Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Od početka godine naftni derivati zabeležili pet poskupljenja i tri pojeftinjenja:
Cene sirove nafte nagoveštavaju nova poskupljenja benzina
Na pumpama u Srbiji benzin je od juče skuplji u proseku za oko tri dinara. U nadležnim ministarstvima podsećaju da su se uslovi za poskupljenje stekli na osnovu Uredbe o cenama derivata nafte, koja predviđa korekciju 15 dana posle poslednje promene cena, a u skladu sa kretanjem cena sirove nafte i kursa dolara. Litar motornog(MB) i bezolovnog(BMB) benzina od 95 oktana umesto za 86,5 dinara prodaje se za 89,5 dinara, dok je nova cena motornog benzina od 98 oktana viša za 3,3 dinara i sada litar košta 100,9 dinara. Litar dizel goriva D2 skuplji je za 2,1 dinar i njegova nova cena je 76,1 dinar, dok je nova cena evrodizela, koji je dosad koštao 80,7 dinara po litru, 83 dinara. Poslednja korekcija cena naftnih derivata na pumpama u Srbiji zabeležena je 14. jula, kada je benzin poskupeo u proseku za 80 para po litru. Inače, od početka godine benzin je u Srbiji poskupeo pet puta, a u tri navrata njegova cena je padala. Ovako čestim promenama cena goriva uveliko je kumovala izmena Uredbe o cenama derivata nafte koja je omogućila da se korekcija, ukoliko se za to stvore uslovi, obavlja petnaestodnevno umesto mesečno. Cena nafte na svetskim berzama stalno beleži rast zbog oružanih sukoba na Bliskom istoku i drugih kriznih žarišta širom sveta. Ekspert za energetiku Dejan Stojadinović procenjuje da će trend rasta cena nafte na svetskom tržištu biti prisutan i u narednom periodu i da političke krize u svetu samo ubrzavaju skok cene "crnog zlata". - Objašnjenje za ovako česte oscilacije cena leži u činjenici da je potražnja za sirovom naftom ogromna dok je proizvodnja "crnog zlata" nesrazmerna toj tražnji. Razlog je taj što se eksploatacija nafte uglavnom obavlja sa površine, a najveće zalihe su na većim dubinama, pa je za njeno vađenje potrebno angažovati veća finansijska sredstva. Takođe, podatak koji se može čuti od mnogih eminentnih naftnih eksperata jeste da su svetske zalihe nafte dovoljne samo za narednih 30 godina, pa se sve više razmišlja o praktičnoj primeni alternativnih izvora energije - ističe Stojadinović. Izvor: "Danas".

Najava izmena Zakona o energetici rasplamsala rasprave o privatizaciji Elektrodistribucije Srbije:
Argumenti za i protiv izdvajanja distribucije iz EPS
Najviše neizvesnosti u vezi sa privatizacijom Elektroprivrede Srbije, koja bi sudeći prema najavama trebalo da počne već iduće godine, biće kada je reč o sudbini hidroelektrana i distribucija. Da li će ostati u sastavu EPS ili će se izdvojiti i biti ponuđene na prodaju pitanje je koje već uveliko zaokuplja stručnu energetsku javnost. Priča je dobila na aktuelnosti pošto je već sad sasvim jasno da će uslediti promene republičkog Zakona o energetici. Uveliko se spekuliše da će firma Slobodana Ružića, nekadašnjeg zamenika bivšeg ministra energetike Kori Udovički, ESG po nalogu Ministarstva rudarstva i energetike a uz podršku Evropske agencije za energetiku, predložiti odvajanje distribucija od proizvodnog dela. Stručnu javnost uzdrmala je i najava, doduše još nezvanična, da će EPS biti podeljen na tri dela, tri preduzeća - Termoelektranu Nikola Tesla i Rudarski basen Kolubara, drugo preduzeće činili bi Termoelektrana Kostolac i Kopovi Kostolac, a treće hidroelektrane i distribucije, kao najprofitabilniji deo EPS. - Podela EPS na proizvodnju i distribuciju sigurno bi poboljšala, pre svega, ekonomske performanse kompanije ali ne razumem odakle ideja da distribucije i hidroelektrane budu jedno preduzeće, jer bi to bilo neprirodno. Distribucije su komunalna delatnost i trebalo bi da se vrate na poziciju gde su nekada bile. Osim toga trebalo bi napraviti podelu unutar te delatnosti na deo koji se bavi snabdevanjem i na deo koji se bavi distribucijom. Taj drugi deo treba da bude tehničko tehnološka i geografska osnova za formiranje distributivnih preduzeća - ističe Zorana Mihajlović-Milanović, bivši savetnik za energetiku potpredsednika Vlade Srbije. Hidroelektrane su, prema njenoj oceni, druga priča jer su one preduslov za energetsku sigurnost. - Sigurnost u snabdevanju, prioritet je funkcionisanja i razvoja energetskog sistema pa hidroelktrane uz prenos u prvoj fazi restrukturiranja EPS, igraju značajnu ulogu. Kasnije, kad tržište zaživi onda i hidroelektrane treba prepustiti tržistu, uz naravno adekvatnu naknadu za korišćenje resursa koji se zove hidropotencijal - kaže Zorana Mihajlović-Milanović. U EPS kažu da pomno prate šta sve predlažu "uglavnom isti eksperti po kojima kompanija treba da se razdvoji na dva zasebna preduzeća, na distribucije i na proizvodnju". - Oni ne posustaju u plasiranju ideja po kojima su distribucije komunalna delatnost koju treba prepustiti lokalnim samoupravama, koje će ili prodati kada kome hoće, oduzimajući pravo državi da brine o snabdevanju potrošača. Iako je jasno da se u Srbiji neće desiti ono što se desilo u nekim drugim zemljama, koje su distribucije odvojile od proizvodnje a potom ih za male pare prodale, te ideje se s vremena na vreme ipak plasiraju u medijima. Činjenica je da su susedne zemlje uvidele grešku i sada kupuju ono što su prethodno prodale - tvrdi za Danas Momčilo Cebalović, direktor Sektora EPS za odnose sa javnošću. On ističe da se scenario koji se, već tri godine, preko medija, nudi EPS nije desio na primer, u Sloveniji, Hrvatskoj, Češkoj, gde rade vrlo uspešne elektroprivrede. - Ti stručnjaci zagovaraju, u drugoj fazi, odvajanje hidroelektrana i njihovu prodaju iako su hidroelektrane možda najveće bogatstvo ove države, prave fabrike najčistije i najjeftinije, a na tržištu najskuplje energije - smatra Cebalović. Realna cena struje - Kritičari EPS neće da priznaju da domaće tržište ne može da opstane sa ovakvim cenama struje, da ga neće biti dok neko drugi ne počne da proizvodi i prodaje struju, da niko neće doći da gradi elektrane, dok je ova cena struje... Uprkos tome, ti kritičari su veoma bliski onima koji tvrde da ove godine neće biti poskupljenja struje. Istina, ministar finansija takođe kaže da se o privatizaciji EPS, na način kako to zagovaraju ti kritičari EPS, ne razmišlja - tvrdi Momčilo Cebalović, direktor Sektora EPS za odnose sa javnošću. Počinje izgradnja prve vetrenjače u Inđiji Inđija - Opština Inđija i austrijsko-srpsko preduzeće Re-enerdži potpisali su ugovor o izgradnji prve vetrenjače u Srbiji, na području opštine Inđija. Generalni direktor Re-enerdžija Veljko Janković rekao je da će vetrenjača biti izgrađena na izlazu iz Beške, pored autoputa Novi Sad-Beograd. Vrednost investicije je milion i po evra, a snaga vetrenjače biće jedan megavat. On je najavio da će na tom lokalitetu biti postavljeno još vetrenjača, a zatim i na drugim lokacijama na području inđijske opštine, kako bi se organizovao vetropark ukupne snage od oko 25 megavata. Janković je precizirao da jedan vetrogenerator može da obezbedi električnu energiju za oko 1.600 domaćinstava. Izvor: "Danas".

Zadovoljstvo zbog julske deflacije narušeno novim poskupljenjem:
Zelena pijaca određuje avgustovsku inflaciju
Upravo kada je Zavod za statistiku i zvanično potvrdio procene Ministarstva finansija da je julska inflacija bila - 0,1 odsto, potrošače su dočekala prva avgustovska poskupljenja benzina i mleka, a u Beogradu i gradskog prevoza. Koliko će se skuplji benzin odraziti na cene na zelenoj pijaci za analitičare je veoma važan detalj, jer, kako tvrde, od avgustovskih cena voća i povrća najviše će zavisiti avgustovska inflacija. Ministar finansija Mlađan Dinkić uveren je da će posle junske nulte stope inflacije i julskog minimalnog "minusa" i avgust što se tiče cena biti "miran mesec". Analitičari centralne banke takođe smatraju da bi avgust mogao da bude treći uzastopni mesec u kome inflacija neće zadavati veliku glavobolju kreatorima ekonomske politike. Istina, guverner NBS Radovan Jelašić, tvrdi da će "stopa inflacije u avgustu biti na nivou očekivane", a to znači da će na ukupni rast cena delovati odobrena korekcija (za 0,2 odsto) cena lekova koja nije ušla u julsku inflaciju, potom rast cena gradskog prevoza u Beogradu (0,2 odsto), redovna korekcija akciza za rast cena na malo (0,3 odsto) i skok cena nafte i njenih derivata." Doduše, efekat poskupljenja derivata na domaće cene umanjuje jačanje dinara prema dolaru, ali kako benzin poskupljuje svakih 15 dana (ukoliko rast cena sirove nafte i korekcija kursa zajedno porastu za minimum 1,5 odsto), to se do isteka perioda u kome statistika snima kretanje cena može dogoditi još jedno poskupljenje goriva. A to značajno povećava uticaj cena derivata na ukupan porast inflacije", tvrdi guverner. Nažalost, koliko su izvesna očekivanja kod rasta avgustovskih cena, toliko su ona na strani deflacije krajnje neizvesna. Jelašić procenjuje da bi avgustovske cene voća i povrća mogle da budu za oko pet odsto niže od julskih, ali da li će tako biti, osim od cene benzina, i od vremenskih faktora. U svakom slučaju, teško se može ponoviti julska situacija kada su cene poljoprivrednih proizvoda pojeftinile za 18 odsto što je ukupnu inflaciju svelo na minus 0,1 odsto, dok su industrijski prehrambeni i neprehrambeni proizvodi poskupeli za samo 0,5 odsto. Vladana Hamović podseća da stiže jesen, koja će neminovno doneti poskupljenje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. "A da bi se ovogodišnja inflacija zadržala na planiranih 9,6 odsto, do kraja godine ne bi smela da mesečno premašuje 0,5 odsto što je nerealno očekivati. Septembarska i oktobarska inflacija će sigurno biti veće", smatra Hamović. Komentarišući najavljeno poskupljenje mleka i mlečnih proizvoda ona ističe da cene ovih artikala nisu duže vreme menjane, ali da su u međuvremenu sigurno veći troškovi proizvodnje, ambalaže, benzina... U prilog tome govori i saopštenje Imleka da od 1. avgusta povećava cene nekih svojih proizvoda od dva do pet odsto. - Procenat poskupljenja Imlekovih proizvoda niži je od rasta indeksa cena na malo industrijskih prehrambenih proizvoda u prethodnih nekoliko meseci. Pasterizovano mleko je, na primer, poskupelo za 4,8 odsto, jogurt sa 3,2 odsto mlečne masti u brik pakovanju skuplji je za dva odsto, kisela pavlaka (12 odsto mlečne masti) za 1,5 odsto. Cene ostalih proizvoda (kiselog mleka, jogurta u tetra-top pakovanjima od jednog i pola litra, jogurta Viva plus i Jogurta plus, kisele pavlake sa 20 odsto mlečne masti, slatke pavlake, milk šejkova, voćnih jogurta....) nepromenjene su podseća Jovanović i dodaje da je Imlek aprila povećao naknadu farmerima koji isporučuju sveže mleko za 10 odsto - izjavio je za Danas Srba Jovanović iz službe za odnose sa javnošću Imleka i dodao da su i u ostalim mlekarama Salforda - Subotičkoj mlekari, Impazu u Zaječaru i Mlekari Zemun poskupeli isti proizvodi. U prodavnice su već stigli novi cenovnici, pa litar pasterizovanog mleka košta 41,9 dinara u Cemarketu, a 40,9 dinara u objektima firme Maksi. Jogurt od pola litra u brik pakovanju je 17 dinara u Cemarketu, a u Maksiju 16,6 dinara... - Ne razumem zašto se kreatori ekonomske politike raduju niskoj ili negativnoj inflaciji u junu i julu. Jer, iako bi na kraju godine inflacija bila jednocifrena nema mesta za radost - i dalje beležimo najvišu stopu inflacije u okruženju - izjavio je juče na, konferenciji za novinare Miloje Kanjevac, direktor Instituta za tržišna istraživanja. On je ponovio da bi kreatori ekonomske politike imali razloga za "radost" kada bi inflaciju "oborili" na pet odsto na godišnjem nivou. Ekonomisti upozoravaju da poskupljenje mleka nije jedino na šta potrošači mogu da računaju do kraja ovog meseca. Da li je to samo probni balon za novi talas poskupljenja, na koji su ukazivali svi ekonomski analitičari posle objavljivanja podatka o nultoj junskoj inflaciji, a što je za zvanične predstavnike vlasti bio povod da ih kritikuju zbog defetizma, ostaje da se vidi. U svakom slučaju bilo bi dobro kada bi bio nastavljen trend obaranje međugodišnjeg rasta cena sa aprilskih 17 na 12,7 odsto u julu, ali da li je to i realno očekivati, teško je u ovom momentu proceniti, jer i dalje ima suviše nepoznanica koje mogu u trenutku da izmene ukupnu sliku. Samo jedna od njih je, recimo, buduće kretanju kursa dinara, za koje sam guverner tvrdi da je "nepredvidivo", bez spremnosti da kaže da li postoji donja granica ispod koje NBS neće dopustiti dalje klizanje evra. Vladana HAMOVIĆ: Cene izmiču kontroli U Ministarstvu finansija su, ukazujući na negativnu inflaciju u julu tvrdili da su restriktivne mere monetarne politike i čvrsta budžetska politika zaustavile rast cena i uticale na obaranje ukupne ovogodišnje inflacije koja nakon sedam meseci iznosi 5,6 odsto. Očigledno je, međutim, da samo restriktivnim merama nije moguće održavati stabilnost dinara, niti cena na malo. Za održanje stabilne valute važna je proizvodnja, koja u Srbiji očigledno nije na "prvom mestu". Uostalom, i pored najavljene stabilnosti poskupeo je gradski prevoz (za oko devet odsto), benzin je skuplji za tri dinara, a najavljeno je i poskupljenje mleka i mlečnih proizvoda. Mleko i mlečni proizvodi su osnovne životne namirnice i upravo njihovo poskupljenje, bez obzira na razloge, ukazuje da tržište nije stabilno i da mere Narodne banke Srbije nisu dovoljne da održe stabilnost dinara i cena - ocenila je za Danas Vladana Hamović, naučni savetnik Instituta za ekonomiku poljoprivrede. Ambalaža podigla cene u Novosadskoj mlekari Novi Sad - Mleko i mlečni proizvodi Novosadske mlekare od juče imaju više cene. Dnevno mleko u novom pakovanju poskupelo je za dva dinara i košta 35 dinara, jogurt je skuplji za dinar po litru, a kisela pavlaka i kravlje kiselo mleko za 30 para po čaši. Polutvrdi i topljeni sirevi, kao maslac i mleko u prahu nisu menjali cene. - Do minimalnog poskupljenja mleka i pojedinih mlečnih proizvoda Novosadske mlekare došlo je ne samo zbog poskupljenja benzina nego i zbog povećanja troškova proizvodnje. Mlekara od pre dve nedelje pakuje dnevno pasterizovano mleko i jogurt u novu, najsavremeniju ambalažu koje zbog usavršenog dihtung čepa, omogućavaju produženo trajanje do šest dana i lakše sipanje - ističe komercijalni direktor Novosadske mlekare Bojana Babić. Izvor: "Danas".

AUSTRIJSKI KONCERN RAUH KUPIO KRALJEVAČKI VOĆAR

Fabrika za preradu voća i povrća, koceljevački Voćar, prodat je za 106 miliona dinara austrijskom koncernu Rauh. Početna cena bila je 75 miliona dinara, a zainteresovana za kupovinu bila je i jedna italijanska firma. Predsednik opštine Koceljeva Veroljub Matić očekuje da će biti pokrenuta poljoprivredna proizvodnja u ovom kraju, pogotovo voćarstvo i povrtarstvo. Fabrika Voćar ima hladnjaču od 460 tona, osam tunela za sušenje šljive kapaciteta 70 tona dnevno kao i liniju za vađenje koštica. Kada je radila punim kapacitetom fabrika je imala 270 stalno zaposlenih radnika i 200 sezonaca. Voćar je prvi put privatizovan 2004. godine kada ga je kupio konzorcijum fizičkih lica za sedam miliona dinara uz nasleđeni dug od 130 miliona dinara. Neizmireni dug bio je razlog uvođenja stečaja, kao i za raskid kupoprodajnog ugovora. Austrijski koncern Rauh poznati je proizvođač voćnih sokova. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta