Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prodaje se paket pirotskog „Tigra“
Berzanski indeksi prošlu nedelju završili u plusu
U 50 najlikvidnijih deonica iz regiona uvrštene akcije četiri naše kompanije - AIK banke, Agrobanke, Komercijalne banke i Energoprojekt holdinga
BEOGRAD - Prošle nedelje došlo je do oporavka svih indeksa Beogradske berze koji su i pored osetnih gubitaka vrednosti zadnjeg dana trgovanja, prošlu nedelju završili u plusu. Takođe je bilo primetno povećanje prometa, kao i lagano vraćanje poverenja stranih i institucionalnih investitora.

Jedna od vodećih evropskih kompanija za indeksiranje tržišta kapitala, švajcarski Stodž je od ponedeljka uvela u svoju ponudu novi indeks „blue chip“ koji čini 50 najvećih i najlikvidnijih deonica iz regiona Balkana. U indeks su uvrštene akcije četiri srpske kompanije - AIK banke, Agrobanke, Komercijalne banke i Energoprojekt holdinga, čije je maksimalno učešće respektivno.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je da će do kraja novembra biti usvojen i Zakon o besplatnoj podeli akcija. Na akcije će imati pravo svi punoletni građani Srbije na dan donošenja tog zakona koji dosad nisu dobili akcije preduzeća, ili oko četiri miliona ljudi. U prvoj fazi, građanima će biti podeljen novac od prodaje 68 preduzeća koja su već privatizovana na tenderima i čijih po 15 odsto je u Privatizacionom registru. U drugoj će građanima biti besplatno podeljeno 15 odsto akcija preduzeća koja nisu privatizovana, NIS-a, EPS-a, „Telekoma“, „Jata“, Aerodroma „Nikola Tesla“ i „Galenike“, dok će još 15 odsto njihovih deonica biti izneto na berzu za prodaju preko inicijalne javne ponude. Od ostalih vesti koje su obeležile prošlu nedelju, izdvaja se najava prodaje državnog paketa u kompanijama „Tigar“ i „Energoprojekt holding“.


Inicijalna ponuda akcija pred građanima
Na Beogradskoj berzi uskoro i akcije javnih preduzeća, među prvima su „Telekom“ i „NIS“
BEOGRAD - Javnosti u Srbiji se uveliko najavljuje inicijalna javna ponuda, što je prvo pojavljivanje akcija na Berzi emitovanjem novih akcija preduzeća ili prodajom državnog paketa javnih preduzeća. Osnovna razlika između inicijalne javne ponude i dokapitalizacije je u tome što kod IPO u kupovini akcija učestvuje veći broj manjih investitora, građana, dok se kod dokapitalizacije, traži strateški partner koji će uložiti u firmu. Takođe, kod dokapitalizacije pravo preče kupovine novih akcija imaju i već postojeći akcionari preduzeća. Bitna razlika između dva modela je što kod IPO-a javnih preduzeća država zadržava, kroz „zlatnu akciju“ ili na neki drugi način upravljanje preduzećem dok kod dokapitalizacije novi strateški partner učestvuje u donošenju strateških odluka. Kod NIS-a moguća su dva oblika IPO-a. Prvi da država izbaci svoj paket, a drugi da sama kompanija emituje nove akcije. U slučaju da se država opredeli za prvi model, sve pare bi, od prodaje njenog udela otišle u budžet, a u slučaju drugog za investiranje u preduzeće.

Ako država prodaje svojih 15 odsto, što je model koji predlaže Ministarstvo ekonomije, mogu se postaviti različiti uslovi. U slučaju koji predlaže Ministarstvo, svaki građanin će moći da kupuje akcije ukupne vrednosti od 5.000 evra. Sama procedura kako i gde će se ko prijavljivati i evidentirati za kupovinu, biće unapred objavljena i objašnjena u sredstvima javnog oglašavanja. Direktor sektora za hartije od vrednosti u „Sosijete Ženeral“ banci Dragoslav Veličković smatra da bi pre određivanja početne cene akcije na Berzi, trebalo uraditi dokapitalizaciju jer će na taj način država lakše moći da utvrdi prodaju vrednost preostalog dela akcija koja ona poseduje. On kaže bi trebalo da se omogući da 15 odsto akcija preduzeća koje se poklone građanima odmah stave na zvaničan listing Beogradske berze.


Novi fondovi dobili dozvole
Beograd -- Dozvole za osnivanje još dva otvorena investiciona fonda u Srbiji dobili su Delta dinamik (Dynamic) i KD ekskluziv. 
Oba fonda su registrovana kao fondovi rasta vrednosti i imovine, što znači da uz veći rizik nude i veću mogućnosti dobiti i da do 75 odsto kapitala mogu da ulože u akcije kompanija, navodi se na sajtu Komisije za hartije od vrednosti.

Fondom Delta dinamik upravljaće Društvo za upravljenje investicionim fondovima Delta investments, koje već upravlja balansiranim fondom Delta plus.

KD ekskluziv fond će biti prvi kojim će upravaljati društvo KD investments iz Beograda, članica slovenačke KD grupe.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta