Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Od 10. marta sva akcionarska društva izlaze na berzu:
U berzansku arenu pod prisilom
Kada je krajem maja prošle godine u Skupštini Srbije izmenjen Zakon o hartijama od vrednosti, mnogi eksperti, ali i predstavnici Komisije za hartije od vrednosti i Beogradske berze, imali su dosta primedaba na novousvojena rešenja. Na opštu podršku, međutim, naišao je predlog o obaveznom uključivanju svih akcionarskih društava na organizovano tržište akcijama. Prema tom rešenju, potpis ovlašćenog lica kompanije na prosepektu koji se dostavlja Komisiji za hartije od vrednosti nije više preduslov za izlazak na berzu. Kako je Komisija za hartije od vrednosti početkom januara ove godine okončala svoj deo posla oko pripreme svih podzakonskih akata, od 10. marta sva akcionarska društva su u obavezi da počnu da se ponašaju u skladu sa novim pravilima. Uključivanje na berzu svih akcija firmi u kojima više nema društevnog ili državnog kapitala svakako će, procenjuju berzanski stručnjaci podići ponudu tržišnog materijala na Beogradskoj berzi. Time bi mogla da bude, bar delimično, zadovoljena izuzetno visoka tražnja koja podiže cene akcija. Ali, da li će to oboriti vrednost akcija, tu su mišljenja podeljena. Deo stručne javnosti smatra da su najkvalitetnije akcije kompanija već uključene na tržište i da ulazak "pod prisilom" onih kompanija koje do sada nisu želele da se na berzi nađu neće mnogo značiti potencijalnim kupcima. Jer, kako tvrde, investitori kupuju samo hartije u čiji kvalitet ne sumnjaju, kao i akcije firmi koje bi mogle da beleže rast u poslovanju, a tu je i mogućnost zarade, a u akcijama firmi koje će se sada pojaviti, ni jedan od ovih elemenata nije prisutan. Ako nekoga prisilite da izloži svoje akcije na tržištu, onda se morate zapitati zašto to do sada nije želeo. Kao što se mnogi uostalom pitaju od kakvog je značaja podatak da je na Beogradskoj berzi sada prisutno 1.100 kompanija kada je najveći broj njih trgovao akcijama samo jedanput, a još nema ni jedne firme koja je spremna da izveštaje o svom poslovanju dostavlja uredno na uvid javnosti i na taj način utiče na vrednost svojih akcija. Koliko će se ponuda na Beogradskoj berzi povećati primenom ovog zakona, u ovom momentu je teško proceniti, smatraju u Komisiji za hartije od vrednosti. To u najvećoj meri zavisi od Centralnog registra koji mora da pročešlja sve podatake o akcionarskim društvima koje ima i vidi koliko je onih koji do sada nisu izašli na berzu. Što se tiče zakonske regulative, ona nedvosmisleno upućuje na to da je dobro što pre ispuniti zakonsku obavezu jer, u protivnom slede veoma rigorozne kazne. Novčana kazna koja se kreće od 10 do 100 odsto visine ukupne knjigovodstvene vrednosti hartija od vrednosti, predviđena je za izdavaoca akcija koji ne dematerijalizuje hartije od vrednosti u propisanom roku, zatim za pravna lica koja ne dostave Centralnom registru podatke iz knjiga ili registara akcija i drugih hartija od vrednosti koje vode za druga lica i ne podnesu zahtev za upis tih hartija od vrednosti u taj registar, kao i za akcionarska društva koja ne dostave Centralnom registru podatke iz knjige akcionara i ne podnesu zahtev za upis tih akcija u taj registar. Ista kazna važi i za izdavaoca dužničkih hartija od vrednosti koji ne dostavi Centralnom registru podatke o zakonitim imaocima i hartijama od vrednosti u njihovom vlasništvu i ne podnesu zahtev za upis tih hartija od vrednosti u registar ili koji ne podnesu organizatoru tržišta zahtev za uključivanje hartija od vrednosti na organizovano tržište. Za ove prestupe predviđena je i kazna za odgovorno lice u visini od 50.000 do 200.000 dinara, uz mogućnost izricanja i mera zabrane vršenja određenih dužnosti u trajanju od jedne do pet godina i zaštitna mera javnog objavljivanja presude. Izvor:"Danas".

Fadip iz Bečeja na tenderu:

Agencija za privatizaciju Srbije objavila je juče tender za prodaju 45,3 odsto akcijskog kapitala fabrike za proizvodnju delova i opreme od gume Fadip u Bečeju. Kako se navodi u oglasu objavljenom u Politici, kupac je obavezan da ponudi cenu za svih 100 odsto akcija preduzeća, pošto će Akcijski fond Srbije pozvati male akcionare da se pridruže portfelju Fonda radi formiranja većinskog paketa. Akcijski fond Srbije poseduje 26,6 odsto akcija Fadipa, Republika Srbija ima 10 odsto kapitala, Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje 8,7 odsto, Vojvođanska banka 1,2, a preostalih 43,5 odsto akcija poseduju mali akcionari. Izvor:"Danas".

DDOR "Novi Sad" hoće lideri:

Generalni direktor DDOR "Novi Sad" Darko Botić izjavio je da se za kupovinu te osiguravajuće kuće interesuju lideri na evropskom tržištu osiguranja. On je, kako prenosi Beta, kazao da niko od potencijalnih kupaca nije odustao od kupovine DDOR-a, iako je rok za dostavljanje konačnih ponuda na tender pomeren sa polovine decembra 2006. na, orijentaciono, kraj marta ove godine. "Svi učesnici su tu, baš kao i u decembru", kazao je Botić. Potencijalni kupci DDOR-a su Aksa, Alijans, Đenerali, KBC grupa, Groupama, VHV grupa, Fondarija, Triglav, Viner štediše, La baloaz, Češka pojistovna i Etniki, navodi magazin Ekonomist. Botić je povodom odlaganja dostavljanja ponuda rekao da su investitori čekali da vide ishod izbora i orijentaciju nove vlade, od čega će zavisiti zainteresovanost za dalji tok prodaje i cena koju će ponuditi za DDOR. Nezahvalno je predviđati, naveo je Botić, koliko novca se može dobiti od privatizacije DDOR-a, pošto se ne kupuje samo kompanija, već i učešće na tržištu i potencijalni regionalni razvoj. Botić je ocenio da je DDOR u prošloj godini zadržao udeo na tržištu od 31 odsto kao i u 2005. godini. Izvor:"Glas javnosti".

Agrobanka: Nova dokapitalizacija:

Umesto predloga menadžmenta da se emituje 100.000 običnih i 100.000 akcija sa pravom preče kupovine, skupština je usvojila predlog dokapitalizacije koji predviđa emisiju 200.000 akcija sa pravom preče kupovine, odnosno sve novoemitovane akcije će biti prvo ponuđene postojećim akcionarima. Kako je za B92 potvrdio direktor ove banke Dušan Antonić, cena akcije će biti 32.000 dinara. Akcije koje ne kupe postojeći akcionari biće ponuđene na slobodnu prodaju ostalim investitorima po ceni od 35.000 dinara. Ovo je treća dokapitalizacija Agrobanke u poslednjih deset meseci. Izvor:"B92.net"

Dokapitalizacija Metals banke:

Metals-banka će emitovati 55.000 običnih akcija čija ukupna vrednost, sa emisionom premijom, iznosi 2.062.500.000,00 dinara. Akcije se plaćaju u gotovom novcu, a njihovi kupci mogu biti fizička i pravna, domaća i strana lica. Od ukupne emisije od 55 hiljada akcija, polovina ili 27,5 hiljada će biti ponuđeno akcionarima sa pravom prečeg upisa, koji to pravo mogu koristiti u roku od 21 dana od početka roka za upis i upatu. Slobodnoj prodaji je namenjeno drugih 27,5 hiljada akcija, a upis po ovom osnovu traje 35 dana od dana označenog za otpočinjanje upisa i uplate akcija. Cilj nove dokapitalizacije je, kako stoji u saopštenju Metals banke, povećanje osnovnog kapitala, a u cilju razvijanja novih bankarskih proizvoda i usluga i obezbeđenja konkurentnosti na tržištu. O datumu otpočinjanja upisa i uplate javnost će biti blagovremeno obaveštena, putem javnog poziva i poslovnih vesti u sredstvima javnog informisanja, piše u saopštenju Metals banke. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta