Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Delta i Rajfazen rastu, Fima pada:
Investicione jedinice fondova Delta investments i Rajfajzen akcije nastavile su rast, dok je Fima invest zabeležio blagi pad.
Vrednost investicione jedinice Fima invest fonda smanjena je u utorak, 21. avgusta, za 0,32 dinara, odnosno 0,03 odsto, na 1.075,32 dinara, a ukupna imovina fonda iznosi oko 1,147 milijardi dinara. Investiciona jedinica Delta investmentsa porasla je 0,24 odsto, odnosno 3,26 dinara na 1.369,22 dinar, a ukupna imovina fonda povećana je za oko 24 miliona dinara na 1,652 milijardi. Vrednost investicione jedinice novog otvorenog investicionog fonda Rajfajzen akcije povećana je za 0,3 dinara, odnosno 0,03 odsto na 1.003 dinara, a ukupna vrednost imovine fonda povećana je za 11 miliona dinara na 672 miliona. Izvor "B92"

Iskustvo tržišta kapitala u usponu:
Beogradska berza domaćin godišnje skupštine Federacije evro-azijskih berzi
Predstavnici berzi iz Evrope i Azije okupiće se na 13. godišnjoj skupštini Federacije evro-azijskih berzi (FEAS), koja se u periodu od 5. do 9. septembra održava u Beogradu. Podaci o kretanjima na evro-azijskim berzama ukazuju na činjenicu da se na ovim tržištima trguje akcijama više od devet hiljada kompanija, što predstavlja porast od 1,3 odsto u odnosu na kraj 2006. godine. S druge strane, ukupna tržišna kapitalizacija kompanija, čijim se akcijama trguje na tržištima berzi članica FEAS, dostigla je 828 milijardi američkih dolara (porast od 20 odsto u prvoj polovini 2007. godine), dok je dnevni obim trgovanja akcijama na nivou od 2,6 milijardi američkih dolara. Prosečno dnevno trgovanje obveznicama, sa druge strane, poraslo je za 21 procenat i dostiglo nivo od 1,8 milijardi dolara. Očigledno je, dakle, da berze članice FEAS igraju značajnu ulogu u razvoju lokalnih ekonomija, a utiču i na zbivanja na globalnom tržištu. Kada je reč o svetskoj ekonomiji, procenjuje se da će stopa rasta ove godine dostići pet procenata. S druge strane, tržišta u razvoju izvlače korist iz globalnih integracija, zbog toga što stiču naklonosti investitora i ostvaruju visoku likvidnost. Ipak, ovakvi pozitivni ekonomski izgledi još uvek mogu da budu pod senkom geopolitike i nestabilnosti vodećih ekonomija kao što su SAD i Kina. Budući da likvidnost na međunarodnim tržištima raste, izvesna su popuštanja u kriterijumima kreditiranja i investiranja. Ova činjenica nesumnjivo predstavlja prednost za one koji pozajmljuju sredstva, ali ipak nagoveštava i zabrinutost i potencijalni rizik za druge učesnike analizirano na globalnom nivou. Kao dokaz da berze članica FEAS sve više dobijaju na značaju, govori i podatak da su Londonska i Bahreinska berza tokom juna potpisale dugoročni sporazum o saradnji, kako bi na taj način ozvaničile već postojeću blisku saradnju. Izvor dnevni list "Danas"

Privatizacija DDOR do kraja godine:
U fond za besplatnu podelu akcija i 15 odsto akcija osiguravajućih kuća, predložilo Ministarstvo finansija
Ministarstvo finansija predložiće Vladi Srbije izmene i dopune Zakona o osiguranju kojima se, između ostalog, sugeriše da 15 odsto vrednosti kapitala osiguravajućih kuća bude usmereno ka Privatizacionom registru iz kojeg će biti podeljene besplatne akcije svim građanima Srbije koji to pravo još nisu ostvarili, najavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Slobodan Ilić, državni sekretar u Ministarstvu finansija. Prema njegovim rečima Skupština Srbije bi trebalo da ove izmene usvoji najkasnije do kraja septembra čime bi bili stvoreni uslovi da privatizacija DDOR iz Novog Sada uđe u mirne vode i bude okončana do kraja ove godine. Ilić je podsetio da je za sve zaposlene u osiguravajućim kućama veoma važna izmena zakona koja se odnosi na podelu akcija. Ministarstvo finansija predložilo je da i u ovom slučaju važi princip da se za svaku godinu staža isplaćuje po 200 evra u dinarskoj protivrednosti, pri čemu vrednost akcija ne bi trebalo da premaši 15 odsto ukupnog kapitala. - Ove izmene zakona važne su ne samo za radnike osiguravajućih društava nego i za potencijalne investitore. Kako za onih 11 koji su pokazali svoju zainteresovanost za privatizaiju DDOR, tako i za one koji već gledaju jednim okom na Dunav osiguranje i čekaju odluku o njegovoj privatizaciji - napomenuo je Ilić i dodao da odluka o prodaji Dunava najverovatnije neće biti doneta ove godine i da će joj prethoditi restrukturisanje kompanije. Inače, izmenama zakona nije precizno utvrđena obaveza osiguravajućih kuća da do 31. decembra ove godine razdvoje životno od neživotnog osiguranja. "Razmišljamo o mogućnosti prolongiranja tog roka, ali i o tome da ta obaveza važi samo za novoosnovane osiguravajuće kuće a ne i za one koje su do stupanja na snagu Zakona o osiguranju već radile obe vrste osiguranja", objasnio je Ilić. U svakom slučaju, konačana odluka biće povezana sa jačanjem garantnog fonda, u koji je inače predloženo obavezno izdvajanje 10 odsto sredstava ostvarenih privatizacijom. Izmene Zakona o osiguranju samo su deo planiranih novina koje bi trebalo da pretrpi finansijsko zakonodavstvo. Ilić je podsetio da je u pripremi zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju, već su pripremljene izmene Zakona o javnim nabavkama, što je inače jedna od obaveza koju moramo ispuniti u procesu priključenja EU. Do kraja 2007. godine biće sagledani i svi problemi u vezi sa funkcionisanjem tržišta hartija od vrednosti i doneta odluka da li će se ići na izmene postojećeg zakona ili usvajanje novog propisa. Takođe je u pripremi zakon o sekjuritizaciji što je suštinski zakon vezan za delovanje Zakona o hipoteci a stvara se i pravni okvir za pojavu municipalnih obveznica koje nedostaju na našem finansijskom tržištu, objasnio je Slobodan Ilić. Izvor dnevni list "Danas"

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta