Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nagrade OECD dobile tri firme iz Srbije

Tri firme koje posluju u Srbiji dobile su nagradu "Najbolji međunarodni investitor" Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). To su Erport siti Belgrejd, Komtrejd grupa i Banka Inteza. Kako je saopštila srpska Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), projekat Erport siti Belgrejd dobio je priznanje za najbolju grinfild investiciju u regionu, Komtrejd najbolji u kategoriji "Najinovativniji domaći investitor" u regionu, a Inteza je nagrađena za najbolju investiciju u Srbiji. OECD je nagrade dodelio preksinoć na petoj Ministarskoj konferenciji o ulaganjima i trgovini u Jugoistočnoj Evropi, koje se održava u Beču. Reč je o priznanjima koje ta organizacija dodeljuje svake godine stranim ulagačima u zemljama Jugoistočne Evrope. Kako ističe SIEPA, najveće priznanje za investicioni potencijal naše zemlje dolazi od činjenice da je treću godinu zaredom nagrađena grinfild investicija za ceo region došla u Srbiju, navodeći du je tu nagradu za 2004. dobio Bol pekidžing, a za prošlu godinu Metro. Podsećanja radi, "Erport siti Belgrejd" (ACB) je zajednička investicija firmi Afrika Izrael korporejšn i Tidar grup iz Izraela i predstavlja prvi biznis park u Srbiji. Kupovina Banke Inteza je finansijski najveća investicija u bankarski sektor ali i uopšte najveće inostrano ulaganje u Srbiju tokom protekle godine. Informaciono-tehnološka kompanija Komtrejd grupa je, kako se ističe, dobila priznanje OECD, koje se dodeljuje prvi put, između ostalog i za softver "portalpartners", razvijen za potrebe Agencije za privredne registre Srbije sa ciljem da olakša i ubrza proces registracije novih preduzeća u Srbiji. Izvor: "Danas".

Nulta stopa junske inflacije - utopija ili realnost:
Benzin i zelena pijaca smirili inflatorne tenzije
Optimizam Ministarstva finansija koje je obelodanilo da će junska inflacija biti nula, a godišnja ispod 10 odsto, u ovim vrelim junskim danima svakako prija, ali koliko je taj optimizam realan teško je proceniti sve dok ne budu zvanično objavljeni statistički podaci o kretanju cena na malo i zarada kao i podaci Narodne banke Srbije o kretanju kreditnih plasmana. Nema spora da je snižavanje cene benzina tokom ovog meseca popravilo rezultat, za koji u Ministarstvu finansija ističu da je najbolji u poslednjih devet godina, ali to svakako nije dovoljno da bi se zaključilo da će junski trend snižavanja inflacije biti nastavljen. Utoliko pre što vesti sa svetskih berzi govore da posle izvesnog zatišja cena sirove nafte ponovo raste. To praktično znači da će se, već za nedelju ili dve, sigurno steći uslovi da i na našim benzinskim pumpama osvanu nove cene benzina, a to će biti zamajac julskoj inflaciji. Druga stavka koja u dobroj meri kreira inflaciju jeste cena poljoprivrednih proizvoda. Sezonski pad cena na zelenim pijacama je očekivan i ako ne bude nekih vremenskih neprilika i jul bi mogao da prođe u istom znaku. Međutim, uveliko se govori o mogućem poskupljenju pšenice, brašna i hleba, što je uobičajena hit tema kod nas svakog leta posle žetve. Ukoliko bude prihvaćen zahtrev pekara da vekna hleba poskupi na 30 dinara, to će svakako značajno uticati na standard građana. - Procena Ministarstva finansija da će junska inflacija biti nula sasvim je realna i za to postoje dva razloga. Prvi je veća ponuda i konstantno snižavanje cena sezonskih poljoprivrednih proizvoda, a drugi, ne manje značajan, jeste pojeftinjenje nafte i naftnih derivata. Pad cena ovih proizvoda kompenzirao je rast cena u drugim oblastima, mada ne treba zaboraviti da jezgro inflacije ostaje u inflatornim očekivanjima - izjavio je za Danas Boško Živković, ekonomista, komentarišući procenu Ministarstva finansija Srbije. Saša Đogović, direktor Centra za marketinška istraživanja Eu market u izjavi za Danas podseća da je jun mesec u kome svake godine statistika beleži pad cena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. "U međuvremenu nije bilo ni značajnijih poskupljenja proizvoda i usluga, što bi moglo da podigne nivo inflacije, pa je realno očekivati da stopa inflacije u junu bude blizu nule. Ipak, tačan podatak će ovih dana objaviti statistika", smatra Đogović. Prema rečima Danijela Cvjetićanina inflacija u junu će možda biti nula, "ali svako može sam da proceni da li su mu troškovi života veći ili su cene proizvoda koje kupuje skočile". On ukazuje na česte promene metodologije izračunavanja i primene pondera u statistici, pa zato smatra da ni računice i poređenja koje daje statistika često nisu uporedive. - Moja konstatacija ne može mnogo da pomogne, ali činjenica je da prognoze ekonomista o visini inflacije i te kako mogu da utiču na konačnu ocenu o inflatornim kretanjima cena - smatra Cvjetićanin. Šef Misije MMF Piter Dojl ocenio je kao ohrabrujući podatak da bazna inflacija pada i da je sada oko 10 odsto, ali je dodao da je nivo cena na koje utiče Vlada svojim odlukama i dalje visok i iznosi 16 odsto. Posebno će biti zanimljivo analizirati koliko su mere koje je tokom maja i početkom juna preduzela NBS uticale na smanjenje tražnje za kreditima reagujući na podatak da je ukupna zaduženost građana samo u ovoj godini uvećana za oko 80,8 milijardi dinara. Kako se prema rečima predstavnika NBS efekti tih mera mogu videti za dva do tri meseca, trebalo bi da se njihovo dejstvo oseti i u julu. Ako je tako, to bi niskoj julskoj inflaciji trebalo da pogoduje, a ako je i rast zarada još u junu bio na planiranom nivou, moglo bi se reći da bi i pored očekivanog rasta cena benzina i eventualno hleba, inflacija zaista mogla da bude niža od one u periodu od marta do juna, kada se kretala oko 1,5 odsto u proseku. No, ne treba zaboraviti ni na to da je posle martovskih 0,3 odsto upravo usledio inflatorni talas koji je zabrinuo sve analitičare, a i MMF koji je upravo sagledavajući ostvarene rezultate u ekonomskoj politici u Srbiji u ovoj godini ukazao na to da je dosadašnja stopa inflacije od 5,6 odsto neprihvatljiva sa stanovišta održivog privrednog rasta. Sezonski efekti Inflacija u junu samo je deo inflatorne spirale, sa sezonski vidljivim efektima izraženim kroz niže cene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Ali, kada ti efekti budu eliminisani, na primer, rastom cena nafte i naftnih derivata, inflacija će opet biti iznad nule. Utoliko pre što nemam utisak da je fiskalna politika restriktivna i antiinflaciona. Naprotiv, više je proinflaciona jer se najavljuje novi, veliki investicioni ciklus, smatra ekonomista Boško Živković. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta