Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Danas raspisivanje tendera za Genex
Beograd -- Agencija za privatizaciju raspisaće danas tender za prodaju delova kompanije "Geneks" (Genex).
 
Na prodaju će biti ponuđeni hotel "Kontinental", "Geneks apartmani", "Geneks mala kula" i hoteli na Kopaoniku -"Grand" i "Konaci", a od prodaje će, kako je najavljeno, biti izuzet samo "Aviogeneks" koji će sačekati privatizaciju "Jat ervejza".

Predviđeno je da tenderska dokumentacija za zainteresovane kupce bude dostupna od 14. januara. Zainteresovani ponuđači će biti u prilici da daju svoje ponude u kovertama, a zatim i da se nadmeću na kvalifikacionom tenderu sa podizanjem licitacione kartice 31. marta 2008. godine.

Vrednost svih objekata nije moguće tačno utvrditi, a u javnosti se spekulisalo cifrom od četiri milijardi evra, a u taj iznos je uračunata i ostala imovina "Geneksa" u zemlji i u inostranstvu.

Akcionari su od ranije ukazivali da veliki deo "Geneks" imperije uopšte nije obuhvaćen privatizacijom. Tu su između ostalih "Jugoturs", kao i delovi kompleksa "Geneksa" na Kopaoniku.

Delovi "Geneksa", tvrdili su akcionari, otuđeni su i osnivanjem Javnog preduzeća "Skijališta Srbije". Reč je o 27 žičara sa 65 kilometara uređenih staza, zatim mehanizaciji, zgradi vešernice, placu hotela "Bačište" površine pet hektara.

Tu su još pumpa, magacini sa rezervnim delovima za žičaru i drugi prateći objekti. Samo vrednost te imovine procenjena je na oko 24 miliona evra.

Jedan deo "Geneksove" imovine je i prodat, kao na primer poslovni prostor u Novom Sadu na Pozorišnom trgu, za koji su važile procene da vredi oko 6,4 miliona dinara, stanovi u Sočiju, kao i hotel "Alet" u Bečićima.

"Geneks" je raspolagao i zemljištem u bloku 20 na Novom Beogradu, koje je na nezakonit način ustupljeno konzorcijumu "Irva investicije", "Neimar" i "Kemoimpeks" čiji su vlasnici biznismen Đorđije Nicović i direktor "Geneksa" Milorad Savićević.

Zbog nezakonitog otuđenja tog zemljišta u oktobru ove godine uhapšen je deo upravljačke garniture "Geneksa" na čelu sa Savićevićem.

Oni su optuženi da su nelegalnim otuđenjem zemljišta oštetili budžet Republike Srbije za oko 20 miliona evra.


Akcije Agrobanke skočile za 8,93%
Beograd -- Poslovanje na Beogradskoj berzi obeležili su promet veći od milijardu dinara, drugi uzastopni dan, i rast indeksa akcija.
 
Indeks najlikvidnijih akcija, Beleks 15, ojačao je za 1,81 odsto, dok je vrednost opšteg indeksa, Beleks lajn, povećana za 1,43 odsto. Promet iz 586 transakcija dostigao je 1,076 milijardi dinara (13,54 miliona evra) od čega je 1,03 milijarde (13 miliona) donela trgovina akcijama.

Čak četiri kompanije su u kontinuiranoj trgovini ubeležile rast od osam i više odsto. Beogradskoj Agrobanci (AGBN) cena je skočila najviše, za 8,93 odsto, na 22.331 dinar. I promet tom hartijom je bio veliki, 22,57 miliona dinara.

Somborska uljara Sunce (SNCE) dobila je na vrednosti 8,8 odsto, zemunski Navip (NAVP) 8,5 a Pupin Telekom (PTLK) osam procenata, dok je hartija Mešer Tehnogasa (TGAS) poskupela za 7,5 odsto.

Najviše je pala cena Univerzal banke (UNBN), za pet odsto, na 37.500 dinara. Užički Putevi (PUUE) pojevtinili su za 4,2 odsto, Banini (BNNI) iz Kikinde za 3,3 odsto, Voda Vrnjci (VDAV) iz Vrnjačke Banje za 2,3, a novosadska Metals banka (MTBN) za 1,4 odsto.

Glednao prema prometu prednjačila je niška AIK banka (AIKB) sa 203,5 miliona dinara. Cena te akcije je porasla za neznatno više od dva odsto, na 9.750 dinara.

Veći promet registrovan je i u trgovini akcijama Planuma (PLNM), od 17,17 miliona dinara, Soja proteina (SJPT), od 3,47 miliona, i Ikarbusa (IKRB), od 3,28 miliona.

Kao i dan ranije, u vanberzanskoj trgovini najveći promet bio je u trgovini akcijama aleksandrovačke Vino župe (VINZ). Ta hartija je poskupela za 1,74 odsto, na 11.700 dinara, a ukupan promet dostigao je 5,96 miliona dinara.

Registrovana je i blok trgovina akcijama Pekabete (PKBT), treći uzastopni dan. Po ceni od 5.800 dinara za akciju, istoj kao i dan ranije, vlasnike je promenilo više od 127.000 hartija te trgovačke kuće i ukupan promet vredeo je 736,76 miliona dinara.

Učešće stranih ulagača u ukupnoj i trgovini akcijama bilo je deset odsto, nakon samo jedan procenat prethodnog dana, kada je proslavljan Božić. Kod kupovine akcija njihov udeo je bio gotovo 20 a kod prodaje 2,4 odsto.


Privatizovati „Jat“ na proleće
Generalni direktor „Jat ervejza“ Saša Vlaisavljević najavio je juče da bi strategija privatizacije te srpske avio-kompanije trebalo da bude završena do kraja januara i upućena Vladi Srbije na usvajanje.
On je novinarima kazao da je privatizacioni savetnik za „Jat“, američka konsultantska kuća „Rotšild“ izradila preliminarni izveštaj u koji je imao uvid, ali je za sada strogo poverljiv.
„Prvi sledeći korak jeste da se strategija privatizacije donese do kraja januara i uputi Vladi, kako bi usvojila strategiju do kraja marta“, istakao je Vlaisavljević.
On je ocenio da je za „Jat ervejz“ bolje da privatizacija bude obavljena što pre, odnosno na proleće i pre primene sporazuma o Otvorenom nebu, kako bi kompanija dobila nove investicije i nove avione.
„Jat ervejz je za za devet meseci 2007. godine ostvario dobit od oko 185 miliona dinara, u ovoj godine će prevesti ukupno više od 1,3 miliona putnika i očekuje najbolju poslovnu godinu od 1990, što je najbolja preporuka za privatizaciju i novog partnera“, naglasio je Vlaisavljević.
On je dodao da će prema njegovim saznanjima „Jat“ u svakom slučaju ostati nacionalna avio-kompanija i da će to država obezbediti uslovima tendera.
Za „Jat“ je zainteresovano, istakao je, nekoliko avio-kompanija, među kojima su neke iz Evrope, ali i sa drugih kontinenata.
Generalni direktor „Jata“ je naveo da je među zainteresovanima i ruski „Aeroflot“, navodeći da mu je drago zbog toga, pošto je reč o ozbiljnoj svetskoj kompaniji sa godišnji profitom većim od 300 miliona dolara.
U „Jat ervejzu“ trenutno ima 1.807 zaposlenih, naveo je direktor kompanije, dodajući da bi bilo dobro da joj se otpišu dugovi i tako uđe u privatizaciju.
„‘Jat’ trenutno ima pet aviona ATR 72, kapaciteta 66 sedišta, tako da može da poboljša regionalni saobraćaj. Na proleće se očekuje uvođenje linije za Sofiju, razmatra se linija do Rumunije, a postojećim linijama je planirano povećanje frekventnosti“, naveo je Vlaisavljević.
On je dodao da će se u januaru sastati sa generalnim direktorom „Kroacija erlajnsa“ kako bi razgovarali o uvođenju linija za Pulu i Dubrovnik, kao i o eventualnom povezivanju sa Italijom preko ta dva grada.


Blok-transakcija akcijama Pekabete obeležila trgovanje na Berzi
Beograd - Promet na Beogradskoj berzi ne može da prođe bez blok-trgovanja akcijama Pekabete. I juče se u trgovanju našao veći broj hartija od vrednosti tog trgovinskog preduzeća (127.029 komada ili 24,7 odsto ukupnog broja akcija). Cena je nepromenjena (5.800 dinara), dok je obim trgovanja premašio 736 miliona dinara. Izgleda da je u toku promena vlasničke strukture Pekabete i zamena dosadašnjeg većinskog vlasnika (kompanija Delta Real Estate d.o.o.), što će se znati za nekoliko dana, posle saldiranja transakcija u Centralnom registru hartija od vrednosti Republike Srbije. Veći deo preostalog prometa ostvarenog van te blok-transakcije odnosi se na trgovanje akcijama AIK banke iz Niša (203,5 miliona dinara). Na kupovinu vlasničkih papira Agrobanke potrošeno je 22,5 miliona dinara, uz rast cene od 8,9 odsto. Akcijama zemunskog Planuma trgovano je za 17,1 milion dinara, a Vino Župom za 5,9 miliona dinara. Veći promet ostvaren je i kupoprodajom hartija od vrednosti preduzeća Jedinstvo iz Sevojna (4,7 miliona dinara), a investitori su bili zainteresovani za ulaganje u obveznice Republike Srbije (532.324 evra). Najtraženija je bila serija A2008K na koju je potrošeno 256.064 evra.
Od 126 emisija akcija kojima se juče trgovalo većem broju (44) raste, a manjem (28) pada cena. Posebno se ističu akcije banaka koje su sve, osim Univerzal banke završile u plusu. Akcije Jubmes banke beleže rast po stopi od 5,5 odsto, Privredne banke 4,3 odsto, dok Komercijalna i AIK banka cenu svojih akcija uvećavaju za 3,2, odnosno 2,2 odsto. Indeksni pokazatelji "reagovali" su na kretanja na berzi, pa je BELEXLINE povećao vrednost za 1,8 odsto, BELEX15 za 1,4 odsto, a srpski indeks na Bečkoj berzi beleži pad vrednosti (0,4 odsto).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta