Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Berza: Rast vrednosti indeksa
Poslovanje na Beogradskoj berzi obeležili su rast oba indeksa akcija za po nešto više od pola procenta.
Ukupan promet na Beogradskoj berzi vredeo je 509,9 miliona dinara (6,48 miliona evra) i bio za trećinu manji nego dan ranije, dok je promet u trgovini obveznicama RS u vrednosti 30 miliona (381,7 hiljada evra) bio osam puta manji.

Akcija proizvođača tekstila Dunav Grocke iz Grocke (DNVG) skočila je za više od 12 odsto, na 230 dinara. Beogradsko građevinsko preduzeće Planum (PLNM) završilo je dan u plusu od 7,69 odsto, na 3.500 dinara i uz promet od 11,44 miliona dinara. U kontinuiranoj trgovini je u većoj meri poskupela akcija još jednog građevinskog preduzeća - užičkih Puteva (PUUE), za 5,76 odsto, na 8.990 dinara, odnosno do maksimuma koji je prvi put dostignut pre nedelju dana.

Istovremeno je akcija novosadskog poljoprivrednog preduzeća Agrokop (AGRC) pala za više od sedam odsto, na 4.311 dinara, uz mršav promet. Akcije šabačke Zorka Pahrme (ZOPH) sa sektora hemijske industrije oslabile su za 3,2 odsto, zemunskog Pupin Telekoma (PTLK) sa sektora nekretnina za 2,8 odsto a beogradske izdavačke kuće Politika (PLTK) za procenat manje.

Najveći promet registrovan je u trgovini akcijama banaka - Privredne banke (PRBN) od 40,5 miliona dinara uz blagi pad vrednosti, niška AIK banka (AIKB) se ponovo vratila na nivoe iznad 11.300 dinara uz promet od 39,6 miliona i na trećem mestu je Komercijalna (KMBN) sa prometom od 21,3 miliona. Prometom su se izdvojili i beogradski građevinar Telefonija (TLFN) sa 22 miliona dinara i Soja protein (SJPT) iz Bečeja sa 21 milion.

U vanberzanskoj trgovini najvredniji promet registrovan je u trgovini akcijama beogradske Jugohemije (JGHM), od 42,8 miliona dinara. Akcija tog trgovca na veliko i malo skočila je za 20 odsto i dostigla dosadašnji maksimum od 7.800 dinara.

Istovetno povećanje cene zabeležio je proizvođač kvasca Vrenje (VREN). Kovinska kompanija Utva silosi (UTSI) dostigla je novi istorijski maksimum od 11.900 dinara ali na ovoj aukciji, uprkos najavama, država nije započela prodaju udela koji poseduje.

Strani investitori "pokrili" su 36 odsto ukupne i 38 odsto trgovine akcijama pri čemu im je učešće u kupovini akcija bilo oko 47 a u prodaji oko 28 odsto.


ZA ISPLATU STARE DEVIZNE ŠTEDNJE DRŽAVA IZDVOJILA 1,3 MILIJARDE EVRA
Narodna banka Srbije saopštila je juče da je na ime dospelih obveznica Republike Srbije emitovanih po osnovu stare devizne štednje i štednje kod Dafiment banke i Jugoskandika, od juna 2000. godine do kraja septembra 2007. godine, isplaćeno ukupno 1,3 milijarde evra. U saopštenju se navodi da je u 2007. godini po tom osnovu iz sredstava budžeta Srbije isplaćeno ukupno 208 miliona evra, od čega u junu 66,7 miliona, u julu 24,7 miliona, u avgustu 17,5 miliona i u septembru 8,6 miliona evra. Na ime korišćenja devizne štednje, odnosno obveznica RS, pre rokova dospeća utvrđenih zakonom, za plaćanje specifičnih troškova (za potrebe lečenja, nabavke lekova u zemlji i inostranstvu, sahrana), a koji su utvrđeni odlukom Vlade Srbije, od avgusta 1999. do 30. septembra 2007. godine isplaćeno je ukupno 42,7 miliona evra. Po tom osnovu, u ovoj godini, isplaćen je iznos od milion evra. Na ime obveznica Republike Srbije emitovanih po osnovu zajma za privredni razvoj, od avgusta 2004. do 30. septembra 2007, isplaćeno je ukupno 42,2 miliona evra, od čega je samo u ovoj godini isplaćen iznos od 24,6 miliona evra.


Investicioni fondovi, naša realnost ili budućnost ?
Srpsko tržište kapitala je ove godine dobilo domaće investicione fondove, i građani su konačno dobili institucionalnu alternativu za ulaganje novca na tržištu kapitala. Formiranje domaćih fondova je delom stabilizovalo tržište tokom letnjih meseci, a građani su dobili sigurniji način da učestvuju na berzanskom tržištu. Mnogi sitni investitori koji su ohrabreni pričama o enormnim zaradama na berzi su ove godine počeli da ulažu u akcije na Beogradskoj berzi, najčešće bez velikog i neophodnog predznanja, čime su se suočili sa rizicima stihijskog individualnog ulaganja i shvatili sa da je za investiranje u hartije od vrednosti nephodno znanje i jasna investiciona strategija
Fondovi su zbog toga bitni, da smanje rizik ulaganja i doprinesu stabilnosti tržišta, a opet da vam omoguće da učestvujete u realnom rastu tržišta koje ipak svi očekujemo“, kaže direktor društva za upravljanje investicionim fondovima Focus Invest, koji upravlja otvorenim investicionim fondom Focus premijum
 
Na osnovu čega ocenjujete da ima prostora za rast, mnogi igrači na našem tržištu kažu da su već dostignute gornje granice rasta vrednosti mnogih kompanija?

Koji igrači? Oni koji bi da kupuju ili oni koji bi da prodaju?

Ja ne vidim da iko značajnije prodaje, a oni koji bi kupovali sigurno bi želeli da kupe jevtnije, pa im ta teza odgovora.

Stanje tržišta i cene akcija kompanija su posledica trenutne ponude i tražnje, bazirana generalno na dva faktora i to trenutnih fundametalnih pokazatelja poslovanja kompanija i očekivanja budućeg rasta, kako samih kompanija, tako i privrede generalno.

Na tržištima u razvoju, kakvo je naše, investitori najčešće ne kupuju akcije radi sticanja dobiti iz postojećeg poslovanja, već je dominantan faktor kupovine, potencijal rasta-kao posledica kvalitetnijeg upravljanja i mogućnosti koje pruža rast sektora ili privrede generalno.

Da li to znači da naše tržište ima potencijala?

Pa naravno, ne zaboravimo da naše je naše tržište kapitala nastalo kao posledica primene zakona o privatizaciji tj. nije bila dobrovoljna i tako takva nije nastala po prirodi ekonomskih interesa već neophodnosti.

Tek kada dominatni ekonomski činioci prepoznaju svoj interes u razvoju tržišta i konkretno svojim individualnim aktivnostima doprinesu kako kvantitetom tako i kvalitetom ponude, možemo očekivati suštinski bum tržišta.

Tu samo ne mislim na državu već i na privatini sektor.

Na kraju tržište kapitala je i refleksija trenutnog stanja i potencijala privrede.

Pred nama su velike mogućnosti i šanse kako u regionu tako i na tržištu EU.

Pogledajte Mađarsku, gde je bila pre 15 godina u odnosu na Srbiju, a danas ta ista Mađarska ima bruto društveni proizvod veći od Srbije šest puta. Nisu oni šest puta veći nego što su bili, ili da imaju šest puta više stanovnika, tako da čvrsto verujem da i mi za nekoliko godina možemo da rastemo mnogo više nego sad i da će tako i kompanije na berzi postati još vrednije.

Ja verujem da možemo i moramo da rastemo u svim granama ubrzano kako bismo uhvatili priključak sa zemljama u regionu. Tako su i očekivanja na Beogradskoj berzi sistemske prirode. Recimo, očekujemo da postanemo pridruženi član Evropske unije, i onda će se podići cene kapitala i nekretnina.

Imamo i velike političke probleme?

Pa da ne ispadne da imamo kratko pamćenje, postojeći problemi su neuporedivo manji od onih kojih sa kojim smo se suočavali u bliskoj prošlosti. Ne zaboravimo, gde smo bili 2000, a gde smo danas.

A ti problemi koje koje vi navodite su nešto što je akutna stvar za države u tranzaciji i mi tu nismo nikakav izuzetak.

Na kraju krajeva, ne vidim da to preterano smeta mnogim stranim investitorima, oni izgleda prihvataju taj rizik.

Fondovi dolaze tek sad kad su strani fondovi, obavešteni pojedinci, ali i razni insajderi „pokupili kajmak“. Kolika je greška vlasti što su tek sad omogućili ulaganje građanima na ovaj način, a ne kad je i tržište bilo potcenjeno, kad su se ostvarivale astronomske zarade?

Naravno da je to loš potez, ne samo prema našim građanima već prema interesima ekonomije. Postojao je paradoks da su naše komšije, ali i razni drugi investitori mogli na relativno siguran način, preko svojih fondova ili lično da ostvare velike profite, a mi to nismo mogli.

Time ste opstruirali kreiranje veće i kvalitetnije tražnje, a istovremeno dozvolili smanjenje ponude, tako što je veliki deo akcija kvalitetnih kompanija završio u pojedinačnim rukama, bilo kupovinom na berzi preko povezanih lica ili simulacijom ponude za preuzimanje, koja je uslovno dobila institucionani okvir, tek skorašnjom primenom Zakona o preuzimanju.

Izgleda kao da većina odgovornih institucija ili pojedinaca ne razume značaj tržišta kapitala

To je suštinski problem odnosa prema tržištu kapitala. Ono nije potrebno samo da bi tu neki špekulanti zaradili na nekih artijama, njih ima i uvek će ih biti, ali za razvoj srpske eknomije je potrebno uređeno i stabilno tržište kapitala, kako sa većim obimom, tako i sa kvalitetnom ponudom i tražnjom. 
U šta da ulažu fondovi u Srbiji, svi se žale da nema dovoljno velikih kompanija, u koje bi veliki investitori mogli da ulože novac, ali i da prodaju udeo bez velikih poteškoća?

Bilo bi odlično kad bi se tržište razmrdalo kao što to rade naše komšije u Hrvatskoj, kako kroz tržište dužničkih hartija od vrednosti tako i akcija, kroz inicijalnu javnu ponuda (IPO) akcija nekih velikih kompanija gde država ima dominatna vlasnički uticaj.

Koliko je realna mogućnost da to budu akcije NIS-a, bar neki manjinski deo, nešto slično što su u Hrvatskoj uradili sa INO-om?

Podržavam to apsolutno. I to može da bude najvećim delom za domaće investitore, kao što su i oni uradili. Takva ponuda akcija bi se pokrila lako iz lokala jer je to atraktivna kompanija. A to je fundamentalna priča, da vlast mora da vidi koliko je bitno tržište kapitala i kakav efekat ima na ekonomiju.

Ne razumeju to, a neki se žale se na prezaduženost kod banaka i skupe kredite. Pa naravno kad nemaju konkurenciju.

U 21 veku u Srbiji, cenu kapitala uglavnom odredjuje dominantno bankarsko tržište. Apsurd. Zašto bi se privreda isključivo zaduživala preko banaka, umesto da kompanije novac za razvoj prikupljaju izdavanjem obveznica ili putem dokapitalizacija javnom ponudom akcija. Ne samo da bi u slučaju razvijenog tržišta kapitala dobili jevtinije uslove finansiranja za rast privrede već bi se to odrazilo i sektor stanovništva.

Ne zaboravimo takodje i rizik odliva novca u inostranstvo iz finansijskog sektora.

Danas imamo brzo rastuće tržište investicionih fondova, dobrovoljnih penzionih fondova, osiguranja, koje će relativno brzo prikupiti pozamašan iznos novca i ako domaće tržište kapitala ne bude pratilo taj rast, pojaviće se realan problem gde sa novcem i pritiskom za plasman u inostranstvo.

Zato je berza u Srbiji potrebna, a ne berza radi berze ili da se pripremimo za plasiranje u Uzbekistanu i Albaniji...

Da li su domaći fondovi pozitivno utacali na tržište?

Delom jesu. Korekcija koja se desila bila je prirodna i očekivana, jer je tržište preterano brzo poraslo, ali uglavnom kao posledica preteranih očekivanja novih malih investitora i špekulativnih aktivnosti privatnih fondova iz inostranstva. I jedni i drugi su gurali cenu na gore, dok su ovi drugi u jednom momentu gurali cenu na dole.

To bih ja nazvao potpomognuti stampedo.

Trenutno u Srbiji domaći fondovi čine manji deo tražnje. Mi nismo sa sredstvima našeg Fonda Focus premium. navalili na tržište sa velikom količinom novca, krenuli smo ciljano lagano radi ostvarivanj stabilnog prinosa. Naravno, i ostali fondovi su doprineli održavanju tržišta. 
Šta je sa tezom da su hrtvatski investitori izlazili iz pozicija u Srbiji radi prikupljanja novca za IPO Telekoma Hrvatske? Da li to obara tržište?

To je normalno, ukoliko imate sigurnu transakciju iz IPO, idete u nju.

No, nije to imalo prevelikog uticaja. . Odliva je bilo, ali to nije toliko značajno.

Koji sektori su unosni po vašem mišljenju, ranije su svi pričali o finansijskom sektoru, pa građevini., prehrani?

Najkvalitetnije akcije su na kontinuiranom trgovanju. No njih prati i najveće likvidnost. Što su likvidnije akcije one su osetljivije na promenu, više na dole nego na gore.

Ako tražite unosne akcije, verovatno očekujete ogromnu zaradu. Ali što veću zaradu jurite izlažete se većem riziku.

U investiranju je sve u kontroli rizika. Ukoliko želite da kontrolišete rizik, investirajte u više sektora i kompanija, kao što to rade investicioni fondovi.

Da li postoji saradnja fondova da se ublaži porez na kapitalnu dobit koji za fizička lica iznosi 20 odsto?

Mi ćemo učinit šta je u našoj moći. Za to je potrebno određeno vreme, ali to zavisi od vlasti. Za početak treba unificirati stopu za pravna i fizička lica.

Vaš fond Focus premium pretežno ulaže uglavnom u domaće tržište, ali da li ćete deo ipak uložiti i u inostranstvo?

Mi smo fond rasta vrednosti imovine i najmanje 75 odsto imovine uložemo u akcije, u skladu sa Zakonom, pored 5% minimuma koje ćemo ulagati u obveznice i depozite, u skladu sa naštim prospektom.

.Zakon nam dozvoljava da do 30 odsto imovine uložimo u inostranstvo, i to ćemo da koristimo. To je to je vid disperzije rizika i mogućnost zarade.

Ulaganjem na veća strana tržišta, fond dobija na likvidnosti i stabilnosti.

Koliko je do sada trgovano na osnovu insajderskih informacija? Do sada se o tome samo priča, a nijedan slučaj nije sankcionisan. Ulaskom fondova i običnih građana na tržište to postaje bitno pitanje?

Bilo je toga dosta. Naravno da je to loše i da odvraća velike investitore.

Ali to je posledica neadekvatne javnosti rada kompanija, koje bi po formi organizovanja, trebali da imaju prefiks javne.

No, stavari idu nabolje, objavljuju se redovnije izveštaji o poslovanju.

Tigar je prvenac, Sojaprotein takođe, i oni su u tržišnom smislu i dobili dosta od svoje otvorenosti ka javnosti.

Međutim i ostali dominatni vlasnici kao i menadžeri treba da shvate, da ukoliko dobro rade, mogu dosta da dobiju od unapredjenja korporativnog odnosa, neka samo pogledaju cenu akcija pojedinih kompanija na berzi kao posledicu navedenog.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta