Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kupovna moć stanovništva u Srbiji manja za tri odsto:

Kupovna moć stanovništva Srbije u prvoj polovini ove godine bila je za tri odsto manja nego u drugoj polovini 2005, pokazalo je istraživanje agencije Medijum galup. U okviru projekta o potrošnji u domaćinstvima u Srbiji, utvrđeno je i da je iznos novca koji su porodice izdvojile za kupovinu bio za sedam odsto veći nego u periodu jul-decembar 2005, što je pokazatelj značajnog porasta cena. Kupljena količina sredstava za higijenu opala je za šest odsto, a prehrambenih proizvoda za 1,7 odsto, navodi se u istraživanju, ali se ističe da je kupovina proizvoda koji nisu neophodni, kao što su dezodoransi, porasla za 18 odsto. Analiza prema mestu kupovine pokazala je da je pad kupovne moći, usled porasta cena prehrambenih proizvoda, najviše pogodio minimarkete. Pad potrošnje sredstava za higijenu jedan je od pokazatelja pogoršanja materijalne situacije i pada kupovne moći stanovništva koja se najviše odražava u južnoj Srbiji. Izvor:"Danas".

U Apatinsku pivaru će 2007. biti uloženo 30 miliona evra:

U Apatinsku pivaru, članicu međunarodne korporacije INBEV, sledeće godine biće uloženo oko 30 miliona evra, izjavio je u subotu generalni direktor te kompanije Hans Šute. Šute je na proslavi 250 godina rada Apatinske pivare rekao da će polovina te sume biti uložena u pivaru, dok će u prodajna mesta i rashladne uređaje biti uloženo između šest i sedam miliona evra. U informacioni sistem biće uloženo između tri i četiri miliona evra, a biće nastavljeno i ulaganje u reklamiranje proizvoda Apatinske pivare, dodao je Šute. Podsetio je da je u poslednje tri godine u razvoj Apatinske pivare uloženo oko 100 miliona evra. Šute je naveo da je ove godine izvezeno 400.000 hektolitara piva. Izvor:"Danas".

Danas startuje podnošenje zahteva za otkup tenderske dokumentacije za izdavanje treće licence u ob

Agencija za telekomunikacije danas će početi da prima zahteve za otkup tenderske dokumentacije u postupku izdavanja licence za trećeg operatera mobilne telefonije u Srbiji. Zainteresovane kompanije mogu da upute zahtev u naredna tri dana, a evenutalne ponude moraće da podnesu do 3. novemba. Tri dana kasnije biće objavljena i imena ponuđača, dok bi pobednik tendera trebalo da bude poznat do 15. novembra nakon čega će se Srbija priključiti dugom spisku zemalja koje su sa tri operatera obezbedile dovoljan nivo konkurencije u oblasti mobilne telefonije. U okruženju naše zemlje tri operatera imaju Rumunija, Mađarska, Bugarska, Hrvatska i BIH dok su na brojci od dva i dalje Crna Gora, Makedonija i Albanija. Za očekivati je da vlasti Srbije neće odstupiti od optimalnog nivoa od tri operatera, tako da bi do 2010, nakon prodaje Telekoma, ovaj segment tržišta telekomunikacija mogao biti u potpunosti zaokružen. Tim pre što su i poslovni rezultati kompanija u zemljama koje su se odlučile za veći broj operatera pokazali da se ulazak četvrtog ili petog operatera ne isplati. Izuzeci od tog pravila jedino su Telering u Austriji, Ti mobajl u Britaniji i O2 u Nemačkoj koji su kao četvrti operateri ostvarili značajniji tržišni udeo (O2 tek posle šest godina rada). U Ukrajini gde radi pet firmi, operater URS jedva da je dostigao više od 70.000 korisnika. U Velikoj Britaniji kompanija Hačinson ima 1,3 miliona korisnika (počela da radi 2003) dok su daleko ispred O2, Oranž, Ti mobajl i Vodafon koji imaju između 13 i 15 miliona korisnika. Takođe, u Austriji Hačinson kao peti operater ima svega 370.000 korisnika (od maja 2003.) dok je prvi ispred njega Telering sa milion korisnika. Međutim, kakve su šanse i trećeg operatera da se u skorije vreme izbori za bolje tržišno mesto možda mogu da oslikaju primeri iz okruženja. U Rumuniji su Oranž i Vodafon počeli da rade 1997. i od tada stekli sedam odnosno 6,7 miliona pretplatnika, dok je grčki Kosmote ušao 2000. i ove godine premašio brojku od tek 530.000 korisnika. Nešto bolje prolazi Vodafon u Mađarskoj gde su konkurenti, Ti mobajl i Panon (Telenor), počeli da rade 1994. Nemci imaju oko četiri miliona korisnika, a Norvežani 2,9 miliona dok su Britanci od 1999. do danas stekli 1,6 miliona korisnika. Daleko bliži Srbiji je primer Hrvatske gde je krajem prošle godine uveden treći operater - Tele2. U toj zemlji Ti mobajl je "na sceni" od 1994. i drži najveći udeo tržišta. Pet godina kasnije formiran je VIP Net koji je u vlasništvu Mobilkoma i danas ima 1,6 miliona korisnika. Švedski Tele2 počeo je da radi u oktobru 2005. i do sada je zadobio poverenje više od 200.000 građana Hrvatske pre svega orijentisavši se odmah na 3G tehnologiju. Slično je i u Bugarskoj. Mobilkomova kompanija Mobiltel radi najduže (od 1995.) i drži više od polovine tržišta sa četiri miliona klijenata. Na tržište je 2001. ušao Kosmote i od tada stekao 2,5 miliona mušterija. Novi operater od novembra 2005. je BTC Mobajl koji je za samo četiri meseca rada privukao više od 300.000 korisnika. U stručnim krugovima i javnosti se od objavljivanja poziva vodi polemika koje bi kompanije mogle da se prijave. Jedini siguran učesnik je austrijski Mobilkom koji odavno pokazuje veliku želju da uđe na srpsko tržište. Njihovo učešće najavljeno je još 31. jula posle poraza na aukciji za kupovinu Mobija 63. Spekuliše se da su jednako zainteresovani i Dojče Telekom i Frans Telekom koji su takođe učestvovali na tenderu za Mobi 63. Optimizam domaćih vlasti, koje očekuju prihod za budžet od najmanje 320 miliona evra, koliko iznosi početna cena, najviše je pobudilo učešće čak 10 kompanija na tenderu za Mobi 63. Sigurno je da bi se za ovu "poslednju šansu" za ulazak u Srbiju najviše mogli boriti najjači regionalni igrači. Osim Mobilkoma, treba očekivati Dojče Telekom sa brendom Ti mobajl. Pored matične Nemačke, Ti mobajl u okruženju postoji i u Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori, pa bi Srbija bila strateški veoma važna za tu kompaniju. Ne treba zaboraviti ni na grčki Kosmote (čije se ime odnedavno pojavljuje umesto poznatijeg OTE), koji je pozicioniran u Rumuniji, Bugarskoj, Makedoniji i Albaniji. Švedski Tele2 učestovavo je na tenderu za Mobi 63 i nakon pozicioniranja u baltičkim zemljama svoje operacije počeo da spušta na jug (Lihtenštajn i Hrvatska). Značajan igrač u Evropi je i Frans Telekom sa svojom ćerkom kompanijom Oranž, ali najveća nepoznanica i večito najavljivani učesnik je Vodafon. Iako ta kompanija posluje u Turskoj, Albaniji, Rumuniji, Mađarskoj, Češkoj, Italiji, Holandiji, Nemačkoj i mnogim drugim zemljama, nije učestvovala u trci za Mobi zbog, kako se pretpostavlja, sporazuma sa Mobilkomom da ne konkurišu na istom tržištu. Ipak, ne treba isključiti ni učešće manjih operatera. Te kompanije očigledno su mudro izbegle da na tenderu za Mobi 63 prođu kao Telenor i za kompaniju sa oko dva miliona korisnika plate basnoslovnih 1,5 milijardi evra. Za očekivati je da se veća borba vodi za licencu s kojom bi treći operater u Srbiji mogao biti formiran verovatno za upola cene koliko je Mobi 63 platila norveška kompanija. Od trećeg operatera očekuje se da poveća konkurenciju na tržištu i doprinese smanjenju cena usluga mobilne telefonije. Treći operater svakako će ubrzati i uvođenje 3G tehnologija koje će građanima omogućiti takve sadržaje kao što su, recimo, gledanje televizije preko telefona, video pozivi, elektronsko plaćanje i kupovina putem telefona i ostale praktične stvari kao što su recimo praćenje gužve u saobraćaju. Građani Srbije, kao i u bankarskom sektoru, nisu još iskusili sve "proizvode" u mobilnoj telefoniji. Do ispravljanja te situacije takođe bi moglo da dođe sa dolaskom trećeg operatera. Iako se već pretpostavlja da neće doći do značajnijeg obaranja cena, sigurno je da će veća konkurencija staviti na raspolaganje korisnicima brojne pakete sa različitim trajanjem besplatnih poziva ili većim brojem besplatnih SMS i MMS poruka, posebnim tarifama za roming i sličnim pogodnostima koje su popularne u inostranstvu. Izvor:"Danas".

“Putevi” grade pistu u Sočiju:

Građevinska firma „Putevi” iz Užica dobila je, na međunarodnom tenderu u Rusiji, posao vredan oko 100 miliona evra. Reč je o rekonstrukciji i dogradnji piste aerodroma u Sočiju, prvom u mnoštvu infrastrukturnih poduhvata u okviru 11 milijardi dolara vrednog investicionog plana predsednika Putina, namenjenog, uz ostalo, i za buduću zimsku Olimpijadu u ovom ruskom gradu. “Radićemo u narednih godinu i po dana rekonstrukciju i dogradnju piste na velikom aerodromu u Sočiju. Na tenderu je bila ozbiljna konkurencija, učestvovao je tu i austrijski „Štrabag” kao i druge firme, pretežno ruske, da bi na kraju naša ponuda bila ocenjena kao najpovoljnija, sa stanovišta cene i naših referenci. Naravno, odradićemo sve u predviđenom roku, kao i uvek. Dobiti ovakav posao je čast za našu firmu i srpsko građevinarstvo” kaže direktor Dragan Jaraković. Još 1992. godine, kad su počeli sa poduhvatima u Rusiji, „Putevi” su najpre krenuli u izgradnje i rekonstrukcije aerodroma, u poslove niskogradnje. Ali, takvih investicija tada nije bilo dovoljno, pa se firma preorijentisala na visokogradnju, godinama potom gradeći hotele, banke i sanatorijume u toj državi. Sada se, evo, velikim poslom u Sočiju vraća niskogradnji. I na domaćem graditeljskom tržištu, posebno na poslovima gradnje puteva u Srbiji, užičko preduzeće je veoma prisutno. Trenutno, rekonstruiše zahtevnu trasu magistrale preko Zlatibora, od Borove Glave do Kokinog Broda, gde podiže sedam mostova. Zatim, pravi tunel i most na magistrali kroz Ovčar Banju, a sa austrijskom firmom „Alpina” gradi sedam petlji na novosadskom autoputu. Uporedo, završava značajne poslove na gradnji nove velike zgrade Medicinske škole u Užicu, a tu su i drugi manji poduhvati. Izvor:"B92".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta