Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Berza:Promet u avgustu 129,4 mil. €
To predstavlja oko 85 odsto ukupnog mesečnog prometa, dok je učešće akcija u ostvarenom broju transakcija u avgustu iznosilo 94,2 procenta.

Od ukupno 50 hartija koje se nalaze u metodu kontinuiranog trgovanja, njih 24 zabeležilo je porast vrednosti, 25 hartija zabeležilo negativnu promenu, dok su akcije Pupin Telekoma iz Zemuna imale istu cenu početkom i krajem meseca.

Indeks BELEXline u avgustu je zabeležio blago povećanje vrednosti, dok je indeks BELEX15 zabeležio pad na mesečnom nivou.

BELEXline indeks je pozitivan u prvoj polovini avgusta, da bi u drugom delu meseca imao uglavnom negativan trend. Mesečna promena vrednosti indeksa BELEXline iznosi 9,5 indeksnih poena, odnosno 0,21 odsto. Sa druge strane, indeks BELEX15 beleži negativan trend tokom praktično celog meseca, pa avgust završava na nivou od 2.869 indeksnih poena, što je za oko 1,25 odsto niže u odnosu na početak meseca.

Rast ukupne tržišne kapitalizacije Berze se nastavlja, tako da avgustovsta vrednost predstavlja rekord u ovoj i ranijim godinama. Ukupna tržišna kapitalizacija Berze na dan 31. avgust iznosila je 1.543 milijardi dinara, odnosno 19,3 milijardi evra, što u odnosu na prethodni mesec predstavlja porast od 4,3 odsto, ali i rast od 90 procenata u odnosu na kraj 2006. godine.

Nakon značajnijeg pada obima trgovanja obveznicama RS zabeleženog u julu, avgust ponovo donosi pozitivnu promenu za ove hartije od vrednosti i porast obima prometa od 39,2 odsto u odnosu na prethodni mesec i ostvareni promet od 22,9 miliona evra.


Stečaj "progutao" 40.000 kvadrata poslovnog prostora
Beograd - Akcionari i poverioci Robnih kuća Beograd dobili su predlog Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja o isplati posebnih otpremnina koje će dobiti posle licitacije zakazane za 29. oktobar. Radoje Arsenić, član Odbora poverilaca i akcionara Robne kuće Beograd izjavio je za Danas da poverioci, akcionari i radnici nisu zadovoljni predlogom vlade i ministra Dinkića.
- Kamen spoticanja je predlog da se isplata posebnih otpremnina limitira jer to sprečava akcionare da, ukoliko se ostvari prodajna cena veća od 280 miliona evra učestvuju u raspodeli tog dela kolača. Ako smo već pristali da se "kockamo" sa procentima, zašto nam se uvodi limit. Problem je i što predlog ministarstva ne priznaje postojanje deonica koje su radnici kupovali. Izračunali smo da bi za te namene trebalo izdvojiti dodatnih 11 miliona evra - kaže Arsenić.


Prevaziđeni model prodaje



Drago mi je da ima zainteresovanih kupaca za RK Beograd. Ipak, treba podsetiti da novi vlasnik treba da izdvoji značajna sredstva za adaptaciju poslovnog prostora s obzirom na to da je prodaja u robnim kućama locirana u centru grada i to bez sopstvenog parkinga, što je prevaziđen model prodaje. Trend u svetu, a sada i kod nas je da se grade veliki hipermarketi , u kojima se može kupiti sve - od igle do lokomotive. Ti hipermarketi su najčešće smešteni na periferiji grada i raspolažu velikim parking prostorom - kaže Raško Gospić, predsednik Skupštine poverilaca Robnih kuća Beograd.



On je najavio akciju sakupljanja najmanje deset hiljada potpisa na osnovu kojih bi od predsednika Skupštine zahtevali zakazivanje skupštinske rasprave o Robnim kućama Beograd i formiranje anketnog odbora koji bi ispitao poslovanje firme tokom stečaja. Jer, kako tvrdi Arsenić, tokom stečaja prodato je oko 40.000 kvadrata poslovnog prostora, a ni jedan poverilac nije isplaćen, dok su na drugoj strani dugovanja rasla. "Krajem 2003. godine, dugovanja RK Beograd iznosila su 49 miliona evra a sada, tri godine kasnije, premašuju 125 miliona evra. Problem je i to što nikoga ne brinu dugovanja zakupaca koja već premašuju 120 miliona dinara" kaže Arsenić.
U predlogu ministarstva stoji da se za isplatu posebnih otpremnina kvalifikuju radnici koji su od 1966. do 2007. godine radili u Robnim kućama Beograd i to samo u slučaju uspešne prodaje firme. Radnici će posle objavljivanja oglasa u dnevnim novinama biti u obavezi da se prijave Sektoru za zapošljavanje Ministarstva ekonomije. Predlogom je preciziran mehanizam isplate otpremnina. Ako se na licitaciji ostvari prodajna cena od 140 do 170 miliona evra fond za isplatu otpremnina iznosi 15 miliona evra, a ako cena dostigne 200 miliona suma za otpremnine uvećava se za pet odsto od razlike između ostvarene cene i 170 miliona evra. U slučaju da imovina Robnih kuća bude prodata za 200 do 250 miliona, fond se uvećava za 20 odsto od razlike između ostvarene cene i 200 miliona evra, a za cenu u rasponu od 250 do 280 miliona evra za deset odsto na razliku između ostvarene cene i 280 miliona evra.
- Radnici, akcionari i poverioci Robnih kuća Beograd ne bi trebalo da budu nezadovoljni predlogom isplate otpremnina. Model koji vlada nudi bolji je od reorganizacije, jer pruža mogućnost da suma za otpremnine raste. Misliti samo na to kako da dodatno poboljšaš svoju poziciju nije realno i ne treba očekivati da će država takav predlog prihvatiti. Ali, ako akcionari Robnih kuća veruju da će cena na licitaciji premašiti 350 miliona evra, mogu da predlože da odustaju od garantovane cene i da traže, na primer, 15 odsto od izlicitirane sume. Ipak treba biti realan i znati da su šanse da se dobije više od 350 miliona evra male, mada je i to teorijski moguće i samo u tom slučaju bi bilo bolje da je prihvaćen predlog o reorganizaciji - izjavio je za Danas Branko Pavlović, konsultant malih akcionara.
Kupci koji žele da učestvuju u nadmetanju na aukciji za Robne kuće Beograd, mogu do 5. oktobra da podnesu zahtev za otkup prodajne dokumentacije, za koju će morati da izdvoje sedam hiljada evra. Istovremeno, otkupna dokumentacija je "ulaznica" za sobu sa podacima, odnosno razgledanje objekata, koje je moguće do 15. oktobra. Najkasnije 22. oktobra biće poznato koliko je kupaca zainteresovano za kupovinu Robnih kuća, jer tada ističe rok za prijavu. Depozit za učešće na aukciji, zakazanoj za 29. oktobar u 11 sati, iznosi 44 miliona evra a uz dokaz o uplati, učesnici koji se prijavljuju na aukciju dostaviće i bankarsku garanciju. Robne kuće Beograd prodaju se iz stečaja, kao pravno lice, što znači da novi vlasnik neće imati obavezu da izmiruje dugove iz prethodnog perioda. Početna cena je određena na 140 miliona evra i iz te mase bi trebalo da se izmire obaveze koje u ovom trenutku iznose oko 110 miliona evra, ali to nije konačna suma, jer će se dugovanja uvećavati sve do momenta namirenja poverilaca. M. Janjić


Agrobanka potcenjena
Još jedna u nizu monotonih nedelja na tržištu kapitala je za nama. Indeksi su zabeležili pad, ali ne toliko značajan, tačnije pad je bio taman toliki da anulira blagi rast ostvaren pretprošle nedelje.

Prema izjavi prvog čoveka Agrobanke gospodina Dušana Antonića, za kupovinu udela u ovoj banci, i to većeg od pet odsto, ima dosta zainteresovanih stranih investitora, između ostalog i iz Velike Britanije. Antonić nije precizirao o kome je tačno reč, ali je naglasio da bi za realizaciju transakcije bilo potrebno odobrenje NBS. Interesantno je da cena akcija Agrobanke nije pozitivno odreagovala na ovu vest, štaviše u proteklih pet dana zabeleženo je njeno negativno kretanje od oko 2,2 odsto. Kako bilo, Agrobanka se trenutno može svrstati u red jeftine banke jer odnos tržišne cene akcije Agrobanke i knjigovodstvene vrednosti po akciji je svega 1,58 dok je kod gotovo svih ostalih banka on preko 3,5.

Tender za prodaju državnog udela u Ikarbusu biće najverovatnije raspisan u decembru ove godine najavili su iz Agencije za privatizaciju. Cena Ikarbusovih akcija nastavila je uzlazni trend i ove nedelje. Vrednost im je uvećana za 6,58 odsto i na zatvaranju u ponedeljak jedna akcije vredela je 5.600 dinara.

OČEKUJE SE RAST TRŽIŠTA

BELEKS sentiment za septembar je postigao drugu istorijski najvišu vrednost od 151,25 poena. Iako visoka avgustovska vrednost nije potvrđena tržišnim dešavanjima, očekivanja za septembar nisu obeshrabrena, već samo pojačavaju osećaj da predstoji promena trenda i da će doći do novog rasta domaćeg tržišta. Imajući u vidu izuzetno snažan rast pokazatelja u avgustu, od 34 poena, i septembarski rast od 11,25 poena, jasno je da se ulazi u zonu najviših istorijskih vrednosti, a na to ukazuju i pozitivna očekivanja anketiranih predstavnika brokerskih kuća, finansijskih institucija, fakulteta i učesnika u trgovanju. U 2005. i 2006. septembarska vrednost BELEKS sentiment je bila na nivou od 150 poena, dok je ove godine odstupila za samo 1,25 poena.

Energoprojekt je objavio polugodišnji nekonsolidovani neto profit od 120 milina dinara. Kako nije u pitanju profit na nivou grupe, ova informacija nije naišla na naročite reakcije investitora, o čemu svedoči činjenica da je cena akcija ove firme protekle nedelje izgubila tek 0,6 odsto vrednosti.

AMSO osiguranje nije uspelo da podigne novi kapital kroz emisiju akcija. Emisija čije je sprovođenje najavljeno pre nekoliko nedelja, proglašena je neuspešnom s obzirom na to da je od ponuđenih 150.000 akcija uplaćeno samo 20.480 a upisano tek oko 25.000. Interesovanje investitora za ovu akciju prilično je utihnulo te nije bilo ni reakcije na ovu vest. Jedna akcija AMS osiguranja vredi 6.000 dinara, baš kao i pre dve nedelje. Kada je u pitanju generalni razvoj u sektoru osiguranja u Srbiji, prema izveštaju NBS, sektor je u drugom kvartalu prikupio za 13 odsto veći iznos premije nego u istom periodu prošle godine. Ukupna aktiva osiguravajućih društava povećana je za 32 odsto, dok je kapital porastao za 22 odsto takođe u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, kombinovani udeo DDOR-a i Dunava na tržištu opao je sa 67 odsto na 64 odsto.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta