Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dve varijante za prodaju „Jata“
Privatizacioni savetnik za „Jat“, pariska investiciona banka „Rotšild“, uradila je radnu verziju predlog strategije prodaje ove avio-kompanije, a finalni dokument trebalo bi da bude upućen Vladi Srbije u naredne dve-tri nedelje. Kako „Blic“ saznaje, „Rotšild“ predlaže donošenje posebnog zakona po kojem bi „Jat“ bio privatizovan, a urađene su varijante izlaska sa i manjiskom(49 procenata) i većinskom (51 procenat) prodajom avio-komanije.
Razlog za izlazak sa ovakvim opcijama je u riziku da „Jat“ izgubi status nacionalnog avio-prevoznika. Evropska unija, naime, ovaj status priznaje samo kompanijama sa državnim udelom od najmanje 51 odsto. Dobijanje statusa nacionalnog avio-prevoznika je značajno jer on obezbeđuje paritete oko termina za letove.
Ukoliko bi kupac bio iz EU, taj status i ne bi bio toliko važan s obzirom na to da od 1. januara 2008. na snagu stupa sporazum o otvorenom nebu, po kojem će sve evropske avio-komanije imati isti tretman. Stvari se komplikuju ukoliko je kupac kompanija van EU - recimo ruski „Aeroflot“ ili indijska nacionalna avio-kompanija.
Izbor je, dakle, na Vladi Srbije. Opredeljenje za manjinsku prodaju značiće manje novca, manju konkurenciju potencijalnih kupaca. Većinska prodaja zavisiće od preliminarne liste kandidovanih kupaca, odnosno rizika koji su oni spremni da preuzmu.
Budući da je privatizacija avio-kompanije sa nacionalnim predznakom izuzetno osetljiva, „Rotšildova“ sugestija nadležnima u Srbiji je da se ona uredi posebnim zakonom, nakon čega bi se išlo na raspisivanje tendera.
Sav taj posao, od donošenja strategije, preko usvajanja u Skupštini posebnog zakona, do raspisivanja samog tendera, trebalo bi da bude okončan do kraja aprila iduće godine. Svako odlaganje, kažu stručnjaci, samo će pogoršati poziciju „Jata“ jer će na osnovu sporazuma o otvorenom nebu EU tržište uskoro biti preplavljeno novim konkurentima koji će nuditi niske cene karata, poput „Rajanera“ i „Viz era“.
Interesovanje za „Jat“ najdirektnije je do sada pokazao ruski „Aeroflot“. Njihova ponuda je stigla još proletos i podrazumevala je, prema nezvaničnim informacijama, cenu od 150 miliona evra, zadržavanje svih zaposlenih i kupovinu 45 novih aviona, kao i preuzimanje svih dugova „Jata“, koji se procenjuju na oko 300 miliona evra. Ta ponuda je i dalje na stolu, ali, kažu upućeni, podrazumeva kupovinu većinskog vlasništva nad „Jatom“.


Pogrešan trenutak za privatizaciju Telekoma
Beograd - Privatizacija Telekoma u ovom trenutku dovela bi do povećanja cena usluga i otpuštanja radnika. Ministarstvo za telekomunikacije i informatičko društvo zalaže se za liberalizaciju tržišta, ali je protiv prodaje monopola. U slučaju privatizacije Telekoma koji je monopolista i u drugim sektorima telekomunikacija, država bi prodala monopol, a poznato je da je od državnog monopola gori jedino privatni monopol. Zato je prvi zadatak uvođenje konkurencije Telekomu u svim oblastima telekomunikacija - navodi se u reakciji ministarke za telekomunikacije i informatičko društvo Aleksandre Smiljanić na raspravu u javnosti povodom privatizacije kompanije Telekom.
Ministarka Smiljanić ističe da je izgradnja dobre telekomunikacione infrastrukture uslov za razvoj informacionog društva, za poslovanje po svetskim standardima i omogućavanje svakom građaninu da ima telefonsku vezu i pristup internetu.
- Ostaje bez odgovora pitanje koji je interes države da baš u ovom trenutku proda Telekom. Ako se procenjuje da će država prodajom ostvariti prihod, pitanje koje se logično nameće jeste zar kupci neće ostvarivati prihod i to veći nego što je platio kupovinu. Zašto država ne bi sama prihodovala od svog preduzeća nego ga prodala, ako je prihod jedini razlog - naglašava Aleksandra Smiljanić i dodaje da je pre bilo kakvih rasprava o prodaji neophodno napraviti detaljnu strategiju privatizacije Telekoma, restrukturirati preduzeće i obezbediti promenu finansijskih propisa koji sada ne omogućavaju poželjni oblik privatizacije.
Stav je Ministarstva da je ova tema u javnosti postavljena pogrešno, da podstiče očekivanja investitora i građana o sticanju nekakve velike dobiti rasprodajom državne imovine, zaboravljajući osnovni interes građana i države u ovom resoru, a to su kvalitetne i jeftine telekomunikacione usluge, zaključuje se u reakciji Ministarstva za telekomunikacije i informatičko društvo.


Živnula aktivnost stranih investitora
Beograd - Za nama je ostao još jedan nezanimljiv trgovački dan na Beogradskoj berzi. Vrednost ukupnog prometa nije bitnije odskakala u odnosu na prosek zabeležen u poslednjem ovogodišnjem tromesečju i iznosila je 251,6 miliona dinara. Hartije od vrednosti kojima se juče najviše trgovalo bile su akcije AIK banke iz Niša čiji je promet premašio 45,3 miliona dinara. Na drugom mestu našle su se akcije Agrobanke, koje su se suočile sa novim padom cene od 2,06 odsto, dok je obim trgovanja dostigao 40,2 miliona dinara. Slede vlasnički papiri Komercijalne banke Beograd sa prometom od 11,6 miliona dinara, kao i akcije Vitala iz Vrbasa i Energoprojekt holdinga sa prometom od osam, odnosno 7,3 miliona dinara.
Kada govorimo o obveznicama Republike Srbije, interesovanje za te vrednosne papire izražava se cifrom od 653.170 evra od čega 80 odsto otpada na trgovinu serijom A2016K (563.885 evra). Ova serija obveznica doneće svojim vlasnicima godišnji prinos od 5,59 odsto. Statistika Beogradske berze je još zabeležila i povećanje vrednosti sva tri indeksna pokazatelja, najveći skok od 1,01 odsto zabeležio je indeks SRX, a najmanji opšti indeks BELEXLINE - rast od 0,11 odsto. U sredini se našao pokazatelj petnaest srpskih najlikvidnijih hartija od vrednosti, BELEX15, koji je svoj nivo popravio za 0,25 odsto. Znak plus odlika je i pokazatelja aktivnosti stranih investitora, koji su sa udelom u ukupnom prometu od 51,84 odsto nadjačali domaće investitore. Stranci su svoje aktivnosti pojačali kako na strani prodaje tako i na strani kupovine akcija.
Od 139 emisija akcija kojima je juče trgovano veću cenovnu promenu, praćenu i većim obimom trgovanja, iskazale su jedino akcije preduzeća BG Group Jugoalat iz Novog Sada koje su, uz promet od četiri miliona dinara, poskupele za 11,11 odsto, dok su akcije Metals banke, posle prošlonedeljnog pada na nivo od 40.777 dinara, popravile cenu za 5,45 odsto.


Akcije Luke prodate upola jeftinije
Akcionari beogradskog pristaništa tužili državu
Preduzeće je pred prodaju procenjeno na 89 miliona evra, pa su akcije vredele 22 evra, a novi gazda ih jBEOGRAD - Vojin Obradović i Niko Mandarić nekadašnji akcionari Luke „Beograd“ koja je u jesen 2005. prodata preuzimanjem nepoznatom luksemburškom fondu „Vorldfajn“ podneli su u maju ove godine tužbu protiv Agencije za privatizaciju i Upravnog odbora ovoga preduzeća zato što su, kako tvrde, namerno krili procenjenu vrednost firme od 89 miliona evra. To je dvostruko više od cene dobijene prodajom. Tužbi su se, kažu, priključili i ostali bivši vlasnici.

„Generalni direktor Miroslava Drobac na osnovu odluke UO Luke ‘Beograd’ potpisala je 1. aprila 2005. godine ugovor sa Institutom ekonomskih nauka, a procena vrednosti Luke nam je dostavljena 1. juna, shodno ugovornom roku od 60 dana. Međutim, 9. septembra na Skupštini akcionara, ili samo dan ranije nego što je ‘Vorldfajn’ iza koga stoji ‘Delta’ dao ponudu, Dropčeva nije ni pomenula ovu procenu, pa se tako i moglo desiti da domaći Luksemburžani otkupljuju akcije po samo devet evra. Prema poslednjoj proceni akcije su vredele 22 evra“, kaže Obradović. Prema pisanju medija u to vreme direktorka Luke je rekla da procenu očekuju u toku postupka preuzimanja, dok u ugovoru u koji je Glas imao uvid stoji da se Institut obavezuje da posao završi u roku od 60 dana ili 1. juna. Prema računici malih akcionara Luke „Beograd“ tako je firma kako tvrde, iz ličnih interesa menadžmenta, ali i vladajuće državne garniture, prodata za samo 40 miliona evra. U to vreme član Upravnog obora bio je profesor Pravnog fakulteta dr Mirko Vasiljević, dok je predsednik Nadzornog odbora bio ekonomista dr Daniel Cvjetićanin, ali njihova stručnost nije pomogla da Luka ne ode prvom mogućem kupcu i to za bagatelu. Ono što posebno čudi je da Agencija za privatizaciju nije zaštitila državni interes, što bi učinila da je odbila prodaju svojih akcija po ceni od 800 dinara, a njihova cena na Berzi je išla i do blizu 5.000 dinara. 

Luku, evo, već dve godine drži novi vlasnik čiji je, kako su pisali u to vreme pojedini mediji, Milan Beko bio konsultant. Za prodaje 41 odsto kapitala Luke, kako je letos izjavio, ne oseća se krivim ni bivši ministar privrede Predrag Bubalo, a nije ništa preduzeo ni republički pravobranilac. posebno što se ispostavilo da je 2005. godine insajderima bilo poznato da se Luka seli i da će, kako stoje stvari u pogledu predstojeće privatizacije građevinskog zemljišta, novi gazda ovog preduzeća, od korisnika 100 hektara postati vlasnik i to na lokaciji udaljenoj deset minuta od centra grada gde se planira pravi urbanistički bum.

Pritom, sadašnji vlasnik nema bilo kakvu obavezu da učestvuje u troškovima gradnje nove luke na drugoj obali Dunava zato što je firmu kupio preuzimanjem. Bivši akcionari kažu da su bili u panici šta da rade, da nisu imali bilo kakav stav države, da je sindikalni vođa lobirao za preuzimanje i da su iz straha da ne ostanu i bez tih par hiljada evra rešili da ih prodaju. „Preduzeće je zlatna koka, jer se se čak dve trećine prihoda uzima od zakupa. Kupac je za dve godine mogao iz prihoda Luke da otplati 40 miliona evra, samo od priveza brodova dnevno se uzima i 20.000 evra“ kaže naš sagovornik i podseća da je „Delta“ bila njihov značajan komitent. Mi smo sigurno zakinuti za po jedan stan od 50.000 evra“, tvrde akcionari.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta