Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Novi sporazum o slobodnoj trgovini između Rusije i Srbije rešio bi problem naših izvoznika, tvrdi
Carine ukočile izvoz Ikarbusovih autobusa
Planirani izvoz autobusa Ikarbusa u Rusiju o čemu smo sa ruskim partnerom razgovarali na nedavno završenom Međunarodnom sajmu automobila i komercijalnih vozila u Moskvi mogao bi da bude doveden u pitanje pošto između Rusije i Srbije ne postoji ugovor o slobodnoj trgovini bez carine kakav je postojao između Ruske Federacije i SCG, izjavio je za Danas Srećko Nijemčević, generalni direktor Ikarbusa. Prema njegovim rečima, Ikarbus već dve godine radi na projektu koji bi mu omogućio proboj na rusko tržište. Prilikom projektovanja tri modela autobusa, koji su nagrađeni na Sajmu u Moskvi, uzeti su u obzir zahtevi ruskog partnera, poznate moskovske kompanije Tušino auto. Nijemčević tvrdi da je u Ikarbusu učinjen veliki napor da ovi autobusi po kvalitetu konkurišu zapadnim autobusima evropskih proizvođača, a da o ceni budu konkurentni proizvođačima i Istočne Evrope i Azije. - Za tri Ikarbusova nagrađena modela vlada veliko interesovanje. Međutim, carinske barijere ukočile su realizaciju ovog poslovnog aranžmana. Do razdvajanja državne zajednice SCG je sa Rusijom imala sporazum o trgovini bez carine, ali je odvajanjem Crne Gore taj sporazum prestao da važi. U poslednih mesec i po dana se na svu robu koja iz Srbije stiže na rusko tržište zaračunava carina od 20 odsto, što značajno podiže cenu autobusa, koja je, kada je posao pokretan, projektovana u skladu sa međudržavnim ugovorom o bescarinskoj trgovini. To praktično znači da bi cena svakog našeg izvezenog autobusa bila viša za 20 do 50 hiljada evra, pa i ne bismo mogli da konkurišemo beloruskim, ukrajinskim, kineskim pa i ruskim proizvođačima čiji su autobusi slabijeg kvaliteta ali su jeftiniji, što je od presudnog značaja. Zbog svega toga nismo smeli da potpisujemo nikakve ugovore u Moskvi jer ne možemo da ponudimo cenu koju smo Rusima predočili u preliminarnim razgovorima. Ruski partner je veoma zainteresovan za naše autobuse i svi pokazatelji govore da bismo godišnje mogli da izvozimo oko 1.000 autobusa. Ako se uzme u obzir da je cena svakog autobusa oko 100 hiljada evra, jasno je kakva bi šteta bila da se ugovor sa Tušino autom ne potpiše - objašnjava Nijemčević. Naš sagovornik naglašava da bi novi sporazum o slobodnoj trgovini između Rusije i Srbije kakav je ranije postojao između Rusije i SCG, rešio ovaj problem. Nijemčević kaže da nema nikakvih saznanja kada bi takav dokument mogao da bude potpisan, ali se nada pozitivnom ishodu, a optimizam temelji na činjenici da carinske stope onemogućavaju normalno poslovanje velikom broju domaćih firmi koje su orijentisane na rusko tržište. Na velikom Međunarodnom sajmu automobila i komercijalnih vozila u Moskvi - MIMS 2006, Ikarbus je u grupi gradskih autobusa osvojio nagradu specijalnog žirija. Nagrade su dobili minibus IK-107, gradski solo autobus IK-112 N i IK-218N gradskog zglobnog autobusa. G. Vlaović Izvor:"Danas".

PITIĆ: Moguć skok kamatnih stopa:

Predsednik Upravnog odbora Sosijete ženeral banke u Srbiji Goran Pitić ocenio je da bi nova monetarna politika Narodne banke Srbije mogla da dovede po povećanja kamatnih stopa poslovnih banaka. Povodom najave NBS da će kao instrument za kontrolu bazne inflacije biti korišćena kamatna stopa umesto deviznog kursa i obavezne rezerve, Pitić je kazao da bankama ne preostaje ništa drugo nego da se prilagode strogoj monetarnoj politici. "Povećanje kamatnih stopa poslovnih banaka zavisiće i od toga da li će NBS uz određivanje referentne kamatne stope nastaviti sa dosadašnjom politikom obaveznih rezervi". Ja i dalje tvrdim da su glavna žarišta inflacije u javnim preduzećima, u kvazifiskalnom deficitu i monopolističkim strukturama i da tu treba obratiti veću pažnju, a ovo ostalo su fini mehanizmi koji ne mogu da obuzdaju baznu infalaciju na taj način", ocenio je on. BS je do sada dosta eksperimentisala u nameri da održi inflaciju, rekao je Pitić i ukazao da se taj najveći problem srpske ekonomije i dalje primarno rešava kroz instrumente centralne banke. "Mislim da je krajnje vreme da se uključe i drugi instrumenti", ocenio je predsednik UO Sosijete ženeral banke. Izvor:"Danas".

U pripremi oglas za prodaju najvećeg i najvrednijeg lanca robnih kuća u Srbiji:
Mišković hoće da kupi i RK "Beograd"
Pre četiri dana Ivana Veselinović, potpredsednik "Delta holdinga", izjavila je da je ova kompanija "završila s kupovinom preduzeća u Srbiji" i da će sada nastaviti razvoj samo grinfild investicijama i širenjem u regionu. Međutim, Miroslav Mišković, vlasnik ove kompanije, uveliko se sprema za kupovinu imovine Robnih kuća "Beograd", koje se nalaze u stečaju. Ovo je potvrdio i predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Milenko Smiljanić, koji je u sedištu "Delte" pregovarao o uslovima za radnike, kada Robne kuće "Beograd" bude preuzeo Mišković. Tom sastanku prisustvovao je i biznismen Milan Beko, koji zajedno sa Miškovićem čini srpski deo konzorcijuma sa švajcarskom firmom "Jelmoli", koja poseduje Robne kuće i "velika je evropska kompanija". - Bio sam pozvan na taj sastanak jer su Beko i Mišković hteli da se upoznaju sa socijalnom situacijom u Robnim kućama i da se informišu o sindikalni stavovima. Predočio sam im da zaposleni moraju da zadrže svoja radna mesta i njima je to bilo prihvatljivo - kazao je Smiljanić, dodajući da je na tom sastanku bila prisutna i "jedna dama" za koju je saznao da je iz kompanije "Beneton", koja je takođe zainteresovana za Robne kuće. Istakavši da je posle razgovora u Miškovićevoj kancelariji imao i sastanak sa Mirkom Borovčaninom i "još jednim čovekom iz vlade" - izvesnim Stojanovićem - Smiljanić je ocenio da bi uz "Deltu" i "Jelmoli" RK "Beograd" dobile značajnog strateškog partnera. On je istakao i da je "ohrabren" posle razgovora sa dvojicom srpskih tajkuna, dodavši i da je "Jelmoli" čak pozvao delegaciju SSSS-a da poseti sedište ove kompanije u Švajcarskoj. Sa predstavnicima "Jelmolija", odnosno Bekom i Miškovićem, pregovarao je i Trgovinski sud u Beogradu, što je predstavnik malih akcionara Robnih kuća "Beograd", Branko Pavlović okarakterisao kao "nezakonito postupanje suda". "Sudije koje to rade ulaze u krivično delo i mi ćemo protiv njih podneti krivične prijave. Sigurno je da ćemo krivično goniti sudiju Nataliju Pejić-Kordić, a moguće i druge odgovorne", kaže Pavlović. Prema njegovim rečima, "nije sporno da se RK "Beograd" moraju prodati, ali prethodno radnicima mora da se podeli 15 odsto akcija. Pavlović predlaže da se prodaja Robnih kuća obavi u dva koraka. U prvom bi se prodao samo deo imovine kompanije, kako bi se namirili poverioci, a zatim bi se izvršila privatizacija, "na kraju koje radnike čeka 15 odsto akcija". - Mene ne čudi to što ima zainteresovanih, iznenadilo bi me suprotno, ali treba znati da je vrednost Robnih kuća daleko veća od procenjenih 180 miliona evra - poručuje Pavlović, potvrđujući da za Robne kuće nije zainteresovan samo "Beneton". Prema njegovim rečima, ta italijanska kompanija želi da kupi samo delove Robnih kuća i to najverovatnije od kupca koji u privatizaciji preuzme celu kompaniju, čime bi se objasnilo prisustvo predstavnika "Benetona" na sastanku Smiljanića i Miškovića. Upitan da prokomentariše Pavlovićevu pretnju tužbom sudijama, Smiljanić ga je optužio da "fantazira i uzima pare tim očajnicima". Radnicima Robnih kuća, naglasio je Smiljanić, podeljene su akcije po starom zakonu i oni raspolažu sa samo 1,8 odsto akcijskog kapitala, a Pavlović im samo izvlači pare i daje obećanja koja ne mogu da se obistine. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta