužuju u inostranstvu ako će ta sredstva da investiraju van granica Srbije", ne kriju svoje stavove kreatori monetarne politike koji muku muče da sterilišu viškove likvidnosti upravljajući pri tom deviznim rezervama većim od osam milijardi evra. Konačno, ulazak vrednih inostranih hartija od vrednosti u Srbiju mogao bi i te kako da razigra i domaće finansijsko tržište. Zagovornicima liberalne ekonomije upravo je to povod što se zalažu da kapitalne transakcije ne podležu nikakvim ograničenjima, ali iz Vlade poručuju da je za sada za tako nešto rano, no onog momenta kada dinar postane i eksterno konvertibilan, a to bi po optimističkim projekcijama ministra finansija Mlađana Dinkića moglo da se dogodi za 5-6 godina, onda ne samo da će sve kapitalne transakcija biti slobodne nego neće biti potrebe ni za postojanjem deviznog zakona. Dok se to ne dogodi, građani Srbije će moći da od banaka uzimaju devizne kredite za kupovinu nekretnina i da ih u devizama vraćaju, a sa štednog deviznog računa otvorenog u inostranstvu moći slobodno da koriste svoja sredstva u Srbiji, jer će transfer biti slobodan. Strana pravna lica će moći će da posle plaćenog poreza u Srbiji iznose kapital u inostranstvo, a ne samo kao do sada ostvarenu dobit, što će povećati njihovu zainteresovanost i za jednu novu vrstu posla, takozvani faktoring, odnosno otkupljivanje nenaplaćenih potraživanja i dugovanja. A svi oni uvoznici koji avansno budu plaćali robu, a ne uvezu je u zemlju u roku od pola godine, kao i izvoznici koji robu izvezu ali devize ne unesu u tom roku, povećaće time svoje kreditne obaveze, što će njihove bilanse dodatno opteretiti, dok im kao sankcija preti i krivična kazna za fiktivne ugovore ili neistinite isprave vredne preko 100 hilajda evra. Sva ta rešenja su, kako tvrde predlagači zakona, posledica prihvatanja realnosti, odnosno spremnosti da se više ne žmuri nad onim što se u finansijskim i privrednim tokovima zaista dešava. Legalan način poslovanja i van granica Srbije Odredbom da se "plaćanje i prenos kapitala po osnovu direktnih investicija, kao i sticanja svojne nad nepokretnostima pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica u inostratvo obavlja slobodno u skladu sa zakonom kojim se utvrđuje spoljnotrgovinsko poslovanje", otvara vrata svima onima koji imaju namere da svoje poslovanje šire van granica Srbije to čine na legalan način. Izvor: "Danas".

Skok cene bakra na svetskom tržištu otežava poslovanje Fabrike bakarnih cevi Majdanpek:
Kvalitetom do novih tržišta
Proizvođače bakra obradovala je vest da cena crvenog metala na svetskom tržištu raste, međutim, to što je sa 1.800 dolara pre četiri godine cena bakra sada dostigla rekordnih devet hiljada dolara po toni u mnogome utiče na cenu gotovih proizvoda od bakra što prerađivačima zadaje probleme kojih nije pošteđena ni Fabrika bakarnih cevi Majdanpek. Direktor za komercijalno-ekonomske poslove u toj fabrici Petar Radović kaže da se i ovo preduzeće suočava sa velikim teškoćama na tržištu, ali i da ih uspešno prevazilazi. - Kupci se sada radije opredeljuju za proizvode od jeftinijih materijala, tako da su uslovi poslovanja znatno teži nego ranije. Imajući to u vidu mi smo se opredelili za agresivan nastup na tržištu, striktno poštovanje rokova isporuke i strogu kontrolu kvaliteta proizvoda. Zahvaljujući tome uspeli smo da plasman ove godine povećamo za 50 odsto u odnosu na isti period lane, pa i da obezbedimo plasman proizvoda na nova tržišta, pre svega u prekookeanskim zemljama - kaže Radović. U majdanpečkoj Fabrici bakarnih cevi očekuju da cena bakra ipak počne da pada, što bi im olakšalo poslovanje. Tome u prilog idu i ocene svetskih analitičara koji kažu da je sadašnja cena ovog metala nerealno visoka, ali i da u narednih dvadesetak godina neće pasti ispod četiri hiljade dolara po toni. Izvor: "Danas".

Produžen rok za pripremu privatizacije Srbijanke

Agencija za privatizaciju Srbije dala je valjevskoj fabrici za preradu voća Srbijanka, rok od još 90 dana da završi pripreme za privatizaciju, izjavio je direktor tog preduzeća Tomislav Ranković. On je agenciji Beta rekao da je na sastanku u Ministarstvu za privredu Srbije dogovoreno da se u tom roku završi restrukturisanje i pripreme za privatizaciju uz mogućnost da se rok produži za još tri meseca. Prema rečima Rankovića, Agencija je dozvolila Srbijanki da proda deo akcija Agrobanke vrednih milion evra i taj novac iskoristi za ubrzanje privatizacije. Poslovodstvo Srbijanke planira da novac dobijen prodajom akcija uloži u otkup voća u predstojećoj sezoni. Trenutno je 250, od ukupno 290 zaposlenih, angažovano na poslovima prerade paprike i malina, kao i na sečenju šljiva za druge kompanije, a u izgledu je i novi posao - kuvanje pekmeza. Trenutno se prerađuje 200 tona robe, a sa poslovnim partnerima je postignut dogovor da se u predstojećoj sezoni zamrzne, prebere i lageruje 3.800 tona malina, kupina i šljiva. Izvor: "Danas".

Vlada Srbije izdvojila 320 miliona dinara za izgradnju prve deonice autoputa Kragujevac - Koridor 10
Radovi počinju krajem meseca
Na predlog Ministarstva finansija, Vlada Srbije odlučila je da iz dela ovogodišnjih neutrošenih privatizacionih prihoda izdvoji oko 320 miliona dinara za finansiranje izgradnje prve deonoce, odnosno prvih pet kilometara budućeg auto-puta Kragujevac-Batočina, kojim centar Šumadije do 2.008. treba da bude povezan sa međunarodnim putnim pravcem - Koridor 10. Radovi na izgradnji prve deonice autoputa Kragujevac-Batočina, prema najavi iz republičke Direkcije za puteve, počeće do kraja ovog meseca. Nebojša Zdravković, član Gradskog veća zadužen za odnose sa kabinetom premijera Vlade Srbije, očekuje da će Vlada Srbije uskoro, iz sredstava Nacionalnog investicionog plana, odobriti još 800.000 evra za izradu projektne dokumentacije za izgradnju još 20 kilometara autoputa prema Koridoru 10. Zdravković kaže da se očekuje da će Vlada Srbije odobriti Kragujevcu, iz fonda NIP, pored novca za gradnju autoputa, i sredstva za izgradnju industrijskih zona na lokacijama "Servis dva" i "Grošnica". Zamenik gradonačelnika Kragujevca Saša Milenić kaže za Danas da će sa autoputem prema Koridoru 10 i dvema industrijskim zonama centar Šumadije postati znatno atraktivniji za domaće i inostrane investitore. Otuda će, kako kaže, u Kragujevcu, pod pokrovoteljstvom republičke Agencije za strana ulaganja i promocije izvoza (SIEPA), Skupštine grada i Regionalne privredne komore, 6. i 7. septembra ove godine biti održani Investicioni sajam i Investiciona konferencija, na kojima će se potencijalnim investitorima iz zemlje i sveta ponuditi konkretni projekti i predstavljene mogućnosti za ulaganja u ovdašnju privredu. U gradskoj upravi je zvanično potvrđeno da će sledeća sednica Vlade Srbije biti održana u Kragujevcu (u sredu, 21. juna). Sednica Vlade biće održana u zgradi Skupštine grada, i na njoj će, kako se najavljuje, biti razmotrena aktuelna situacija u kragujevačkoj privredi. Očekuje se da će Vlada naredne srede ponuditi konkretna rešenja za prevazilaženje dugododišnje agonije u šumadijskom metalskom kompleksu, te da će u okviru toga obznaniti i mere za zbrinjavanje prekobrojnih radnika u kragujevačkim fabrikama. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta