Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Skupština akcionara Putnika zakazana za 16. maj:
Aciona ne odustaje od ulaganja
Skupština akcionara Putnika, na kojoj bi, kako je najavljeno, trebalo da budu konstituisani novi organi upravljanja, nakon promene vlasničke strukture firme, zakazana je za 16. maj. To je saopšteno iz kancelarije Branislava Popovića, pravnog zastupnika kiparske Acione koja posluje kao deo moskovske kompanije Metropol, i koja je 20. maja, na Beogradskoj berzi, kupila većinski paket akcija Putnika. Tada je, po ceni od 6.000 dinara za akciju, otkupljeno svih 70 odsto kapitala kojim je raspolagao Akcijski fond i oko sedam odsto iz portfelja malih akcionara. Ukupna vrednost transakcije iznosila je 41,5 miliona evra. Aciona je objavila da će ispoštovati zakonsku obavezu i po istoj ceni koja je važila za većinski paket, od malih akcionara otkupiti preostalih osam odsto akcija. Uslov je da te akcije budu deponovane najkasnije do 21. maja. Očekuje se da će na sednicu Skupštine Putnika u Beograd doputovati i Mihail Slipenčuk, predsednik Metropola, inače osnivač i vlasnik Acione. Najavljeno je i da će se "kompanija Metropol legitimisati pred zaposlenima i javnošću Srbije, kako bi se otklonile nedoumice i spekulacije pojedinih medija o vlasništvu nad firmom Aciona". U medijima se najpre spekulisalo da iza kiparske Acione stoji brat bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića, a potom da je, ipak, reč o srpskim tajkunima. U Acioni su sve to demantovali i najavili da će sve obaveze iz ponude, a reč je o investicijama i isplatama otpremnina zaposlenima ispoštovati, iako to ne moraju da urade imajući u vidu da su u posed akcija Putnika došli kupovinom na berzi. Da podsetimo, Aciona je sredinom marta dostavila ponudu za vanberzansko preuzimanje 70 odsto akcija Putnika koji se nalazi u vlasništvu Akcijskog fonda, kao i 15 odsto akcija kojima raspolažu mali akcionari po ceni od 3.600 dinara za akciju. Istovremeno, obavezala se na investicije vredne 20 miliona evra, na preuzimanje dugova Putnika, u kojima dominiraju plate zaposlenima, kao i na jednokratnu isplatu od 500 evra. Poslednjeg dana roka za dostavljanje kontraponude, javio se Dmitrij Lucenko, kao fizičko lice, koji je ponudio 3.700 dinara po akciji, investicioni plan vredan 30 miliona evra, izmirenje dugova i isplatu od 600 evra po zaposlenom. U roku predviđenom za dostavljanje konačne cene, javio se samo Lucenko koji je ponudio 5.500 dinara po akciji i transakcija je trebalo da se obavi 23. aprila ali je Aciona, koja je u međuvremenu odustala od preuzimanja, 19. aprila Beogradskoj berzi dala nalog za kupovinu 85 odsto akcija Putnika (oko 600 hiljada akcija) po ceni od 6.000 dinara za akciju, i već tog dana kupila je oko osam hiljada akcija koje su na berzu izneli mali akcionari. Narednog dana po toj ceni svoj paket je prodao i Akcijski fond, iako je postupak preuzimanja bio u toku, a početna cena akcija Putnika iznosila, prilikom otvaranja berze, 7.200 dinara za akciju. Izvor "Danas"

Na talasima visokih kamata:
Sve dok postoji ovolika tražnja za kreditima, banke koje su došle ovde zbog dobiti nemaju razloga da smanjuju kamate koje zaračunavaju i neće ih smanjivati, tim pre što na našem tržištu ne postoji konkurencija među bankama, već kartelski dogovor.
Tu, opet, treba biti profesionalno obazriv, jer onaj ko je spreman da se zaduži uz visoku kamatu često nije spreman da ih i plati. Pri tome se mora znati da će u svim slučajevima neuredne otplate kredita banke, aktiviranjem hipoteke, postati vlasnici stanova i druge imovine koju, verovatno, neće moći da prodaju, čime će, prema novom Zakonu o bankama, doći u zonu primene mera kreditno-monetarne politike Narodne banke Srbije. Ovakvu svoju ocenu prof. dr Stojan Dabić, predsednik Upravnog odbora Međunarodnog centra za razvoj finansijskog tržišta stavlja u kontekst zalaganja da se banke više okrenu finansiranju poslova u preduzećima, od početka do završetka, što sada ne rade. Neki ekonomisti, želeći da podvuku koliko u realnom sektoru još ima problema, imaju običaj da kažu da je naša najbolja grana „bankarska industrija“. Ako se zanemari kontekst, da li je to tako dobar i reformisan sektor? Ako se uspešnost meri po ostvarenoj dobiti, onda su tvrdnje tačne. Međutim, za kompleksniji odgovor treba pogledati koliki je doprinos ovog sektora u stvaranju novih vrednosti. Da li su ostvareni rezultati posledica stvorene nove vrednosti ili preraspodele ostvarene vrednosti. Kada se zna da je osnovna funkcija bankarstva da učestvuje u finansijskom posredovanju, što znači da povezuje one koji imaju slobodnu finansijsku štednju sa onim subjektima kojima su potrebna dodatna sredstva za finansiranje razvoja, tada se postavlja pitanje da li je ona u potpunosti ostvarena. Isto tako se može postaviti pitanje da li je kreditiranje potrošnje, kroz odobravanje kredita stanovništvu, podrška razvoju domaće industrije ili je kreiranje dodatne tražnje za pretežno uvoznim proizvodima, direktan atak na domaću proizvodnju, koja zbog visokih kamata na korišćene kredite nije konkurentna kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Posmatrano sa aspekta banaka sa većinskim inostranim vlasnicima, sasvim je razumljivo da one čine sve da ostvare što veću kamatnu maržu na prikupljena depozitna sredstva i na sredstva koja su pribavile u inostranstvu kao i da direktno pružaju podršku pravnim licima iz zemlje porekla njihovih vlasnika. Ako su to kriterijumi za ocenu uspešnosti banaka, onda se mora priznati da su one u potpunosti ispunile očekivanja svojih vlasnika. Iako su se pojedini stručnjaci iz ove oblasti, a među njima i Vi, zalagali da se sačuvaju i neke domaće banke, najavljuje se prodaja i onih preostalih. Kako tumačite, zašto se to radi i šta je mana takvog pristupa? Svi su izgledi da uskoro nećemo imati ni jednu domaću banku što je, po mom mišljenju, neprihvatljivo sa stanovišta vođenja nacionalne privrede. A pogotovu kada se imaju u vidu razlozi najezde stranaca za kupovinu domaćih banaka i otvaranje njihovih filijala. Jer, sve dok se na našem finansijskom tržištu može zaraditi više puta nego na uređenom domicilnom, strane banke će ostati kod nas. Onoga trenutka kada se u Srbiji urede odnosi i moguća zarada svede na nivo koji postoji u normalnim tržišnim privredama, najveći deo njih će napustiti naše područje i otići na neka druga gde je moguća veća zarada. Očigledna je namera bila da se proda sve što se prodati može, a za banke je bilo najlakše naći kupce. Pri tome se pod privatizacijom banaka podrazumeva njihova prodaja samo stranim kupcima. I to u uslovima kad je ovo područje bilo, da tako kažem, finansijski Eldorado. Šta se moglo uraditi? Mogli smo i da kopiramo modele koje su drugi već isprobali. Recimo, kada je otvorena priča oko stečaja one četiri bivše velike banke, bilo je predloga da se ide na rešenje koje je Slovenija isprobala na Ljubljanskoj banci. Poslovi su prebačeni na Novu ljubljansku banku koja danas kupuje banke na našem području. Domaće banke ima i Mađarska. Hrvatska je najpre krenula da rasprodaje sve svoje veće banke, ali su se kasnije pokajali, uvidevši da to nije dobro rešenje. Iako je NBS na startu ove godine snizila svoju referentnu kamatnu stopu, stiče se utisak da banke veoma sporo reaguju na promene u monetarnoj politici. To, na neki način, potvrđuje i Vašu ocenu da ne treba očekivati neko bitnije smanjenje kamata? Sve dok postoji ovolika tražnja za zajmovima, strane banke nemaju razloga da ih smanjuju. Poznato je, inače, da su kamate na novac koji banke pozajmljuju građanima i privredi, višestruko veće od kamata na sredstva koja se poveravaju bankama. Tako, recimo, kad dođete da položite svoj novac na štednju, dobijate svega nekih tri do četiri odsto kamate, zavisno od banke u koju ste došli, dok kamate na uzete zajmove prelaze 20 odsto. Tu postoji nekoliko stvari koje na ovaj ili onaj način utiču na to, pored već spomenutog odsustva prave konkurencije. Kada bi preduzeće moglo olakšano da se zadužuje na tržištu, emisijom obveznica, mnoga od njih bi „preskočila“ banke. Kada bi, istovremeno, građani kupovinom vrednosnih papira na finansijskom tržištu mogli da dođu do veće zarade od one po osnovu štednje, znatno manje njih bi otišlo u banku. Jer, ako bi preduzeće, na primer, emitovalo svoje obveznice po kamati od 10 odsto, građani koji ih direktno kupuju, takođe bi mogli da računaju na tih 10 odsto, jer tu nema bankarske marže. Moram da kažem da, u svemu tome, nisu samo banke krive, jer su velika i izdvajanja. Na 100 dinara koje dobiju na ime štednje, deo moraju da izdvoje za obaveznu rezervu, pa onda ako su još deo novca plasirale u neko preduzeće, sa izraženim stepenom rizičnosti, onda i tu ima nekog rezervisanja sredstava. I onda banka polazi od logike da taj preostali iznos novca treba plasirati po visokoj kamati. Ali, bez obzira na sve to, bankarska marža je velika i ne može se time pravdati. Rejting banaka Mi nemamo utvrđenu metodologiju za utvrđivanje ukupnog rejtinga banaka da bismo mogli da kažemo ova je najbolja, a ova manje dobra. Jer, jedno je recimo rejting u poslovanju sa stanovništvom, drugo su poslovi sa inostranstvom a treće sa privredom. Kad bi postojala precizna metodologija ona bi sve to mogla da izvaga i uproseči, čime bi se dalo zaključiti koja je po svemu tome prosečno najbolja. Danas se najčešće kao kriterijumi uzimaju ostvarena štednja, ukupna bilansna suma ili ostvareni dohodak. Inače, bez ikakve sumnje, Rajfajzen banka i Inteza su na našem tržištu najjače banke posmatrane bilansno, kaže dr Dabić. Kreditiranje Umesto da se povećava masa kredita namenjena privredi, tu se izgleda gubi trka sa stanovništvom. Tako su u 2005. godini krediti stanovništvu učestvovali u onim ukupnim bankarskim sa 25,9 odsto, da bi se na kraju 2006. godine to učešće povećalo na 34,2 odsto. To nije dobro, posmatrano sa stanovišta domaće ekonomije. Jer, kad banke odobravaju previše kredita građanima, one podgrevaju tražnju a najveći deo onoga što stanovništvo kupuje je iz uvoza, utoliko pre što nema dovoljno domaće robe jer nije konkurentna. I šta se, u stvari, dešava? Na taj način se podstiče uvoz, kaže dr Dabić. Izvor "B92"

Akcije padaju, evro skače, NBS interveniše

Na Beogradskoj berzi danas je zabeležen najveći pad akcija od kada se vrše merenja. Danas je takođe skočio evro, a njegov dalji rast zaustavila je Narodna banka Srbije, prvom intervencijom na tržištu posle skoro dva meseca. Višemesečna politička i institucionalna kriza direktno je uticala na smanjenje ulaganja stranih investitora. Iako je Beogradska berza tokom ove godine beležila konstantni rast akcija, poslednja tri dana, kako navodi B92, investitori su na gubitku. Berza i trgovanje akcijama najosetljivije su na ekonomske i političke promene u zemlji, kažu brokeri i naglašavaju da sva ta dešavanja i promene povezuju sa političkim prilikama u zemlji i izborom Tomislava Nikolića za predsednika Skupštine. Takođe, višemesečna kriza izazvala je smanjenje interesovanja stranih ulagača. - Ilustracije radi, prošle godine je prosečan broj dnevnih upita u Agenciji bio oko 20, a sada imamo samo tri ili četiri upita u toku dana. Posledice ovog perioda nedolaska stranih investicija će se videti tek od jeseni i početkom sledeće godine - rekao je Aleksandar Miloradović, predstavnik Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza, gostujući u vestima TV B92. Miloradović kaže da se nada da će se u narednoj nedelji politička situacija u Srbiji stabilizovati formiranjem vlade, inače će posledice u ekonomskom smislu po Srbiju biti nesagledive. Narodna banka Srbije sprečila pad dinara Narodna banka Srbije saopštila je da je danas, posle skoro dva meseca, prvi put bila aktivna na deviznom tržištu, prodavši oko 37 miliona evra kako bi podmirila uvećanu tražnju i sprečila preveliku dnevnu oscilaciju kursa, kao reakciju tržišta na politička dešavanja u zemlji. Kako je navedeno u saopštenju centralne banke, NBS u narednom vremenu ne očekuje značajnije poremećaje u odnosima ponude i tražnje na deviznom tržištu. - Međutim, tržište reaguje na sva, pa i na politička dešavanja u zemlji, što se reflektuje u povećanoj tražnji deviza - istaknuto je saopšenju, u kome se još navodi i da će "NBS će preduzeti sve mere da sprovede svoj zakonom postavljeni cilj i da očuva stabilnost cena, za šta ima na raspolaganju pre svega instrumente monetarne politike, ali i značajne devizne rezerve koje garantuju uravnoteženost ponude i tražnje na deviznom tržištu". Centralna banka ponovo je upozorila da je za održavanje makoroekonomske stabilnosti na srednji i duži rok ključna politička stabilnost. Izvor "Blic"

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta