Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zorana Mihajlović-Milanović, ekspert za energetiku, o budućnosti EPS:
Hidroelektrane odvojiti od distribucija
Pošto se već može nazreti okvir svojinske transformacije Naftne industrije Srbije i privatizacioni savetnik se odredio prema tom pitanju, u žižu interesovanja energetske stručne javnosti sve više dolazi sudbina drugog moćnog javnog preduzeća, Elektroprivrede Srbije. Zasad se, kako nezvanično saznajemo, spominju modeli prema kojima bi EPS trebalo da bude podeljen na dva ili tri zasebna preduzeća pre nego što počne privatizacija. Kako je Rudarski basen Kolubara nesporno izuzetno važan za stabilnost celog energetskog sektora, veoma je bitno šta će se s njim dogoditi u procesu transformacije. Slobodan Ružić, vlasnik firme ESG koja radi kao konsultant za Evropsku agenciju za rekonstrukciju, takođe govori o izdvajanju distribucija iz EPS, što je 2003. dovelo do velikih lomova u EPS, kada je Ružić bio pomoćnik ministra energetike Kori Udovički. On nije usamljen. Nezavisni energetski ekspert i bivši savetnik Miroljuba Labusa zadužen za energetska pitanja Zorana Mihajlović-Milanović i ranije je govorila o takvoj podeli EPS. - Sve što može da doprinese efikasnijem i transparentnijem poslovanju treba podržati. Eventualna podela bi sigurno poboljšala, pre svega, ekonomske performanse kompanije. Ne razumem odakle ideja da distribucije i hidroelektrane budu jedno preduzeće. To je van pameti, van logike i potpuno neprirodno. Distribucije su komunalna delatnost i to treba da postanu, ili bolje rečeno da se vrate na poziciju na kojoj su nekada bile. Hidroelektrane su potpuno druga priča. One su te koje državi daju sigurnost i omogućavaju upravljivost snabdevanjem električnom energijom. Upravo one omogućavaju da se postigne sigurnost u snabdevanju, a to je prioritet funkcionisanja i razvoja energetskog sistema - kaže Zorana Mihajlović - Milanović u intervjuu za Danas. Pojedini eksperti smatraju da se RB Kolubara, kao oslonac EPS, najsporije reorganizuje. Da li su otpori u tom preduzeću najveći zbog toga što je tamo sindikat jak, ili zbog toga, kako neki tvrde, što je jaka partija kojoj pripadaju članovi poslovodstva, pa i neki članovi sindikata? Teško je porediti ko je sporiji. Ozbiljno bi trebalo da se zamislimo da li je išta promenjeno. Mi i dalje imamo EPS, samo danas iz dva dela, u kojem drugi deo koji se zove Prenos i dalje zavisi od prvog dela i nalazi se na tzv. "kasi" EPS. S druge strane, Skupština Srbije je imenovala veoma važno telo koje se zove Regulatorna agencija za energiju, ali su u njoj ljudi inaugurisani u stručnjake samo prema političkoj pripadnosti. Sada je Savet ove agencije formiran u zavisnosti od trenutnog statusa tj. odnosa u vladajućoj koaliciji. "Kolubara" redovno prebacuje planove, ali u nekim stručnim krugovima tvrde da zaslugu za to ima i nerealno planiranje u Kolubari i da je plan za prvih šest meseci realno prebačen za šest, a ne 12-15 odsto i pored nekoliko padova bagera. U čemu je tajna? - Ne poznajem toliko detaljno ni njihovu tehnologiju, niti njihov plan. Ipak, bez obzira na to ne bih bila iznenađena. Pored ovakvog poslovodstva EPS i njegovih delova to je moguće. Uopšte su planovi, kao i izveštaji o poslovanju, često nerealni, sa spiskom lepih želja, pa posle korigovani. Neki su se nalazili i po nekoliko puta na odobrenju u Vladi. Kada pogledate jedan plan nekog javnog preduzeća u ovoj oblasti prosto se oduševite kako se planira. Isto je i sa Izveštajem, prijatno se iznenadite koliko toga je urađeno. A onda, kada malo bolje pogledate, pa uradite i komparaciju s prethodnim godinama, zatim dodate neke pokazatelje, slučajno ili namerno izostavljene, onda shvatite da je mnogo papira potrošeno da bi se sakrilo ono što je realnost. Rekli ste da su javna preduzeća u Srbiji plen političkih partija. Vi ste kao član G17 Plus postali član Upravnog odbora EPS, što znači da ste veoma upućeni u tu kadrovsku kombinatoriku. - Nažalost, sva javna preduzeća se pojavljuju kao plen političkih partija. I to koliko god da nije dobro, ne bi bilo toliko strašno kada bi iste stranke imale dovoljno morala pa na odgovorne funkcije predlagale i imenovale ljude koji po znanju, iskustvu i struci mogu da vode ovako jake i važne sisteme u zemlji. Ono što se imenuje na mesta predsednika upravnih odbora ili članova poslovodstva u najmanju ruku je žalosno. Da li tako radi cela koalicija na vlasti, ili samo neke članice? - Javna preduzeća su plen svih političkih partija. Dokle god su javna preduzeća monopolisti i dokle god je država većinski vlasnik tako će biti. One koje nisu na vlasti trenutno imaju isti cilj kao i ove koje su na vlasti. Dakle, to pravilo je važilo i pre 2000. i nakon 2000. u prethodnoj, ali i ovoj vladi. Tako će biti i u narednim vladama i koalicijama. Upravo je zbog toga tolika borba da se ne dogode promene u ovom sektoru, jer bi one neminovno značile ozbiljno pomeranje od političkih ka razvojnim i stručnim preduzećima. U EPS do 2010. biće investirano četiri milijarde evra Beograd - Elektroprivreda Srbije uložiće do 2010. četiri milijarde evra u elektroenergetski sistem Srbije, najavio je generalni direktor tog javnog preduzeća Vladimir Đorđević. Planirane investicije su deo strategije razvoja EPS i obuhvatiće završetak gradnje Termoelektrane "Kolubara B" i obnovu Panonskih elektrana u saradnji sa stranim strateškim partnerima, rekao je on za kompanijski list "KWH". Đorđević je istakao da će novac za investicije biti obezbeđen iz kredita i zajedničkih ulaganja, zbog čega je i raspisan javni poziv stranim investitorima za završetak "Kolubare B". On je takođe rekao da je nerealno očekivati veći izvoz električne energije uz sadašnju nisku cenu struje u Srbiji. U ovoj godini će, politikom stimulativnih otpremnina, broj zaposlenih u EPS biti smanjen za 2.500, dodao je direktor ovog preduzeća. EPS neće preko medija da menja zakon EPS će svoj stav oko izmena Zakona o energetici poslati nadležnom ministarstvu. U toj kompaniji ističu da ne žele preko medija da menjaju zakon, niti da polemišu s takozvanim ekspertima koji već nekoliko godina ponavljaju istu priču - izdvojiti distribucije pošto su komunalna delatnost, a potom ih verovatno preko lokalne samouprave prodati, ne pitajući državu ništa. Izvor: "Danas".

Gost redakcije - Predrag Bubalo, ministar za privredu i privatizaciju:
Do 2008. bez društvenih firmi
Prošle nedelje sam dao nalog da se pročešlja spisak preostalih društvenih preduzeća i da se vidi šta vredi i šta može da se privatizuje. Očekujem da ćemo proces završiti do kraja 2007. kada u Srbiji više neće biti društvenih preduzeća, kaže u razgovoru sa urednicima i novinarima „Blica“ ministar za privredu i privatizaciju Predrag Bubalo. Po zakonu rok je april 2007. - Bio bih najsrećniji da uveče legnem, a ujutru se probudim i pročitam da društvenog kapitala više nema. Ali stvarnost je drugačija. U zakonu piše da privatizacija u roku od četiri godine mora biti započeta, a ne okončana. Realnije je očekivati da bude okončana do kraja 2007. nego u aprilu. Šta će biti sa firmama koje se do tog roka ne privatizuju? - Otići će u stečaj. Ali to neće biti automatizam. Ja sam bliži ideji da firme koje se ne privatizuju, a ne odu u stečaj, da se kao državni kapital prenese u privatizacioni registar, dakle da se na izvestan način podržave, odakle će akcije dobijati svi punoletni građani koji svoje pravo nisu iskoristili. Zašto se odugovlačilo sa prihvatanjem predloga „Meri Linča“, privatizacionog savetnika za NIS? - Nije se odugovlačilo. Pa bilo je najavljeno da će tender biti raspisan u julu. - Razni ljudi su davali razne izjave. A mi moramo da se držimo procedure koja jeste nešto kasnila. Ali strategija je konačno urađena, a „Meri Linč“ je obavio i razgovore sa svim potencijalnim investitorima. Očekujem da će tender biti raspisan do kraja godine. U kojoj je meri predlog „Meri Linč“ sličan modelu po kom je privatizovana INA? - Velika je razlika u odnosu na hrvatski model. Oni su prodali jedan deo kapitala, ali pošto nisu dali upravljanje izostale su investicije. Kod nas deo ide u budžet, ali značajan deo ide u investicije. Interes za investiranje podstaknut je davanjem određenih poluga u menadžmentu, ali ne svih i ne u pitanjima gde država ima poseban interes. Postoji li opasnost od zatvaranja jedne rafinerije? - Tenderom će biti predviđeno da se ulaganje izvrši u obe rafinerije, da se one spoje i budu kao sistem. Ali garancije ne postoje. Mi ne možemo tražiti da u narednih 200 godina niko ne pipne naše rafinerije. Insistiraćemo da se prvo u njih investira, pa ako neko ima interes da potroši stotine miliona evra na postrojenja koja će sutra zatvoriti, tu se ništa ne može. Kada će biti raspisan tender za RTB Bor? - Vrlo brzo. RTB Bor je u povoljnom položaju jer bakar na svetskoj pijaci nikada nije imao višu cenu. Zato ima toliko interesenata. Nama Bor treba i tu nema dileme. Iako tamo nema takve koncentracije bakra kao što se sada u Boru neki bave demagogijom. Od privatizacija obavljenih za vašeg mandata na koju ste posebno ponosni? - Najviše se pamti prvenac - „Livnica Kikinda“, prva firma iz programa restrukturiranja koja je privatizovana. Takođe, biću jako srećan ako uspešno završimo „Magnohrom“. Ali posebno sam zadovoljan onim što se dešava u „Zastavi“. Vi ćete se verovatno nasmejati, ali tamo se odvijaju mnogo snažniji procesi nego što to mi zamišljamo. Prvo je odvojeno 26 zavisnih peduzeća, a u samom holdingu je ostalo 19 preduzeća. Od ovih 26, već je 10 prodato - kovačnica, alatnica, tapacirnica, „Elektrorača“, livnica u Topoli... Drugih 10 će na prodaji biti ovog meseca. Od 19 firmi iz holdinga, prodato je 11. Žao mi je što nije uspeo tender za „Zastava kamione“ i oni moraju da završe restrukturiranje, a ne da šire demagogiju. I ostaje priča sa „Zastava automobilima“. Tu smo od 30.000 došli do 4.500 radnika. Ušli smo u kooperaciju za „punto“ i ozbiljne najave o imamo za nov model koji treba da se lansira na jesen. A to je sve bilo moguće jer su razrešeni inostrani i domaći dugovi i zato što smo znali gde je početak a gde je kraj. Na tender za „Mobtel“ prijavilo se sedam kandidata. - Za „Mobi 63“ zainteresovane su velike kompanije i mislim da će, iako je iskreiran u hodu, primenjeni model udovoljiti najvišim kriterijumima kad je u pitanju transparentnost. Od sedam zatvorenih koverata, tri najbolje ulaze u drugi krug i one će pred TV kamerama moći da poboljšavaju svoju cenu. Posle prodaje „Mobi 63“ ništa više u tom sektoru neće biti isto i sigurno će se promeniti i poslovna filozofija i u „Telekomu“. A kad će stići treći operater? - Treći operater je moguć za dve godine. Jer jedan od tenderskih uslova, da bi se sada dobile što veće pare, jeste da se neće odmah uvoditi treći operater. Šta je sa krivičnim postupkom protiv Bogoljuba Karića? - Postupak je u toku i on će sigurno biti priveden pravdi. Niko nema pravo da od toga odustane. Imate li vi kao ministar informaciju dokle će evro da pada? - Ja to slušam od gospodina Jelašića. Njegovi odgovori su rezonski i tu se sve vrti oko tržišta, odnosno ponude i tražnje. Međutim, ne mogu da izrazim svoje zadovoljstvo što evro pada jer sam ministar privrede koja ima dosta izvoznika i koji definitivno zbog toga imaju problema. Jer cene mnogih imputa su porasle, samo je evro pao. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta