Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pansirovina Pančevo dva meseca posle privatizacije:
Šolc uložio 14 hiljada evra
Posle samo dva meseca od privatizacije pančevačke Pansirovine, radnici su prijatno iznenađeni pozitivnim efektima. Osim što je većinski vlasnik ove firme za preradu i promet sekundarnih sirovina, Šolc iz Beograda, zadržao svih petnaestoro radnika, zaposlio je još dvojicu, i najavio zapošljavanje novih radnika. U kupovinu vage za merenje kamiona natovarenih gvožđem nosivosti do 60 tona, novi vlasnik uložio je 14 hiljada evra. Time je znatno premašio ulaganja preuzeta kupoprodajnim ugovorom, kojim je precizirano da investicije u prvoj godini dostignu najmanje 721 hiljadu dinara, odnosno oko devet hiljada evra. Šolc je inače u prethodnih nekoliko godina kupio veće otpade u Srbiji, a ima i firme u Hrvatskoj, Rumuniji i Bugarskoj. Miroslav Ban, direktor Pansirovine, kaže da su ulaganja u preduzeće počela već od prvog dana. Najpre je bagerom očišćeno imanje, potom je asfaltiran deo placa i renoviran poslovni prostor. - Izgrađen je i separator po evropskim standardima, čime je obezbeđeno da se otpadne vode i mast pri sortiranju gvožđa slivaju u separator. Nismo očekivali da će sve krenuti tako naglo, i modernizacija i prijem radnika. Prosek plata nam je 150 evra, ali procenjujemo da će biti bar dvaput veće. Šolc planira da ovde postavi velike makaze za staro gvožđe i izvesno je da će Pansirovina prerasti u sabirni centar za južni Banat za sakupljanje i sortiranje gvožđa - kaže Ban. On najavljuje da bi u maju moglo da dođe do otkupa akcija sitnih akcionara u čijem je vlasništvu 30 odsto kapitala, kao i da će se, kada Šolc postane vlasnik sto odsto kapitala, proizvodi Pansirovine prodavati po Šolcovim cenama. Izvor:"Danas".

Izbori nisu izazvali velike turbulencije na finansijskom tržištu Srbije:
Dinar imun na predizbornu euforiju
Iako je od menjača otkupila čak 1,7 milijardi evra Narodna banka Srbije je prošle godine na sastanku Međubankarskog deviznog tržišta prodala samo 228 miliona, tačnije intervenisala je samo da bi sprečila dodatnu aprecijaciju dinara. Ali, od početka 2007. godine do 18. januara prodala je 412,4 miliona evra kako bi zaustavila veću deprecijaciju domaće valute držeći se principa da ne bi trebalo dozvoliti veća dnevna kolebanja kursa. Zahvaljujući tome, kurs se na dan izbora zaustavio na 80,27 dinara za evro, a prvog dana nove godine bio je 79 dinara. U protekle tri sedmice januara vrednost evropske valute dostigla je maksimum 16. januara kada je evro vredeo 80,30 dinara. Najveći pad dinara zabeležen je u prvoj nedelji januara kada je vrednost evra porasla za jedan dinar, dok je u naredne dve nedelje uvećana još za 30-ak para. Iako su ekonomski eksperti krajem prošle godine prognozirali da će jak dinar biti održavan samo do izbora, guverner NBS Radovan Jelašić u intervjuu Beti tvrdi da je sve ono što se u protekle tri sedmice dešavalo na tržištu isključivo posledica ponude i tražnje za devizama, baš kao i mesecima pre izbora. "Trenutni rast deviznog kursa, odnosno slabljenje domaće valute u odnosu na evro, nije posledica izbora, već povećane tražnje za devizama koja je sezonskog karaktera i karakteristična je za januar baš kao što je i veća ponuda deviza i potreba za dinarima uobičajena krajem svake kalendarske godine", objašnjava Jelašić. Da li će se i ovog januara uobičajena slika ponoviti ostaje da se vidi, a do tada analitičari ekonomskih kretanja moći će da se pozabave još jednim fenomenom vezanim za naše finansijsko tržište. Dok se svuda u svetu raspisivanje izbora na finansijskom tržištu reflektuje kroz pad aktivnosti, u Srbiji se sa približavanjem izbora ta aktivnost zahuktavala. Beogradska berza je tako objavila da je 19. januara postignut istorijski maksimum vrednosti indeksa BELEXFM koji je zaustavljen na nivou od 2.043,28 indeksnih poena, što je dnevni porast vrednosti za 4,64 indeksna poena, odnosno 0,23 odsto. Istovremeno, sredinom prethodne nedelje dostignuta je i nova istorijska vrednost indeksa BELEX15, i to na nivou od 1.859,53 poena uz dnevni porast indeksa od 7,57 indeksnih poena, odnosno 0,41 odsto. U poslednjem radnom danu pred izbore na Berzi su obavljene čak 1.144 transakcija, što je najveći dnevni broj transakcija zabeležen od juna 2006. godine ili duplo više nego što je bio prosečan dnevni broj transakcija na Berzi u 2006. godini. Očito je, dakle, da se politička neizvesnost ne manifestuje onako kako se to događa na svetskim tržištima. Ali, takva karakteristična kretanja nisu samo za finansijsko tržište, već i za zbivanja u realnom sektoru. Da je tako pokazalo se i prošle godine kada prekid pregovora sa EU nije doveo do smanjenja stranih direktnih investicija, niti je pogoršao uslove zaduživanja naših pravnih lica u inostranstvu, pa stoga nije ni došlo do smanjenja privredne aktivnosti niti slabijeg rasta GDP. Naprotiv. No, kako upozorava guverner Jelašić, "Srbija troši politički kredit" koji je po svemu sudeći na izmaku i zato je i za stabilnost finansijskog tržišta, ali i celokupnih privrednih tokova od izuzetne važnosti da posle izbora što pre bude formirana nova vlada koja će krenuti u nastavak pregovora o pridruživanju EU. Jer, kako tvrdi guverner, "stabilnost dinara na duži rok može se održavati samo ako se nastavi sa ubrzanim rešavanjem političkih izazova i ekonomskim reformama" uz opasku da "mali korak na političkom polju sada vredi mnogo više nego veliki korak u reformama s obzirom na to da će od toga šta se bude dešavalo u politici u najvećoj meri zavisiti da li će ekonomski uspesi koji su do sada postignuti biti nastavljeni ili ne". Izvor:"Danas".

Robna razmena Srbije sa Italijom dve milijarde evra:

Srbija i Italija su u 2006. godini ostvarile robnu razmenu u vrednosti od oko dve milijarde evra, objavila je Sekcija za Italiju Privredne komore Srbije. Kako se navodi u saopštenju, izvoz na italijansko tržiste čini 27,6 odsto ukupnog izvoza iz Srbije u zemlje Evropske unije, čime je Italija postala prvi partner srpske privrede po vrednosti ostvarenog izvoza. Prema rečima savetnika u PKS Darka Mamule, Srbija je u Italiju najviše izvozila proizvode iz doradnih poslova industrije obuće i odeće, bakarne cevi, aluminijum, proizvode crne metalurgije, rezanu građu, furnir i poljoprivredno-prehrambene proizvode. Iz Italije Srbija je uvozila sirovine i repromaterijal za industriju obuće i odeće, mašine za pakovanje i plastičarsku industriju, automobile i kamione, belu tehniku i nameštaj, dodao je Mamula. Sekcija za Italiju PKS najavila je da će se u ovoj godini realizovati Projekat za unapređenje konkurentnosti i saradnje, poseta privredne delegacije pokrajini Apulija, organizacija nastupa privrednika na sajmu prehrane u Napulju, kao i tradicionalna manifestacija Dani Italije u Beogradu. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta