Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nikola Garić, generalni direktor Rafinerije nafte Pančevo:
Modernizacija postrojenja ili ključ u bravu
Da bi uspešno realizovala Akcioni plan, Rafineriji nafte Pančevo potrebno je oko 40 miliona evra, a za zamenu opreme i procesne tehnologije što bi omogućilo proizvodnju derivata po evropskim standardima neophodno je još 150 miliona evra. Rafinerija a ni NIS taj novac nemaju, a da bi se zadužili kod banaka neophodna je saglasnost Vlade RS. Nikola Garić, generalni direktor pančevačke Rafinerije kaže za Danas da se aktivnosti na razvojnim projektima, instalacijama i opremi radi smanjenja emisije i zagađenja životne sredine interno sprovode već tri meseca unazad. Kad govorimo o problemu zagađenja, moramo da sagledamo dva aspekta - lokalni i širi ekološki problem koji se odnosi na kvalitet derivata. Da bi se taj problem rešio na lokalnom nivou potrebna su ulaganja u opremu i instalacije koje emituju materije u vazduh preko dozvoljenih granica koje propisuju norme EU. Da bi se sprečilo da emisija prelazi određene granice potrebno je izvršiti rekonstrukciju instalacija i rezervoarskog prostora, svih punilišta. S druge strane država bi trebalo da rešava onaj širi ekološki problem i to tako što će omogućiti da se svi derivati koje proizvodi Rafinerija Pančevo - benzin, dizel, mazut, dovode na nivo kvaliteta koje propisuju standardi EU. To znači da bi sadržaj sumpora u benzinu, dizelu i mazutu trebalo svesti u propisane granice, tako da pri sagorevanju tih goriva nema nedozvoljene emisije oksida. Neophodno je, takođe, smanjiti sadržaj aromata, odnosno benzena i toluena u benzinima. Sada naša goriva zadovoljavaju domaće propise. Ukoliko do 2007. godine Rafinerija ne bude izgradila postrojenja koja će zadovoljiti nove standarde mi nećemo moći da nastavimo rad - upozorava Garić. On podseća da je slobodan uvoz evrodizela omogućen pre godinu i po dana, jer je od Vlade stigla informacija da rafinerije NIS ne mogu da ga proizvode ni u malim količinama koje bi bile dovoljne za potrebe domaćeg tržišta. - To je NIS mnogo koštalo jer su pod firmom uvoza evrodizela ušle ogromne količine drugih derivata tako da NIS sada ne može da plasira svoje proizvode. Ogromne zalihe dizela stoje u Rafineriji i čekaju kupca. Nikada se nije desilo da u ovo doba godine, poljoprivrednih radova, dizel stoji na zalihama - kaže on. I pored ranijih tvrdnji da evrodizela domaće proizvodnje ne može biti, u Rafineriji Pančevo uspeli su da proizvedu dizel sa sadržajem sumpora ispod 50 ppm. Već sada pokrivaju tri četvrtine domaćeg tržišta a puštanjem još jednog postrojenja u Rafineriji u Novom Sadu do kraja godine bi sve potrebe tržišta Srbije za evrodizelom mogle biti zadovoljene. - Taj standard za evrodizel važiće do 2010. godine od kada sadržaj sumpora u evrodizelu neće smeti da prelazi 10 ppm zato je nama potrebna izgradnja novih postrojenja. U protivnom posle 2009. godine nećemo imati nijedan proizvod koji će biti po evropskim standardima. Da se to ne bi dogodilo, sa izgradnjom novih postrojenja mora se krenuti već sutra. Najveći neprijatelj Rafinerije nafte Pančevo u ovom momentu jeste vreme. Ukoliko se u taj postupak ne krene najkasnije za tri nedelje Rafineriji i u Pančevu preti zatvaranje - naglašava Garić. Jedna grupa standarda sa zahtevima po pitanju kvaliteta dizela stupa na snagu 2008. godine. Tehnološki tim Rafinerije nafte Pančevo radi na podizanju i kvaliteta derivata kroz tehničko-tehnološka poboljšanja. Garić kaže da su bez ikakvih ulaganja na postrojenjima koja su bila predviđena da proizvode dizel od hiljadu ppm prvo napravili dizel ispod 350 ppm, takozvani "eko 3" a zatim evro dizel ispod pedeset ppm. Ostaje nerešeno pitanja benzina i mazuta. - Mislim da ćemo bez ikakvih finansijskih ulaganja, samo kroz tehnološka poboljšanja, da zadovoljimo standarde za određenu količinu derivata, a uvođenje kvalitetnijih goriva, ići će postepeno kako se bude modernizovao vozni park. Međutim, ako za mesec dana ne krenemo sa izgradnjom prvog postrojenja, teško ćemo dostići svetske standarde. Inače svetski standard za izgradnju jednog takvog postrojenja je tri godine, a nama je ostalo dve i po godine za taj posao. Rafinerija ne može sama da finansira modernizaciju svojih postrojenja jer su to ogromna sredstva, niti NIS to može da učini bez zaduživanja. Nesreća je što se ceo NIS našao u procesu privatizacije suočen sa zahtevima da se, dok traje privatizacija, NIS ne može zaduživati, osim sa manjim sredstvima, i to uz odobrenje Vlade. Ako Vlada ne bude u narednih mesec dana odobrila prvu tranšu kredita od 150 miliona evra sudbina Rafinerije u Pančevu biće krajnje neizvesna. Na Vladi, kao vlasniku, je da odluči šta će biti sa nama - naglašava Garić. Kostreš: Privatizacija NIS po "vertikali" Novi Sad - Predsednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš izjavio je da bi predstojeća privatizacija Naftne industrije Srbije trebalo da bude urađena po "vertikalnom principu". U intervjuu novosadskom "Građanskom listu", on je objasnio da to znači prodaju određenog broja akcija čitave kompanije, umesto rasparčavanja na manje kompanije koje bi bile posebno prodavane. "Mi ćemo tražiti da 50 odsto novca dobijenog prodajom dela kompanije istog momenta bude uplaćeno u budžet Vojvodine, i to ne bi smelo da bude sporno. Jednostavno, ne želimo da nam se desi da nam Vlada Srbije duguje mesecima i godinama", rekao je Kostreš i dodao da bi deo novca od prodaje kompanije trebalo utrošiti na osavremenjavanje NIS, koji mora postati lider na Balkanu. Ulaganja u rafinerije 650 miliona evra Prema proceni Meril Linč Rajfajzen Investment u modernizaciju rafinerija trebalo bi uložiti oko 650 miliona evra. Naša procena je da bi za Rafineriju nafte Pančevo bilo potrebno oko 400 miliona evra. Oni su svoju procenu dali ne navodeći strukturu postrojenja koja bi trebalo izgraditi da bi se došlo do tog cilja. Njihova procena, a i razgovori sa potencijalnim partnerima koji bi ulagali u NIS, slažu se sa našim konceptom razvoja. Imajući u vidu sadašnje potrebe tržišta i projekcije kretanja potrošnje derivata na tržištu Srbije do 2010. godine, pa i 2015. godine, kapaciteti Rafinerije u Pančevu mogli bi da zadovolje sve potrebe. Rafinerija Novi Sad se trenutno može koristiti samo u slučajevima kada u pančevačkoj rafineriji dođe do nekih zastoja. Takođe bi se postrojenja novosadske rafinerije postepeno uvodila u rad ukoliko bi rasle potrebe tržišta ili ako bi se obe rafinerije modernizovale i NIS imao plan da tako kvalitetna goriva izvozi i na okolna tržišta - tvrdi Garić. Izvor: "Danas".

Od sutra gorivo jeftinije za 1,3 dinara

Gorivo će u Srbiji pojeftiniti za 1,6 odsto, odnosno za 1,3 dinara po litru, najavio je pomoćnik ministra trgovine, turizma i usluga Srđan Srećković. On je rekao da će odluka o pojeftinjenju naftnih derivata danas biti objavljena u Službenom glasniku, a stupiće na snagu u noći između 8. i 9. juna. To pojeftinjenje posledica je pada cene sirove nafte na svetskom tržištu za 2,5 odsto. "Berzanske procene su da će cene sirove nafte stagnirati ili blago opadati, ukoliko ne bude političkih potresa, što znači da ne bi trebalo da ove godine bude inflatornih udara po tom osnovu, kao što je bilo prošle godine", naglasio je Srećković. Najavljeno sniženje maloprodajnih cena naftnih derivata, prema njegovim rečima, uticaće na smanjenje inflacije u Srbiji za 0,15 odsto. Izvor: "Danas".

Srpska banka se pripaja Poštanskoj štedionici

Pripajanje Srpske banke (nekadašnji Vojni servis i JU garant banka) Poštanskoj štedionici obaviće se do 30. juna, odlučila je Vlada Srbije. Tako će biti formirana jaka nacionalna banka sa više od dva miliona vlasnika tekućih računa, dve hiljade zaposlenih i najvećom poslovnom mrežom na teritoriji Srbije. "Ove godine Poštanska štedionica obeležava 85 godina postojanja i pripajanjem ove dve finansijske organizacije postaće najjača banka u Srbiji", navodi se u saopštenju Poštanske štedionice. Sindikat Poštanske štedionice pozdravlja odluku Vlade da ova banka ostane u državnom vlasništvu. Jer, osim što ima oko dva miliona tekućih računa, svoje prinadležnosti u toj ustanovi ostvaruje više od milion penzionera, a preko šaltera Poštanske štedionice isplaćuju se i sva socijalna davanja. "Građani mogu da plaćaju račune ili podižu svoj novac u više od 1.500 pošta i oko četiri hiljade isplatnih mesta širom Srbije", navodi se u saopštenju Sindikata finansijskih organizacija Srbije. Izvor: "Danas".

Udruženje radnika i penzionera Galenike:
Besplatne akcije pre privatizacije
Tražimo od Ministarstva privrede i Agencije za privatizaciju da otpočnu proces privatizacije Galenike i da se odmah izvrši upis besplatnih akcija zaposlenim radnicima i penzionerima - rečeno je juče na konferenciji za novinare Udruženja radnika i penzionera Galenike. Branko Dragaš, predsednik Udruženja malih akcionara Srbije, podsetio je da je kapital Galenike procenjen na oko 369 miliona evra. On je od nadležnih institucija zatražio da odrede tržišnu vrednost kompanije kako bi se sprečile eventualne zloupotrebe prilikom procene kapitala i pripreme za prodaju poznatom kupcu. Nikola Čuk, predsednik Udruženja radnika i penzionera Galenike, koje okuplja oko 1.500 članova, tvrdi da je situacija u toj kompaniji teška - dugovanja Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja za lekove dostigla su 170 miliona evra, troškovi poslovanja rastu, prosečne zarade zaposlenih padaju, a rezultati poslovanja se "friziraju". Galenika zapošljava oko 2.800 radnika i njen vlasnik je Republika Srbija. Izvor: "Danas".

Prodaja Hisara - treći pokušaj

Agencija za privatizaciju ponudila je na prodaju 95,16 odsto kapitala kompanije Hisar iz Prokuplja. U javnom pozivu za učesće na tenderu za prodaju Hisara navodi se da kupci mogu biti firme koje se bave proizvodnjom ili prodajom kakaoa, čokolade ili konditorskih proizvoda najmanje tri poslednje godine i čiji je prošlogodišnji prihod bio veći od pet miliona evra. Ponude mogu da dostave i finansijski investitori sa aktivom iznad 100 miliona evra. Zahtev za otkup tenderske dokumentacije može da se dostavi do 3. jula, a rok za slanje konačnih ponuda uz depozit od 50.000 evra je 4. avgust ove godine. Do sada je Hisar dva puta nuđen na prodaju, ali nije bilo zainteresovanih kupaca. Na kraju prošle godine u Hisaru je bilo zaposleno 680 radnika, a gubitak tog preduzeća je bio 272 miliona dinara, a obaveze milijardu dinara. U vlasništvu Hisara je 500 hektara poljoprivrednog zemljišta i više proizvodnih i prodajnih objekata. Izvor: "Danas".

Objavljen tender za prodaju Partizanskog puta

Agencija za privatizaciju objavila je juče tender za prodaju ukupnog kapitala građevinskog preduzeća Partizanski put iz Beograda. Pravo učešća na tenderu imaju firme koje se najmanje tri poslednje godine bave građevinarstvom i čiji je prošlogodišnji prihod bio veći od pet miliona evra. Kupci mogu biti i investicioni fondovi sa aktivom većom od četrdeset miliona evra ili prihodom iznad deset miliona evra. Zahtev za kupovinu tenderske dokumentacije može da se dostavi do 14. jula, a rok za slanje obavezujućih ponuda je 11. avgust ove godine. Uslov za učešće na tenderu za prodaju Partizanskog puta je uplata depozita ili dostava garancije u iznosu od 50.000 evra. U vlasništvu Partizanskog puta su objekti ukupne površine od oko 40.000 kvadratnih metara, kao i građevinsko zemljište od 64.000 kvadrata. Prihod tog preduzeća, u kojem je zaposleno 885 radnika, u 2004. godini je bio 13,7 miliona evra. Izvor: "Danas".

Na tenderu i Modna konfekcija Rudnik

Agencija za privatizaciju Srbije objavila je tender za prodaju 68,89 odsto kapitala Modne konfekcije Rudnik iz Gornjeg Milanovca. Kako se navodi na sajtu Agencije, zahtevi za otkup tenderske dokumentacije po ceni od 6.000 evra mogu da se dostave do 5. jula, a rok za podnošenje konačnih ponuda je 28. jul. Zainteresovani kupci su obavezni da uz ponudu uplate depozit ili dostave garanciju u iznosu od 50.000 evra. Pravo na učešće na tenderu imaju kompanije koje se bave proizvodnjom ili prometom tekstila najmanje poslednje tri godine u kontinuitetu, uz poslovni prihod od bar milion evra u prošloj godini. Ponude mogu da dostave i zainteresovani kupci koji su finansijski investitori sa ukupnom aktivom većom od 40 miliona evra, investitori koji su u prošloj godini imali prihod od najmanje tri miliona evra, kao i konzorcijumi u kojima bar jedan od članova ispunjava navedene uslove. Prema podacima iz tenderske dokumentacije objavljene na sajtu Agencije za privatizaciju, Rudnik je u prošloj godini imao prihode od oko 990.000 evra, rashodi su iznosili oko 1,7 miliona evra, a preduzeće je zabeležilo gubitak od oko 670.000 evra. "Rudnik" poseduje sedam fabrika koje se nalaze u Gornjem Milanovcu, Beogradu, Kraljevu, Aranđelovcu, Topoli, Pranjanima i Rudniku, ukupan kapacitet primarne proizvodne linije je 1,5 miliona komada odevnih predmeta godišnje, a zapošljava ukupno 938 radnika. Trenutno samo dve fabrike proizvode konfekciju, a ukupne obaveze preduzeća bi posle otpusta dugova nakon uspešne privatizacije iznosile oko 6,3 miliona evra, navodi se u prospektu. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta