|
|
|
|
|
Arhiva vesti |
|
Tender za Naftnu industriju Srbije do sredine oktobra, najavljeno juče na konferenciji za novinare: NIS procenjen na 1,2 milijarde dolara Činjenica da sa predstavnicima reprezentativnih sindikata još uvek nije utvrđen socijalni deo programa novog kolektivnog ugovora neće ugroziti proces raspisivanja tendera za privatizaciju Naftne industrije Srbije koji bi trebalo da se sprovede do sredine oktobra - izjavila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Smiljana Cvikić, direktor Funkcije za pravne i opšte poslove NIS. Ona je naglasila da predstoji usaglašavanje stavova poslovodstva i sindikalaca o tom pitanju i izrazila očekivanje da bi pregovori mogli biti uspešno završeni do kraja godine. Izvršni direktor NIS Naftagasa Igor Korać istakao je da je posle 25 godina stalnog pada zabeleženog u proizvodnji nafte, NIS ove godine u Vojvodini i Angoli gde ima koncesije, ostvario povećanje proizvodnje za 30.000 tona. On je istakao da ukupna godišnja proizvodnja treba da dostigne 650.000 tona nafte, što je 20 odsto potreba Srbije za naftom. Tomislav Robotić, direktor Funkcije finansija Naftne industrije Srbije istakao je da je NIS u proteklih šest meseci ostvario prihod od 3,6 milijardi dinara, što je za 30 odsto više nego u 2005. godini, dok je plan da se do kraja godine ostvari prihod od 6,4 milijarde dinara. On je naglasio da je NIS smanjio i svoja dugovanja, pa je stopa zaduženosti od 90 odsto u 2003. godini spala na 18 odsto u 2005. godini. Robotić je dodao da ukupna vrednost NIS iznosi 1,2 milijarde dolara, od čega na dugovanja otpada 270 miliona dolara, što je izuzetno pozitivno, jer se kompanija prema oceni privatizacionog savetnika za NIS, "svrstava u red nisko zaduženih". Izvor:"Danas".
Agrarni suficit 42,2 miliona dolara: U periodu januar-jul 2006. godine agrar je ostvario izvoz vredan 524,2 miliona dolara, što je na nivou prošlogodišnjeg rezultata (rast izvoza iznosi samo 0,3 odsto). U ukupnom robnom izvozu agrar učestvuje sa 17,4 odsto. Istovremeno, na uvoz je potrošeno 482 miliona dolara, što je za 13,5 odsto iznad prošlogodišnjeg. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosi 42,2 miliona dolara, pri čemu stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosi 108,8 odsto. U izvozu dominiraju šećer (vrednost izvoza 86,8 miliona dolara), zatim merkantilni kukuruz sa ostvarenim izvozom od oko 76,2 miliona dolra, dok je na uvoznoj strani na prvom mestu uvoz cigareta od duvana, u vrednosti od 24,8 miliona dolara i tradicionalno, grupa "nekonkurentnih proizvoda" - sirova kafa (na uvoz potrošeno 24 miliona dolara) i banane (u vrednosti od 20,9 miliona dolara), izjavio je Vojislav Stanković, saradnik u Centru za naučnoistraživački rad Privredne komore Srbije. Izvor:"Danas".
Polimark očekuje profit od oko dva miliona evra: Za osam meseci ove godine Kompanija Polimark povećala je obim prodaje za 14 odsto u odnosu na isti period lane. Polimark je i veliki izvoznik, a oko 35 odsto proizvodnje plasira na tržišta zemalja bivše Jugoslavije. Očekujemo da profit Polimarka u 2006. godini dostigne oko dva miliona evra - izjavio je juče na konferenciji za novinare Vojin Starčević, direktor kompanije Polimark. On je podsetio da Polimark zadovoljava oko 70 odsto potreba tržišta Srbije za kečapom i 38 odsto za majonezom što su, pored senfa, osnovni proizvodi ove kompanije. Starčević je najavio proširenje palete proizvoda ove kompanije među kojima će se naći i nekoliko vrsta margarina, jogurta, krem sireva i pavlake. Novinarima je predstavljena kompanija Vestfalija logistik solušn iz Austrije specijalizovana za efikasne sisteme skladištenja i logistike koji se koriste u magacinima gotove robe. Harald Zuhetruk, direktor Vestfalije izjavio je da je ova firma opremila dva skladišta u Srbiji - za Polimark i Hemofarm iz Vršca. Reč je o potpunoj automatizaciji visokoregalnog skladišta gotovih proizvoda koje omogućava dosledno pridržavanje FIFO principa (prvi uđe, prvi izađe) prilikom isporuke robe . Izvor:"Danas".
Dinar postojan: Realni kurs dinara sigurno ne jača zbog toga što je srpska privreda postala produktivnija i konkurentnija na svetskom tržištu. Ojačao ga je veliki priliv deviza od prodaje i privatizacije i inostranih kredita i doznaka, istakao je Goran Nikolić, saradnik Centra za naučno istraživanje PKS. - Dinar će i dalje nastaviti da jača zbog pojačanog priliva inotransfera, a faktori realnog jačanja biće i nezavršene strukturne reforme, nepotpuna liberalizacija kao i visoka državna potrošnja - naglasio je Nikolić. Izvoznici su se juče žalili, jer im je ojačani dinar samo doneo gubitke. Ugovori su pravljeni na bazi obračuna kada se verovalo da će se kurs zadržati na 88 dinara za jedan evro. Svi se slažu da su na dobitku uvoznici, čija je roba na domaćem tržištu i pored "pada" evra, "skočila" u dinarima. - Deset odsto smo na gubitku zbog kolebanja kursa, iako smo imali bolju procenu oko pada evra - istakao je Vojislav Jovanović, direktor izvoza vranjanskog "Simpa". - Prostora za unapređenje izvoza ima kroz jeftinije kreditiranje proizvodnje, naročito onih koji su na ivici rentabilnosti - naglasio je Nikolić. - Kapital je preskup i za jače firme i zaduživanje u sadašnjim uslovima vodi u prestanak proizvodnje. Kako je naglasio Nikolić, precenjena domaća valuta na duži rok može da dovede do veće zaduženosti, i sve slabije sposobnosti za smanjenje duga. Izvor:"Večernje novosti"
|
|
|
|
|
|
|
|