Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Najava o izlasku Komercijalne banke na berzu očekivan potez:
Manjinski paket akcija kao test
Kada su krajem marta potpisivanjem ugovora između Vlade Republike Srbije, Komercijalne banke i Evropske banke za obnovu i razvoj okončani pregovori o dokapitalizaciji Komercijalne banke koji su vođeni od avgusta 2005. godine, ministar finansija Mlađan Dinkić je s ponosom istako da je "reč o ugovoru koji će ući u istoriju srpskog bankarstva". Tada je najavio, istina pominjući rok od tri do pet godina, da će sledeći korak ove banke biti izlazak na Beogradsku berzu sa ponudama manjinskih paketa akcija kako bi bila obezbeđena disperzija vlasništva, (nešto poput onoga što je uradila OTP u Mađarskoj koja je postala jedna od najjačih banaka u regionu), ali da će većinski paket ipak ostati u rukama države i EBRD. Isto tako on je najavio da će Komercijalna banka biti prva koja će se kotirati na berzama u zemljama u okruženju, jer želi da proširi svoje aktivnosti pre svega na tržište Republike Srpske gde će se aplicirati za licencu. Iako ulazak EBRD u Komercijalnu banku nije bio presedan na našem bankarskom nebu, niti je to što je za manjinski paket od 25 odsto plaćeno 70 miliona evra, što je bilo 2,9 puta više od knjigovodstvene vrednosti kapitala predstavljalo neku senzacionalnu vest, činjenica je da je dokapitalizacijom, Komercijalna banka u tom momentu postala najveća banka na tržištu Srbije sa kapitalom od 170 miliona evra. Taj podatak daje ugovoru o dokapitalizaciji zapravo onu istorijsku dimenziju o kojoj je ministar finansija govorio, jer je u privatizaciju bankarskog sektora u Srbiji uvela jednu potpuno novu dimenziju. Činjenica je da su od 2000. godine poslovne banke uglavnom menjale svog vlasnika kroz proces prodaje, a od ukupno 37 banaka koliko ih je danas aktivno, polovina je još u domaćem većinskom vlasništvu. Međutim, njihova aktiva učestvuje sa manje od jedne trećine u ukupnoj aktivi bankarskog sektora Srbije koja se procenjuje na oko 10 milijardi evra, što je manje od aktive svake od većih stranih banaka koje posluju na ovom tržištu. Otuda nije čudo što su baš strane banke beležile najviše stope rasta, a jedini izuzetak je bila Komercijalna banka koja se uspšeno nosila sa konkurencijom stranih banka, pa je, recimo, po povećanju depozita išla ruku pod ruku sa Bankom Inteza ili Sosijete ženeral bankom. Dosadašnji učinak privatizacije u bankarskom sektoru je više nego dobar, ne samo kada je reč o sredstvima koja su se slila u budžet Srbije, nego još više po ostvarenim rezultatima u poslovanju privatizovanih banaka, a koraci koje povlači Komercijalna banka koja će svoju vlasničku strukturu menjati postepeno na berzi, svedoče da se proces privatizacije bankarskog sektora zaista privodi kraju i da se ulazi u jedan nov sistem u kome promena vlasnika neće biti nemoguća, ali će se to raditi kao i svuda u svetu, kroz preuzimanje, dokapitalizaciju ili na berzi. EBRD bacila oko na Čačansku banku Još jedna banka je zapalo za oko EBRD. Reč je o Čačanskoj banci, izuzetno jakoj regionalnoj banci koja još čeka da nađe pravog strateškog partnera. Kako je predviđeno da se proces privatizacije bankarskog sektora okonča do kraja ove godine, verovatno će se uskoro znati i ko su novi vlasnici u još nekoliko preostalih državnih banaka. Prva na redu je Vojvođanska banka gde se samo očekuje potpisivanje konačnog ugovora sa Nacionalnom bankom Grčke koja je dala najbolju ponudu. Ako je suditi po ceni koja je dobijena za Panonsku banku, svaki iznos ispod 400 miliona evra dobijen za Vojvođansku banku bio bi pravo iznenađenje. Privatizacija kragujevačke Kredit banke je u toku i uskoro bi trebalo da bude okončana. Time se spisak potencijalnih banaka koje se nude na prodaju praktično iscrpljuje. Komercijalna banka na berzi od 17. avgusta Beograd - Trgovanje akcijama Komercijalne banke iz Beograda počeće 17. avgusta na Beogradskoj berzi po početnoj ceni 17.239 dinara. "Interesovanja za akcije te banke će sigurno biti, jer se akcije banaka prodaju bolje od akcija uspešnih preduzeća, kao što su vršački Hemofarm i požarevački Bambi", rekla je savetnik direktora za odnose sa javnošću Beogradske berze Svetlana Cerović. Ona je podsetila da su poslednjih nekoliko dana najviše prodavane akcije Agrobanke i AIK banke. Juče je na Beogradskoj berzi trgovano akcijama JUBMES banke, i to u vrednosti od oko 37 miliona dinara. Izvor: "Danas".

BABIĆ ostaje predsednik Hemofarma

Nemačka kompanija Štada postala je većinski vlasnik Hemofarma time što je kupila 98 odsto akcija te farmaceutske kuće iz Vršca čiji će predsednik i dalje biti Miodrag Babić, potvrđeno je Beti u Hemofarmu. Štada će za 3,3 miliona akcija Hemofarma platiti 475 miliona evra, pošto je za jednu akciju ponudila 147,97 evra (12.354 dinara). Zbog porasta vrednosti dinara u odnosu na evro, akcionarima Hemofarma odgovara isplata u dinarima, i oni će novac dobiti u ponedeljak, 14. avgusta. Oko 65 odsto akcija Hemofarma je bilo u vlasništvu investicionih fondova i brokerskih kuća, a 35 odsto u vlasništvu fizičkih lica. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta