Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tender za Jadransko brodogradilište
Podgorica -- Tender za prodaju oko 61,57 odsto akcija Jadranskog brodogradilišta biće raspisan danas i trajaće do 21. decembra.
Tenderska komisija je odredila da za kupovinu paketa Brodogradilišta, kojim raspolažu državni fondovi, mogu da konkurišu kompanije koje se najmanje 5 godina bave remontom brodova, brodogradnjom, pomorskim transportom ili održavanjem, odnosno izgradnjom jahti, navodi Agencija za prestrukturiranje privrede.

Ponuđač mora ostvarivati profit u svakoj od poslednje tri godine poslovanja i imati godišnji obrt od 300 miliona evra.

Ponudu može dostaviti i konzorcijum, pod uslovom da barem jedan od članova ispunjava tenderske uslove i da svi solidarno odgovaraju za obaveze svakog pojedinačno.

Tenderska dokumentacija košta 10 hiljada evra, a razmatraće se samo ponude uz koje bude dostavljen dokaz o uplati 350 hiljada evra depozita.

Interes za kupovinu Brodogradilišta do sada je pokazao kanadski biznismen Piter Mank, koji je u oktobru prošle godine za 3,2 miliona evra kupio tivatski Arsenal, bivši vojno remontni zavod.


Investitori zainteresovani za akcije Energomontaže i Medele
Ulagači su i dalje zainteresovani za kupovinu akcija Energomontaže i Medele iz Vrbasa, što potvrđuje jučerašnji obim trgovanja na Beogradskoj berzi, kada su hartije od vrednosti ovih preduzeća bile najtrgovanije, sa prometom koji premašuje 102 miliona dinara za obe firme. Akcije Energomontaže kupovane su po ceni uvećanoj za 2,3 odsto, dok akcije Medele ponovo beleže maksimalan rast cene od 20 odsto. To je treći uzastopni maksimalan rast za akcije te firme kojima je za pet dana uvećana cena sa 17.510 dinara, na rekordnih 30.240 dinara. Investitori su bili zainteresovani i za kupovinu akcija niške AIK banke, kojima se trgovalo za 40,2 miliona dinara, dok se obim prometa hartijama od vrednosti Sojaproteina zaustavio na 21,9 miliona dinara. Hartijama od vrednosti beogradske Informatike trgovalo se bez promene u ceni, a promet je premašio 21 milion dinara. Većih pomeranja cena akcija, pored već pomenutih, nije bilo, a jedino hartije od vrednosti Bačke iz Sivca i Optike iz Beograda beleže rast. Tako je preduzeće Bačka uvećalo svoju tržišnu kapitalizaciju (vrednost dobijena množenjem ukupnog broja akcija jednog preduzeća i njihove trenutne cene na berzi) za 12 (promet od 5,7 miliona dinara), a Optika za 5,5 odsto (promet od 3,4 miliona dinara). Promet na Beogradskoj berzi dostigao je 419 miliona dinara, a učešće stranih investitora 33,1 odsto. Indeksi su nastavili sa rastom, pa je BELEXLINE uvećao vrednost za 0,3 odsto, BELEX15 0,5, a SRX 0,3 odsto. Interesovanje za ulaganje u obveznice RS i dalje opada o čemu govori i obim prometa od samo 41.868 evra, dok se serijama A2011K, A2012K i A2015K uopšte nije trgovalo. Obavljena je i jedna blok transakcija, akcijama preduzeća Feriti iz Beograda, a metodom minimalne cene vlasnike su promenile 17.683 akcije knjaževačke Industrosirovine.


Akcije „Telekoma“ uskoro i za građane
Đelić najavio izlazak prvog državnog preduzeća na Berzu 
Preduslov za izlazak javnih preduzeća na organizovano tržište akcija je prema Đeliću usvajanje zakona o njihovoj vlasničkoj transformaciji, besplatnoj podeli akcija građanima i izmene Zakona o hartijama od vrednosti 
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić najavio je da bi „Telekom Srbije“ mogao da bude prvo državno preduzeće čije će se akcije naći na berzi. Kao preduslov za izlazak javnih preduzeća na organizovano tržište akcija, Đelić je naveo usvajanje zakona o njihovoj vlasničkoj transformaciji, o besplatnoj podeli akcija građanima i izmene Zakona o hartijama od vrednosti.

Međutim, on nije mogao da precizira do kada će biti doneta potrebna pravna regulativa i kada će se akcije „Telekoma“ naći u kontinuiranom trgovanju, ali stručnjaci upozoravaju da bi to trebalo da se dogodi što ranije, pošto na Beogradskoj berzi trenutno nema dovoljno kvalitetnih akcija u koje bi investitori mogli da ulažu. Kako prenosi Beta, na Berzi smatraju da bi upravo na akcijama „Telekoma“, NIS-a, EPS-a i Aerodroma „Nikola Tesla“ trebalo graditi tržište kapitala, budući da te kompanije bude najveći interes kod velikih institucionalnih investitora.

Prema zvaničnim podacima, ukupna dobit „Telekoma Srbije“ prošle godine bila je skoro 185 miliona evra, dok njegov kapital iznosi preko 1,2 milijarde evra. To ovu firmu čini veoma privlačnom za ulagače, naročito kada se zna da „Telekom“ u praksi drži monopol u fiksnoj telefoniji, da kontroliše ogroman deo internet saobraćaja u Srbiji, bilo kao natprovajder ostalim operaterima bilo kroz direktnu prodaju internet protoka građanima i firmama. „Telekom“ i u segmentu mobilne telefonije dominira, držeći 55 do 60 odsto tržišta i iznajmljujući svoje kapacitete „Vip mobajlu“, pri čemu se procenjuje da će u Srbiji mobilna telefonija u narednim godinama samo rasti i po broju pretplatnika i po visini potrošnje.

Uz sve to, „Telekom Srbije“ odnedavno poseduje i „Telekom Republike Srpske“, a sa „Delta holdingom“, kroz ćerku firmu „Mtel“, nastupa u Crnoj Gori nudeći usluge mobilne, a uskoro i fiksne telefonije.

U Hrvatskoj je prošle nedelje završena prodaja akcija hrvatskog „Telekoma“ preko javne ponude po garantovanoj ceni od 36 evra, dok je preostali paket ponuđen profesionalnim investitorima koji su mogli da ih kupuju na Zagrebačkoj i Londonskoj berzi od 5. oktobra. Akcije je upisalo oko 358.000 građana Hrvatske ili skoro svaki deseti, što se i moglo očekivati jer su deonice javnih kompanija među najlikvidnijim i najsigurnijim. Akcije javnih preduzeća su likvidne, odnosno u svakom trenutku mogu da se kupe ili prodaju, jer je reč o kompanijama vrednim i po nekoliko milijardi evra, pa je zbog toga moguće emitovanje velikog broja akcija. Drugačije je ako firma vredi samo milion evra i ima otprilike toliki prihod jer se u takvim slučajevima ne može očekivati veće trgovanje na berzi. I pored najave ministra Božidara Đelića da će „Telekom“ biti prva srpska javna kompanija na berzi, brokeri su sumnjičavi i ne očekuju da će i Srbija uskoro krenuti tragom Hrvatske.

-Najvrednija državna preduzeća ne samo što hrane partijske kadrove već se preko njih prelivaju kroz sponzorstva znatna sredstva u sportska društva, ali i marketinške agencije tesno povezane sa ljudima u vlasti. Zato je teško očekivati da će se vladajuća garnitura lišiti ove zlatne koke i pustiti bar neke javne kompanije na berzu - kažu u jednoj brokerskoj kući.


„Alita“ i zvanično većinski vlasnik BIP-a
Konzorcijum litvanske firme „Alita“ i Junajted nordik bevridž iz Švedske zvanično je postao većinski vlasnik Beogradske industrije piva, pošto je uplatio novac za kupovinu tog preduzeća. Litvansko-švedski konzorcijum je krajem jula na aukciji Agencije za privatizaciju kupio 51,9 odsto akcija BIP-a za 21,4 miliona evra, a konačan ugovor na osnovu kojeg je preuzeo kontrolni paket akcija je potpisan juče, saopšteno je iz tog konzorcijuma.

Kupac se obavezao i da do 2010. godine u BIP investira 5,1 milion evra i prihvatio socijalni program koji je Agencija za privatizaciju postavila kao jedan od uslova u ugovoru. Kako se navodi, cilj konzorcijuma je da obnovi preduzeće koje ima prepoznatljiv brend, nalazi se na odličnoj lokaciji i ima veliki proizvodni kapacitet i da se bori za lidersku poziciju u regionu kroz širenje asortimana i investiranje u infrastrukturu. Učešće „Alite“ u konzorcijumu koji je kupio BIP je 80 odsto, a švedske kompanije 20 odsto, pa je vlasnik 41,25 odsto akcija BIP-a „Alita“, dok Junajted nordik beveridž raspolaže sa 10,38 odsto akcija.

„Alita“ je osnovana 1963. godine u Alitusu, a godinu dana kasnije je počela da izvozi pivo, vino, penušava vina, koktele, žestoka alkoholna pića i sokove i jedan je od najvećih proizvođača piva u Estoniji, Letoniji i Litvaniji. U 2006. godini ostvarila je promet od 41 miliona evra, dok je neto dobit iznosila 5,1 milion evra. Junajted nordik beveridž se bavi investiranjem privatnog kapitala država baltičke regije i posluje na tržištima Estonije, Letonije, Litvanije, Rumunije, Bugarske, Danske, Finske i SAD.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta