Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fondovi traže nastavak uplata za JP
Beograd -- Dobrovoljni penzijski fondovi traže da Vlada Srbije uvede nove podsticaje za omasovljenje trećeg stuba penzija.
 
Udruženje dobrovoljnih penzijskih fondova pozvalo je Ministarstvo finansija Srbije da preispita odluku o prekidu uplata doprinosa u dobrovoljne penzijske fondove za radnike javnih preduzeća.

Fondovi su raskid ugovora sa PTT Srbije i najavljeni prekid uplata za radnike Naftne industrije Srbije (NIS) ocenili kao "neprihvatljiv".

"Na taj način država, umesto uvođenja novih podsticaja za omasovljenje trećeg stuba penzija u Srbiji, doprinosi umanjenju već stečenih prava članova dobrovoljnih penzijskih fondova", navodi se u saopštenju dobrovoljnih penzijskih društava DDOR, Dunav, Delta Đenerali (Generali), Rajfajzen (Raiffeisen) i Triglav.

Pomoćnik ministra za finansije Igor Momčilović je ove nedelje povodom raskida ugovora sa PTT-om naveo da bi uplate doprinosa za zaposlene u nekim javnim preduzećima vodile ka uslovljavanju takvih davanja i u drugim javnim preduzećima.

U javnom sektoru u Srbiji zaposleno je oko 596 hiljada radnika, pa bi se uz mesečnu uplatu od 3.000 dinara po zaposlenom stvorila velika godišnja obaveza, koja bi uticala i na povećanje budžetskog deficita. Neposlovni rashodi tih preduzeća osetno bi se povećali, dodao je on.

U saopštenju fondova navodi se da se dobrovoljno penzijsko osiguranje predstavlja prvi korak ka reformi penzijskog sistema, da se ne može razviti bez pomoći države i da je "državni PIO fond uveliko ispražnjen".

Ističe se i da iskustva zemalja u regionu i Srbije pokazuju da najveći broj članova penzijskih fondova čine zaposleni u čiju korist poslodavac uplaćuje dopunske penzijske doprinose.


Fond KD Ekskluziv počeo da radi
Beograd -- Otvoreni investicioni fond KD ekskluziv počeo je danas da ulaže imovinu.
KD ekskluziv je fond rasta vrednosti imovine i najmanje 75 odsto imovine ulagaće u akcije najkvalitenijih i najvećih kompanija na berzama Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Hrvatske, Slovenije, Bugarske i Rumunije.

Društvo za upravljanje fondom KD Ekskluziv nije saopštilo koliko je novca sakupljeno tokom trajanja javnog poziva.

Kako je najavljeno, vrednost investicione jedinice biće objavljivana na internet adresi fonda i u dnevnom listu Politika.

Osnivač investicionog fonda KD ekskluziv je slovenačka KD grupa, koja upravlja imovinom od milijardu evra u 25 investicionih fondova u Sloveniji, Hrvatskoj, Slovačkoj, Rumuniji i Bugarskoj.

Društvo za upravljanje investicionim fondovima KD investment najavilo je ranije osnivanje još jednog otvorenog investicionog fonda.

KD ekskluziv je šesti fond koji posluje u Srbiji, a dozvolu za osnivanje fonda dobilo je i društvo za upravljanje Citadel Aset Menadžment.


KD ekskluziv je fond rasta vrednosti imovine i najmanje 75 odsto imovine ulagaće u akcije najkvalite
Beograd -- Društvo za upravljanje Citadel Aset Menadžment dobilo je dozvolu za osnivanje otvorenog investicionog fonda “Trijumf”.
Otvoreni investicioni fond “Trijumf” biće organizovan kao fond rasta vrednosti imovine, što znači da će najmanje 75 odsto imovine ulagati u vlasničke hartije od vrednosti na berzi, navodi se u saopštenju društva za upravljanje investicionim fondovima Citadel Aset Menadžment (Asset Management).

Javni poziv za upis investicionih jedinica biće raspisan u drugoj polovini januara i trajaće 21 dan.

Društvo za upravljanje investicionih fondovima Citadel Aset Menadžment najavio je i osnivanje zatvorenog investicionog fonda, navodeći da je pre nekoliko dana Komisiji za hartije od vrednosti predata dokumentacija.

Investicioni fond “Trijumf” je sedmi takav fond na srpskom finansijskom tržištu, od kojih pet već posluje.

Citadel grupa je osnivanjem investicionog fonda postala prva finansijska institucija u Srbiji sa objedinjenom ponudom usluga po ugledu na najveće svetske investicione banke.

Pored društva za upravljanje investicionim fondovima, grupu čine i Citadel Financial Advisory (investiciono savetovanje), Citadel Securities (brokersko-dilerska kuća) i Citadel Real Estate (investiciono savetovanje u poslovima sa nekretninama).


Pažnju investitora privukle akcije Metals banke
Beograd - Promet na Beogradskoj berzi juče se spustio na uobičajeni nivo i iznosio je 454,9 miliona dinara. Učešće stranih investitora u ukupnom prometu povećano je na 38,6 odsto, ali je njihov udeo u trgovini obveznicama stare devizne štednje sveden na nulu. Jučerašnji obim trgovanja obveznika sveden je na 85.402 evra koliko je potrošeno na seriju A2009K, dok za ostale serije nije bilo interesovanja.
Kada govorimo o akcijama, najveću pažnju investitori su usmerili ka Metals banci, na čije je hartije od vrednosti potrošeno 85,8 miliona dinara, i to je bio razlog da cena ovih akcija skoči za 3,02 odsto. Po ostvarenom prometu, u stopu ih prate obične akcije niške AIK banke, kojima je trgovano za 84 miliona dinara. Promet veći od 46,9 miliona dinara, kao i značajniji skok cene, od 8,06 odsto beleže vlasnički papiri Sojaproteina, dok je u akcije beogradske Agrobanke uloženo 44,7 miliona dinara. Listu najinteresantnijih akcija za investitore u četvrtak zatvaraju hartije preduzeća Telefonija, kojima je trgovano za 27,7 miliona dinara, i koje su pri tom uvećale cenu za 12,04 odsto.
Svi indeksni pokazatelji Beogradske berze trgovački dan završavaju u plusu, koji kod indeksa BELEXLINE iznosi 1,71 odsto, dok je kod BELEX15 i SRX taj rast veći, i iznosi 2,39, odnosno dva odsto. Tom rastu vrednosti indeksa najviše je doprineo rast cena akcija Dijamanta iz Zrenjanina (13 odsto), koncerna Bambi-Banat (10,53 odsto) i Energoprojekta (9,21 odsto). S druge strane, veći pad zabeležili su vlasnički papiri Takovo osiguranja (10,49 odsto) i Jubmes banke (4,19 odsto).
Od ostalih vesti koje dolaze sa berze, izdvaja se prvo održano trgovanje akcijama ATB Severa iz Subotice, gde je ostvaren rast njihove cene od 300 odsto i obim prometa od 50 komada. Zabeleženo je i pet isključenja sa organizovanog tržišta kapitala, za akcije preduzeća Agrosrbija a.d. Kraljevo, Bratstvo a.d. Subotica, Bor a.d. Novi Sad, Montaža a.d. Šid i Vojvodina a.d. Šid


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta