Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U proizvodnu liniju za "cipiripi" Centroproizvod uložio 3,6 miliona evra:

Profit Centroproizvoda ostvaren u 2006. godini dostići će 2,5 miliona evra, a u modernizaciju proizvodne linije za robnu marku "cipiripi", uloženo je do sada 3,6 miliona evra. Mašine najnovije generacije kupljene su u Nemačkoj, Italiji i Španiji pa je proces proizvodnje automatizovan, a promenjena je i dosadašnja receptura. Kompanija je dobila sertifikate ISO i HACCP koji garantuju kvalitet proizvoda neophodan i za izvoz na tržište Evropske unije - izjavio je juče Slobodan Pavićević, tehnički direktor Centroproizvoda, dodajući da je modernizacijom postignuta maksimalna bezbednost proizvoda jer se kompletan proces proizvodnje odvija bez kontakta ruku sa proizvodima. Prema njegovim rečima nova mašina za pakovanje može da upakuje 200 "cipiripi" tabli u minuti, a ubrzano je i pakovanje krema. U jednoj smeni moguće je tržištu isporučiti od 25 do 55 hiljada pakovanja ovog artikla. Za sada se "cipiripi" izvozi na tržište BIH, Crne Gore i Makedonije. Goran Đerić, direktor razvoja Centroproizvoda izjavio je da je ova kompanija pored rekonstrukcije Cipiripi pogona uložila i 400 hiljada evra u druga dva proizvodna pogona - beogradsku Aromu i pogon u Bavaništu. Planom za ovu godinu predviđeno ulaganje od četiri miliona evra u nove proizvodne tehnologije, a očekuje se rast prodaje i veći izvoz. Izvor:"Danas".

Premije Delta Đenerali osiguranja premašile 4,5 milijardi dinara:

Iznos premija svih osiguravajućih kompanija u Srbiji premašio je lane 39 milijardi dinara, dok je Delta Đenerali osiguranje realizovalo 4,5 milijardi dinara. Ukupan ostvareni rast premije bio je 12 odsto a u ovoj godini se prema procenama Nebojše Divljana, člana uprave Delta Đenerali osiguranja, može očekivati dalji rast od 14 odsto. - Delta Đenerali osiguranje je ostvarilo porast premija od 37 odsto i tim rezultatom možemo biti zadovoljni. Sa više od 11 hiljada polisa životnog osiguranja i investicionom aktivom većom od 60 miliona evra uz rekordan nivo profita, Delta Đenerali ostaje i dalje najveća privatna osiguravajuća kuća u Srbiji - kaže Divljan. Za samo dva meseca od početka rada, ovaj dobrovoljni penzijski fond registrovao je oko 1.800 novih članova. Inače u ovom fondu nalazi se više od 22 hiljade članova. Prema rečima Nataše Marjanović, portfolio menadžera nešto više od 500 članova fonda uplaćuju sami sebi dodatnu penziju, dok za 98 njih to čine poslodavci. Vrednost investicione jedinice od 1000 dinara uplaćene 15. novembra krajem prošle godine skočila je na 1.054 dinara a pre dva dana bila je 1.076 dinara. "Taj rast oko 7 odsto ne možemo da garantujemo i u buduće ali treba znati da je prosek ostvarenog profita u sličnim fondovima koji rade u zemljama Centralne Evrope bio između 8 i 11 odsto", naglasio je Divljan. Izvor:"Danas".

Kupci akcija protekle godine su ostvarili dobru zaradu:
Berza unosnija od štednje
Ko je u januaru 2006. za 5.000 evra kupio akcije „Agrobanke“, danas na gomili ima više od 19.000 evra. Sličnu zaradu ostvarili su i kupci akcija drugih banaka, osiguravajućih društava i još nekih firmi. Gotovo sve likvidne akcije na Beogradskoj berzi tokom 2006. donele su svojim vlasnicima zaradu najmanje dvostruko veću od najpovoljnijih bankarskih kamata. Apsolutni rekorder je „Čačanska banka“ čije su akcije od juna 2005. (prva cena 7.500 dinara), kada su se pojavile na berzi, porasle za više od 10 puta i danas vrede gotovo 80.000 dinara. U poređenju s januarom prošle godine, pored akcija „Čačanske banke“, za više od 100 odsto porasle su i akcije „Agrobanke“, AIK banke, „Univerzal banke“, „Dunav osiguranja“, „Globos osiguranja“, „Progresa“ i „Aleve“ iz Novog Kneževca. Nešto manje od 100 procenata skočile su akcije „Pekabete“ i subotičke „Fidelinke“, a visok rast zabeležile su i akcije „Tehnogasa“ (81 odsto) i „Energoprojekt holdinga“ (74 odsto). Iako je tražnja u prvih šest meseci 2006. bila dosta slaba, od najave preuzimanja „Hemofarma“ stvari su krenule uzlaznim tokom. - Indeks rasta najlikvidnijih akcija u 2006. iznosio je 58 odsto, a najviše su rasle akcije iz oblasti finansijskog sektora. Ipak, mislim da su cene akcija banaka naduvane jer, kako stvari stoje, gotovo da nema nijedne banke koja vredi manje od 100 miliona evra, što je ipak preterano - objašnjava Nenad Gujaničić i „AC brokera“. Naš sagovornik objašnjava da je manjak kvalitetnih hartija od vrednosti veliki nedostatak Beogradske berze. Ipak, sitni ulagači, pod uslovom da ne pate od euforije bogaćenja preko noći i uz odgovarajuće investicione savete, mogu na berzi prilično spokojno da vrte svoju ušteđevinu i da ostvaruju zaradu koja čak i u skromnim varijantama značajno prevazilazi dobit od bankarskih kamata. I pored ponekog pada vrednosti, akcije stabilnih firmi („Metalac“, „Alfa plam“, „Soja protein“, „Bambi“...) prošle godine su porasle od 16 do 25 odsto. Po rečima Nenada Gujaničića, promet na berzi poslednjih dana pokazuje da su strani investitori dobro reagovali na rezultate izbora i da nemaju nameru da odustaju od ulaganja u Srbiju. Sa prometom od oko 20 miliona evra najveći strani ulagač tokom januara je „Hrvatska poštanska banka“. - U poslednje vreme primetno je pojačano prisustvo investitora iz Hrvatske - „Zagrebačke banke“, „Privredne banke Zagreb“ i drugih. Već duže vreme prisutan je i švedski investicioni fond „East capital“ koji ima akcije i u „Merkatoru“. U velikom broju prisutni su i Slovenci koji su najbrojniji među stranim fizičkim licima. Prosečan portfelj sitnih ulagača iz Slovenije i nije tako mali i iznosi od 35.000 do 40.000 evra - objašnjava Gujaničić koji kaže da ima i naših ljudi koji trguju na berzama susednih zemalja, pre svih na Banjalučkoj berzi, gde ne postoji porez na kapitalnu dobit koji u Srbiji iznosi 20 odsto. Izvor:"Blic".

Slovaci kupili „Gošu”:
Firma iz Smederevske Palanke prodata po početnoj ceni od 140,44 miliona dinara
Slovačka firma „Žos Trnava” kupila je na jučerašnjoj aukciji u Agenciji za privatizaciju „Gošu”, fabriku šinskih vozila iz Smederevske Palanke. U drugom nadmetanju „Goša” je prodata po početnoj ceni od 140,44 miliona dinara, a kupac će je platiti obveznicama stare devizne štednje. Predsednik Upravnog odbora ove slovačke firme izjavio je da se oni bave proizvodnjom i reparacijom vagona, kao i uređaja za železnicu, a da im je glavni motiv za kupovinu bilo to što iz svojih fabrika ne mogu da obezbede sve zahteve kupaca, pre svega nemačkih i austrijskih železnica. Otuda za „Gošu” planiraju povećanje proizvodnje i zaposlenih, kao i investicije od najmanje 4,5 miliona evra godišnje u narednom periodu. Nekolicina prisutnih radnika ovu aukciju propratila je s odobravanjem i podrškom novom vlasniku. U dva slučaja Italijani su juče bili kupci naših preduzeća pa je tako firma „Friulieksport” iz Trsta u drugom nadmetanju i po početnoj objedinjenoj ceni nešto višoj od 123,8 miliona dinara kupila tri niška preduzeća za proizvodnju kamiona, šinskih i specijalnih vozila MIN holding – „Specijalna vozila”, „Lokomotiva” i „Vagonka”. Italijanska firma je specijalizovana za trgovinu u železničkom sektoru, a po rečima Alesandra Rustija, predsednika Upravnog odbora firme, kupovina niških firmi im je prvi „izlet” u proizvodnju. U drugom slučaju „Kopservis” iz Bolonje kupio je DP „Dedinje”, firmu za čišćenje objekata, za 19,8 miliona dinara, a početna cena je bila 19,269 miliona dinara. Ova firma specijalizovana je za industrijsko pranje, čišćenje i obezbeđenje objekata i, po rečima vlasnika Nidžera Fikarelija, sa 12.000 zaposlenih i godišnjim obrtom od 400 miliona evra jedna je od najvećih iz te branše u Italiji. I u Srbiji će se baviti istim poslovima, uz dodatak čišćenja bolnica. Održavanje i čišćenje zgrada je, čini se, vrlo profitabilan posao jer je cena „Aerodroma čistoća terminali” s početnih svega 310.000 dinara u nadmetanju više učesnika izlicitirana na čak 13,1 milion dinara. Kupac je bio Milan Milovanović. „MINA” kompanija iz Bugarske čiji je vlasnik Nikifor Vangelov pazarila je niški „Vulkan” – specijalizovan za proizvode od gume po početnoj ceni od 130 miliona dinara, a motiv mu je bio blizina niške firme njegovoj matičnoj u kojoj radi sto ljudi. Konzorcijum svih zaposlenih, koje je predvodio direktor Dragan Martać, uspeo je juče da kupi „Geosondu” za 30 miliona dinara što je za oko tri miliona dinara više od početne cene. Postavljanje cevnih instalacija je očigledno dobar posao jer je cena „Stanservisa”, koji se time bavi, s početne samo 254.000 dinara uvećana na 8,5 miliona dinara koliko je platio Nikola Malbaša. „Srbijaprojektu” koji se bavi prostornim planiranjem juče je cena uvećana s početnih 48,6 miliona dinara na 126 miliona dinara, a novi vlasnik je konzorcijum koji je predvodio Željko Ličina. Izvor:"Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta