Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Država prodaje akcije C marketa
Beograd -- Država je odlučila da na aukciji proda veći deo svojih akcija C marketa, koje su joj ostale nakon preuzimanja te kompanije.
 
U isto vreme dok Komisija za zaštitu konkurencije zabranjuje spajanje Primera C i C marketa kako bi sprečila monopol Delte na tržištu, država je odlučila da na aukciji proda veći deo svojih akcija C marketa koje su joj ostale posle preuzimanja te kompanije.

Ekonomisti kažu da samo Mišković kao većinski vlasnik C marketa ima interes da kupi ovako mali broj akcija i upozoravaju da bi država zbog male ponuđene cene bila na šteti.

Namerno ili slučajno – tek država pre dve godine nije iskoristila priliku da zaradi na akcijama C marketa. Tada je Miroslavu Miškoviću jednu akciju mogla da proda za 300 evra a na aukciji na kojoj se prodaje 16 procenata državnog dela C marketa početna cena akcije je oko sedam puta manja. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić uopšte i ne zna da država planira da proda svoje akcije pa je ovu odluku novinarima objasnio zamenik direktora Agencije za privatizaciju Vladislav Cvetković.

Miroslav Prokopijević iz Centra za slobodno tržište smatra da je prodaja nameštena ili za Miroslava Miškovića koji je vlasnik većinskog paketa ili za nekoga ko namerava da otkupi C market ako zbog odluke Komsiije za zaštitu konkurencije vlasnik Delte bude primoran da ga proda. On postavlja pitanje i zašto država akcije nije ponudila na berzi po ceni od 300 evra.

“Država nije htela da proda ovo na berzi gde bi pojedinci koji imaju manje para mogli da kupe, dakle, htela je da proda jednoj osobi. Čim birate manju cenu, očit je vaš pokušaj da učinite potencijalnom kupcu, ako ne želite da mu učinite onda stavljate cenu koja je na berzi što je daleko logičnije i što ne morate nikome da opravdavate”, kaže Prokopijević.

Advokat bivšeg direktora C marketa Slobodana Radulovića, Vladimir Horovic, kaže da nikome ne bi odgovaralo da kupi samo 16 odsto akcija a da onda njegovim kapitalom upravlja većinski vlasnik. Zbog toga veruje da su ove akcije interesantne samo Delti odnosno Miroslavu Miškoviću.

Ko ima interes da kupi preostale akcije C marketa znaće se 21. decembra, za kada je zakazana aukcija u Agenciji za privatizaciju. Tada će se napraviti i računica da li će od te prodaje država zaraditi ili izgubiti, odnosno da li će se na aukciji pojaviti dovoljno kupaca koji bi mogli da izlicitiraju veću cenu od one koja je prvobitno ponuđena.


Sudbina Telekoma u rukama Berze ili Vlade
Beograd - Vlada Srbije mogla bi, već krajem sledeće godine, da izgubi većinsko vlasništvo u Telekomu, inače jednoj od najuspešnijih kompanija u državnom vlasništvu. Prvobitnim konceptom privatizacije koji je predložilo Ministarstvo ekonomije bilo je predviđeno da se na berzu iznese 14 odsto akcija Telekoma, 15 odsto bilo bi besplatno podeljeno punoletnim građanima, 20 odsto je u rukama grčke kompanije OTE, tako da bi državni paket ostao na neophodnih 51 odsto. Međutim, nedavnim pristankom Ministarstva da sadašnjim i bivšim zaposlenima Telekoma i PTT Srbija podeli zaseban paket akcija od 2,5 odsto kapitala Telekoma, koji bi bio obezbeđen iz državnog udela, vlasništvo države pašće na 48,5 odsto.
Teoretski ovaj scenario je moguć ali je, da bi bio realizovan, neophodno da Vlada Srbije usvoji predlog Ministarstva prema kome bi se akcije Telekoma na berzi pojavile putem inicijalne javne ponude. Konceptom privatizacije velikih javnih preduzeća planirano je da do kraja ove godine bude objavljen tender za izbor finansijskog savetnika koji bi pripremio Telekom za izlazak na berzu. Do 30. juna sledeće godine bila bi usvojena strategija za prodaju manjinskog paketa od 14 odsto akcija, dok bi izlazak na berzu bio obavljen u poslednjem tromesečju 2008. godine. Mogućnost da kupe te akcije imali bi građani i institucionalni investitori, a uz podelu 17,5 odsto besplatnih akcija već tada bi Telekom bio u privatnim rukama sa mnoštvom akcionara sa malim udelima. Da li će Telekom dobiti novog većinskog vlasnika i ko će to biti znaće se kada građani dobiju mogućnost da prodaju besplatne akcije, verovatno nekom većem kupcu. Međutim, za iznošenje akcija Telekoma na berzu neophodan je i pristanak manjinskog partnera, grčkog OTE
 
Pomoćnik ministra ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić kaže za Danas da će sa kompanijom OTE biti razgovarano o iznošenju akcija Telekoma na berzu. On podseća da bi novac od prodaje akcija inicijalnom javnom ponudom išao Telekomu za investicije, dok bi novac od prodaje postojećih akcija države verovatno bio iskorišćen za izgradnju Glavnog poštanskog centra PTT Srbije umesto da ode direktno u budžet.
Prema našim saznanjima jedna od ponuda biće da OTE učestvuje u inicijalnoj javnoj ponudi i kupi deo akcija za koji im je pao udeo u Telekomu posle dokapitalizacije kako bi se vratili na prvobitnih 20 odsto vlasništva. Međutim, neizvesno je da li će OTE pristati da uđe u dodatni trošak da bi država mogla da sprovede inicijalnu javnu ponudu, a reč je o trošku od najmanje nekoliko desetina miliona evra ukoliko bi bile emitovane akcije u vrednosti od 14 odsto kapitala. I u konceptu privatizacije navedeno je da treba uzeti u obzir status manjinskog vlasništva OTE i njegovo postupanje u procesu izlaska na berzu. Tehnički je moguće i da bude dokapitalizovan samo deo u vlasništvu države, čime udeo OTE ne bi bio umanjen, pa ne bi ni bio potreban njihov pristanak, ali je reč o nešto komplikovanijoj proceduri.
Prema poslednjem revizorskom izveštaju, knjigovodstvena vrednost Telekoma je nešto više od 1,2 milijarde evra. Zanimljivo je da smo u zasebnim razgovorima sa nekim od čelnika Telekoma i čelnika sindikata mogli da čujemo istovetnu procenu o realnoj vrednosti Telekoma. Obe strane smatraju da ta kompanija realno vredi četiri milijarde evra. To bi svakako mogla biti preporuka i Vladi i građanima za koliko bi mogli da prodaju svoje akcije. Međutim, da bi bila postignuta najveća moguća vrednost, potrebno je da Telekom u narednih godinu dana ne doživi bitnije poslovne neuspehe. Zato će biti zanimljivo videti i kakvo će biti postupanje ministarke za telekomunikacije Aleksandre Smiljanić, koja se zalaže za što veću konkurenciju na tržištu telekomunikacija, i stranke koja ju je na to mesto predložila (Demokratska stranka), a koja je član vladajuće koalicije kojoj je u interesu da Telekom što skuplje proda i da građani dobiju što više novca za svoje akcije. Međutim, za dobru prodaju akcija Telekoma ni Demokratskoj stranci, ni ostalim članovima koalicije ne bi odgovaralo bilo kakvo ozbiljnije ugrožavanje dominantne pozicije Telekoma na tržištu telekomunikacija jer bi mu sa gubljenjem tržišnog udela padala i vrednost.


Indeksi u blagom porastu
Beograd - Finansijsko tržište nastavlja sa oporavkom, posle dvonedeljnog negativnog trenda. BELEXLINE je juče zabeležio rast od 0,2 odsto, BELEX15 0,4 odsto, dok srpski indeks listiran na Bečkoj berzi svoju vrednost uvećava za 0,2 odsto. Ukupan promet na berzi premašio je 270 miliona dinara zahvaljujući uglavnom tražnji za investiranje u akcije. Obim prometa obveznica Republike Srbije ponovo je nizak (48.609 evra). Najviše se trgovalo serijom A2010K (20.917 evra), dok kod serija A2008K, A2011K, A2012K, A2013K i A2015K nije zabeležen promet.
Najveću pažnju investitora privukli su vlasnički papiri AIK banke, na čiju kupovinu je juče potrošeno 63,4 miliona dinara . Trgovalo se u značajnijem obimu i akcijama Agrobanke ( promet od 39,2 miliona dinara), kao i Imleka, (31,3 miliona dinara). Prvu petorku najtraženijih akcija Beogradske berze čine i hartije od vrednosti Sojaproteina (16 miliona dinara) i Metals banke (9,7 miliona dinara).
Oporavak berzanskih indeksa prati i rast cena većeg broja emitovanih hartija od vrednosti kojima je trgovano. Od 45 akcija firmi koje su trgovački dan završile u plusu, najveći rast vrednosti beleže akcije Strela Ub iz Uba, sa poskupljenjem od 19,9 odsto, slede akcije Telefonkabla (10,7 odsto), hartije od vrednosti Laste (8,5 odsto) i Dunav osiguranja (4,8 odsto). Na drugoj strani, najveći pad od 11,3 odsto beleže akcije vranjskog Alfa Plama.
Beogradska berza je juče donela Rešenje o privremenoj obustavi trgovanja za akcije preduzeća Turist iz Bačke Palanke.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta