Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Mišelin većinski vlasnik fabrike Tigar MH:

Izvršni direktor Korporacije Tigar u Pirotu Jelena Petković izjavila je da je francuski Mišelin obavestio ovu gumarsku industriju da je spreman da postane većinski vlasnik Tigra MH, zajedničke fabrike Mišelina, Svetske banke (IFC) i Tigra. Ona je naglasila da je ugovorom koji je Tigar potpisao 2005. godine, precizirano da Mišelin ima pravo da od Tigra kupi još 19,4 odsto akcija i tako postane većinski vlasnik fabrike za proizvodnju auto guma. - Mišelin nas je obavestio da je spreman da kupi 19,4 odsto kapitala i ta transakcija trebalo bi da se realizuje početkom ove godine. Osnovni razlog zbog koga je Korporacija Tigar ušla u proces dokapitalizacije Tigra MH bio je intenzivan razvoj tog preduzeća, na šta ukazuju odlični poslovni rezultati. Ali bez obzira na većinsko vlasništvo Mišelina, Tigar će se i dalje maksimalno zalagati da Tigar MH dobro radi i razvija se - rekla je Petkovićeva, i dodala da se to preduzeće od 1. januara zove Tigar guma. Prema njenim rečima, Tigar MH je u 2006. godini ostvario izvoz veći od 100 miliona evra, čime se ova fabrika svrstava među vodeće izvoznike u Srbiji. Jelena Petković je ukazala i na veoma značajnu strukturu tržišta, s obzirom na to da se izvoz realizuje na najkonkurentnijim tržištima Evropske unije. Izvor:"Danas".

Počinje trka za kupovinu šećerane Zrenjanin:

Otkup tenderske dokumentacije za prodaju zrenjaninske šećerane počinje danas, a rok za dostavu konačne ponude je 16. mart ove godine, objavila je Agencija za privatizaciju Srbije. Na prodaji će se naći 60 odsto kapitala, odnosno 1.817.714 akcija šećerane koje su u vlasništvu Akcijskog fonda i Republičkog fonda PIO, piše na sajtu Agencije www.priv.yu. Nakon dve neuspele aukcijske prodaje u prethodne tri godine, to je prvi tender za zrenjaninsku šećeranu koja zapošljava 246 radnika. U 2005. godini šećerana je imala najmanju proizvodnju šećera u istoriji od 5,5 tona, dok je gubitak u toj godini iznosio 2,7 miliona evra. Ukupne obaveze šećerane iznosile su 2005. godine 12,4 miliona evra. Pravo na podnošenje ponude imaju zainteresovani ponuđači koji se bave proizvodnjom šećera ili trgovinom šećera na veliko najmanje poslednje tri godine u kontinuitetu i imaju ostvaren prihod od najmanje milion evra u 2005. godini. Ponuđač može biti i investicioni fond sa ukupnom aktivom od najmanje 40 miliona evra u 2005. godini, ili ostvarenim prihodom od najmanje tri miliona evra u 2005. godini. Izvor:"Danas".

Kupromu rok od 30 dana za početak pregovora o kupovini RTB Bor:

Agencija za privatizaciju dala je rumunskoj firmi Kuprom rok od 30 dana da započne pregovore o kupovini Rudarsko-topioničarskog basena Bor, na osnovu najbolje ponude na tenderu. Kako prenose lokalni mediji, Kuprom je izneo dodatne uslove kako bi postao vlasnik RTB i zatražio 25 izmena i dopuna kupoprodajnog ugovora i ugovora o prenosu eksploatacionih prava. Firma Kuprom nedavno je na tenderu ponudila 400 miliona dolara za kupovinu imovine RTB, odnosno 60 miliona više od drugoplasiranog ponuđača, konzorcijuma koji čine kiparski Ist point i britanski investicioni fond ORN. Prema saznanjima medija, Kuprom od Vlade Srbije zahteva garanciju da sledećih šest godina neće poskupeti električna energija, jer bi to značilo poskupljenje proizvodnje bakra. Rumuni traže i povećanje procenta zaloga imovine RTB sa sadašnjih pet na 30 odsto, kao i da deo novca, koji su u obavezi da plate za kupovinu borske kompanije, isplate državi tek nakon što se budu razrešili međusobni imovinsko-pravni odnosi firmi iz sastava RTB-a. Ukoliko pregovori sa Kupromom ne daju rezultate, pregovaraće se sa firmom Ist point čiji vlasnik Zoran Drakulić insistira na nepromenjivosti nedavno donetog Zakona o rudarstvu, a posebno dela koji se tiče visine naknada za korišćenje mineralnih sirovina koja sada iznosi tri odsto od bruto prihoda. Drakulić je rekao agenciji Beta da je "sasvim logično da država zaštiti budućeg vlasnika RTB, koji i onako snosi rizik ulaganja u to preduzeće". Izvor:"Danas":

Da bi se prodalo, 78 preduzeća moralo da se restrukturira:
Dugove nastale u 2005. preuzima novi gazda
Nekadašnje privredne gigante sa velikim brojem radnika i ogromnim dugovima niko nije hteo da kupi, pa je restrukturiranje, odnosno finansijsko-organizaciono sređivanje ovih holdinga bio jedini način da nađu gazde. U ovaj postupak ušlo je 78 preduzeća koja su u tom momentu zapošljavala blizu 200.000 radnika. U međuvremenu, šest je otišlo u stečaj, a šest vojnih fabrika sada je pod državnom kapom. Od preostalih u restrukturiranju, privatizovano je 20, toliko je u postupku prodaje, a kod dvadesetak preduzeća savetnici tek počinju ili već "daju dijagnozu". Pošto su pre privatizacije holdinzi deljeni u više odvojenih preduzeća, na prodaju, tenderom ili aukcijom našlo se zapravo ne 60-tak, već najmanje 200 preduzeća. Aleksandar Ljubić, direktor Centra za restrukturiranje u Agenciji za privatizaciju kaže da bi do kraja 2007. godine i poslednji ovakav privredni sistem trebalo da ode u istoriju. Otpust dugova, dodaje on, posle toga bio bi besmislen imajući u vidu da se po zakonu brišu dugovi prema državnim poveriocima zaključno sa 2004. godinom. Ljubić ističe da zato predstoji bitka sa vremenom da bi se što pre prodala sva preostala preduzeća u restrukturiranju. Svi dugovi nastali od 1. januara 2005. deo su bilansa i preuzima ih novi vlasnik. Pošto je reč o preduzećima koja najčešće imaju nedovoljno posla u odnosu na broj radnika, dugovi se svakim danom povećavaju, pa je presudno da se prodaju pre nego što budu "zrela" za stečaj. Naime, zakon je predvideo da odluka o restrukturiranju i sve privilegije koje uz to idu, važi godinu dana od izmene zakona, odnosno dve godine ako je preduzeće ušlo u restrukturiranje posle usvajanja ovoga zakona, polovinom 2005. godine. Čim prođe ovaj rok poverilac, državni ili komercijalni može da podnese zahtev za otvaranje stečajnog postupka. Tu zakonsku odredbu iskoristio je Fond za razvoj da zatraži stečaj nad šećeranom "Dimitrije Tucović", koja je u restrukturiranju, podseća Ljubić. Po njegovim rečima izmene zakona su omogućile ubrzanje prodaje nekadašnjih giganata jer se uslovni otpust dugova prema državnim poveriocima automatski sprovodi dok je ranije za preduzeća u restrukturiranju to moralo da odobri najmanje 51 odsto poverilaca. Govoreći o narednim prodajama firmi u restrukturiranju, Ljubić kaže da bi uskoro trebalo da se objavi ponovljeni tender za IMT i IMR, kao i "Dragan Marković" iz Obrenovca, "FAP" iz Priboja i Fabriku kablova iz Jagodine. U poslednjoj grupi su "Ivan Milutinović", i "Elektroporcelan" iz Aranđelovca gde savetnici tek počinju ili predlažu strategiju prodaje, zatim Internacional CG, "Građevinar" iz Niša, "Voćar" iz Merošine i još nekoliko preduzeća. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta