Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
AIK banka - najprofitabilnija
AIK banka u Nišu na prvom mestu u ovogodišnjem rangiranju po visini profita u jugoistočnoj Evropi po finansijskom centru Evrope
 
 
Generalni direktor Agroindustrijske banke (AIK) Ljubiša Jovanović proglašen je za najuspešnijeg ovogodišnjeg bankara u regionu, saopštio je Finansijski centar, koji ima sedište u Londonu.

AIK banka je, prema rangiranju tog centra, po snazi kapitala zauzela drugo mesto. "AIK banka već godinama po svim elementima poslovanja zauzima lidersku poziciju među bankama u ovom delu Evrope", izjavio je Jovanović Tanjugu.

Kao ilustraciju uspešnog rada, on je naveo da je akcionarima iz ostvarenog profita u prošloj godini isplaćena dividenda u iznosu od 300 miliona dinara.


Danas otvaranje ponuda za JRB
Ponude na tenderu za kupovinu 70 odsto kapitala Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB) biće otvorene danas.
Prema ranijem planu ponude za JRB je trebalo da budu otvorene 3. avgusta, ali je rok za dostavljanje ponuda produžen za 24 dana zbog, kako su naveli u Agenciji za privatizaciju, tehničkih razloga.

U jednom od tri privatizaciona savetnika, kompaniji BPA iz Londona, Beti je ranije rečeno da je za kupovinu JRB-a postojalo dovoljno interesovanja i srpskih i stranih strateških partnera, čija će imena ostati poslovna tajna do okončanja tendera.

JRB je četvrta po veličini kompanija tog tipa na donjem toku Dunava. Raspolaže sa 200 plovila, od toga 25 brodova. Kapacitet plovnih objekata, koji plove od Crnog mora do Regensburga, je oko 250 hiljada tona tereta.

Interesovanje za kupovinu kompanije ranije je izrazio srpski biznismen Zoran Drakulić koji je od ove godine vlasnik austrijskog brodarske kompanije sa više od 300 plovila.

Jugoslovensko rečno brodarstvo od 2005. pozitivno posluje, a neto dobit se sa 285 hiljada evra iz te godine povećala na 305 hiljada evra u prošloj godini.

Pravo učešća na tenderu za JRB-a, imaju ponuđači koji se bave rečnim transportom, uslugama u rečnom ili jezerskom saobraćaju ili izgradnjom i opravkom brodova u najmanje poslednje tri godine, uz poslovni prihod od bar 20 miliona evra u 2006. godini.


Nove vlasnike čeka 1.000 firmi
To što je u proteklih šest godina privatizovano tek oko 1.800 društvenih preduzeća, a u ovih godinu i po to treba učiniti sa preostalih oko 1.000, nimalo me ne obeshrabruje. Pred Agenciju za privatizaciju postavljen je izuzetno ambiciozan zadatak, ali sam uverena da će zadati rok biti ispoštovan - kaže novi direktor Agencije za privatizaciju Vesna Džinić.
Na opasku da se za proteklih šest godina promenilo pet direktora Agencije, a da je njoj, šestoj, ostalo posla bar koliko za dvojicu prethodnika, gošća „Blica“ kaže:
- Šalu na stranu, niti ja imam takve ambicije, niti ja sebe tako doživljavam da vredim „za dve osobe“. Ali, za one koji su skeptični prema ubrzanju privatizacije imam ovako objašnjenje: šesti sam direktor Agencije, ali i prva žena. Splet okolnosti je udesio da to bude samo u Srbiji - nijedna zemlja tranzicije, naime, nije imala ženu na mestu direktora Agencije za privatizaciju.
Ženska ruka, pa još bankarska, odmah je prešla na delo... Već u septembru će biti organizovane aukcijske prodaje za skoro 100 preduzeća?
- To oko žene je samo dosetka jer poslove ne delim na muške i ženske, niti smatram da će neko određeni posao raditi bolje zato što je muškog ili ženskog pola. Od ljudi u Agenciji jeste zavisilo dosta toga, ali ne i sve. Imamo velike privredne sisteme koje je, prethodno, trebalo restruktuirati, pokušati da se od njih spasi što se spasiti može. U 1.000 preostalih preduzeća, gotovo polovinu čine preduzeća nastala izdvajanjem iz tih giganata, i uglavnom su sva spremna za iznošenje na prodaju. Imamo, nadalje, oko 200 preduzeća kojima su matične kompanije bile u bivšim SFRJ republikama i tu bi u naredna tri meseca trebalo da bude doneto rešenje da se i ona stave na prodaju, a da pare idu na poseban račun za izmirenje obaveza sukcesije. Takođe, očekujem da u naredna tri meseca bude rešeno pitanje rehabilitacionih centara, veterinarskih stanica, elektronskih medija, kao i sve češćih zahteva opština vezanih za preuzimanje nekih specifičnih preduzeća.
Aktuelan je, evo, zahtev grada Beograda oko preuzimanja Zoološkog vrta?
- Ne znam kako će to pitanje biti rešeno. Zoološki vrt je - sličan je slučaj, na primer, i sa Studiom B - društveno preduzeće. Tumačeći Ustav, naši pravnici kažu da je neizvodljivo prevesti preduzeće iz statusa društvene u svojinu lokalne zajednice. Videćemo šta će o tome reći nadležne instance, tim pre što takvih zahteva, posebno oko elektronskih medija, ima i u drugim gradovima, odnosno opštinama.
Iz kojih se razloga tek sada priprema privatizacija „Geneksa“?
- Ne znam zašto se toliko čekalo sa „Geneksom“, ali znam da smo mi sada otvorili taj proces i da nam predstoji izuzetno komplikovan posao oko utvrđivanja dugova i imovine. Ogromne imovine, ali i dugova! Reč je o dve kompanije - „Generaleksport“ i „Internacional CG“ - i važnom pitanju: kako će institut njihove međusobne solidarne odgovornosti tretirati domaći i međunarodni sudovi? Problem je i u tome što od njih dobijamo jedne, a od poverilaca potpuno drugačije podatke o iznosu dugova, sa multiplikovano većim ciframa. Moramo, dakle, najpre da ustanovimo koliko su njihovi podaci adekvatni realnom stanju, i u tom kontekstu smo poveriocima već uputili poziv da prijave sva potraživanja.
Ishod bi mogao da bude i takav da su dugovi veći od vrednosti „Geneksove“ imovine?
- Naš predlog će, verovatno, biti taj da se u privatizaciju ovih kompanija ide kroz prodaju njihove imovine, a da se sav novac odlaže na poseban račun za namirenje poverilaca. Reč je o izuzetno atraktivnoj imovini, tako da će se tražiti najbolje varijante izdvojenih prodaja i animiranja potencijalno najsolventnijih kupaca.
Privatizaciju čekaju brojni komplikovani „slučajevi“, ali na spisku ima i „krem“ firmi. Kad će na prodaju biti izneti Beogradski i Novosadski sajam?
- Raspisivanje tendera za Novosadski sajam može se očekivati već tokom decembra, a za Beogradski najkasnije na proleće. Očekujem da će to biti izuzetno velike transakcije. Već na prvu najavu da se priprema privatizacija Beogradskog sajma, stigla su nam pisma o namerama od nekoliko najvećih svetskih sajamskih kuća. Imena su više nego impresivna.


Dobit u „Tozi“ otišla na otpremnine radnika
Prethodnu poslovnu godinu Fabrika crepa i pločica „Toza Marković“ iz Kikinde okončala je sa neto dobitkom od oko 26 miliona dinara. Zbog troškova naknada i otpremnina lanjska dobit u „Tozi“ je umanjena za 54,7 miliona dinara, stoji u godišnjem izveštaju objavljenom na sajtu Beogradske berze. Otkako je prošle jeseni beogradsko preduzeće ITH Dejana Babića preuzelo vlasništvo nad „Tozom Markovićem“, mediji su naišli na svojevrsni zid ćutanja. Novouvedeno pravilo da se sa novinarima ne komunicira i dalje se strogo poštuje. U posedu firme „ITH“ nalazi se 24,29 odsto „Tozinih akcija“. Sledi zemunski „Žitoprodukt“ sa 13,24 i „Toza Marković AD“ sa 9,99 odsto.

Preko Akcijskog i PIO fonda država kontroliše nepunih 15 odsto akcija. Među većim „Tozinim“ akcionarima je firma „Svetski crep“ koja ima 9,10 odsto. Lanjska cena akcija „Toze Markovića“ kretala se od 2.300 do 3.960 dinara, dok dividende nisu isplaćivane tri godine. Sada fabrika ima 874 radnika, dok je pre privatizacije u njoj radilo oko 1.300. Na osnovu programa tehnološkog viška u prvom polugodištu ove godine fabriku je napustio 251 radnik, a njima su isplaćene otpremnine u vrednosti od 85,5 miliona dinara. Krajem prošle godine, više od 200 radnika takođe je otišlo iz preduzeća. Prema podacima „UGS Nezavisnost“ prekobrojnima su proletos u proseku isplaćene otpremnine od 200.000 do 350.000 dinara.


NBS „oborila“ akcije Komercijalne banke
I pored najave da će graditi „Prokop“ cena akcija „Energoprojekta“ nepromenjena
 
Bliži se kraj avgusta, a tržište je po svemu sudeći i dalje uspavano. BELEKSlajn već duže vreme oscilira oko 4.500 poena dok dnevni promet varira između 200 i 600 miliona dinara. Krajem prošle nedelje osvanula je vest da će „Energoprojekt“, po svemu sudeći, dobiti posao izgradnje železničke stanice „Prokop“ jer su pregovori sa kompanijom „Trigranit“, izabranom na tenderu, proglašeni neuspešnim. Generalni direktor „Železnica Srbije“ Milanko Šarančić kazao je da je za 30. avgust zakazana sednica Komisija za odabir ponuđača, na kojoj će biti odlučeno da li će početi pregovori sa drugoplasiranim - beogradskim „Energoprojektom“. Izvršni direktor „Energoprojekt holdinga“ Miodrag Zečević izjavio je da će se ta kompanija odazvati eventualnom pozivu na pregovore o zaključenju ugovora o izgradnji železničke stanice. Jedna akcija „Energoprojekta“ vredela je u petak na zatvaranju 3.272 dinara, a karakteristično je to da cena već nekoliko meseci ne uspeva da preskoči gornju granicu od 3.300 dinara, a do koje često dolazi da bi se opet vratila nazad.

Beogradska kompanija „Delta“ je postala novi vlasnik „Simpovog“ tržnog centra i robne kuće u Vranju, kao i robne kuće u Bujanovcu. Potpredsednik Simpa Budimir Mihajlović je izjavio da je programom ekonomske konsolidacije predviđeno da se „Simpo“ u najvećoj meri vrati osnovnoj delatnosti, proizvodnji i prodaji nameštaja. U „Simpu“ nisu želeli da saopšte detalje o prodaji robnih kuća i tržnog centra, podvevši vrednost ove finansijske transakcije pod poslovnu tajnu, ali je ubrzo jedan od čelnika kompanije izjavio da je za prodate objekte Simpo dobio oko 2,8 miliona evra. Održavajući se na nivou od 3.700 dinara, cena „Simpovih“ akcija bila je dosta stabilna u zadnjih nekoliko dana. U petak, na zatvaranju, jedna akcija vredela je 3.650 dinara.

„Zdravlje Aktavis“ uskoro pokreće probnu proizvodnju po GMP standardima. U novom pogonu, čijom modernizacijom je postala najbolja fabrika u ukupnom sistemu ove islandske farmaceutske kompanije, inače četvrtog proizvođača generičkih lekova u svetu, već u septembru počinje i redovna proizvodnja. Za „Zdravlje“ to znači i zaokret u poslovnoj politici jer je dosad 84 odsto proizvodnje plasirala u Srbiji, a ubuduće će se 75 odsto asortimana proizvoditi za „Aktavis“. Posle munjevitog rasta cena akcija „Zdravlja“ tokom aprila ove godine, trgovanje je utihnulo, a likvidnost gotovo da se izgubila u potpunosti. Tako i ne čudi što je cena jedne akcije već mesec dana nepromenjena na nivou od 18.000 dinara.

Zbog velikog rasta nenamenskih kredita, NBS je odlučila da ograniči odobravanje takozvanih keš kredita na dve godine. Ova mera centralne banke ima za cilj smanjenje potrošnje, a time i njenog uticaja na rast ovogodišnje inflacije. U Udruženju banaka smatraju da najnovija mera Narodne banke koja stupa na snagu 27. avgusta, neće imati mnogo uticaja na inflaciju jer, kako kažu, monetarna politika na njen ukupni rast utiče od 1 do 2 odsto. Akcije Komercijalne banke, koju će ova mera inače najviše pogoditi od svih listiranih banka jer dobar deo plasmana ide stanovništvu, protekle nedelje izgubile su oko 3,2 odsto vrednosti.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta