Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fokus ne naplaćuje naknadu
Beograd -- Investicione jedinice fonda Fokus premijum prodavaće se u narednih mesec dana bez plaćanja naknade.
 
Društvo za upravljanje investicionim fondovima Fokus invest prodavaće od 15. januara do 15. februara investicione jedinice fonda Fokus premijum bez naknade, koja inače iznosi od jedan do tri odsto uplaćene sume.

Naknadu neće plaćati svi oni koji investicione jedinice budu kupovali u sedištu društva i u svim poslovnicama Folksbanke i Metals banke, navodi se u saopštenju Fokus investa i dodaje da društvo na taj način želi da poveća broj članova fonda čijom imovinom upravlja. Fond Fokus premijum počeo je da radi u septembru prošle godine, trenutno upravlja imovinom od 322 miliona dinara, a vrednost investicione jedinice je 1.053 dinara. Najveći akcionari Fokus investa su slovenačka Poteza i brokerska kuća Fokus kapital partners sa po 33,3 odsto kapitala, dok jednu trećinu imaju Viktorija grupa, Maleks oil, Kapital advajzori i Taš centrohem, navodi se na sajtu tog društva za upravljanje.


Cepter dao najbolju ponudu za IMT
Beograd -- Najbolju ponudu za kupovinu beogradske Industrije mašina i traktora dao je konzoricujum u kojem je i biznismen Filip Cepter.
 
Taj konzorcijum, koji čine Cepterova firma „Hom art“ i SIP iz Slovenije, za 94,5 odsto kapitala IMT-a ponudio je 121,1 milion evra, kao i investicioni program od 10,2 miliona evra. Ovo je do sada od početka privatizacije najveća data ponuda za jednu firmu iz metalskog kompleksa.

Pored te ponude u Agenciji za privatizaciju su otvorene još dve ponude dostavljene na tenderu za prodaju IMT-a, koji je objavljen 16. jula prošle godine. Konzorcijum „Nevrfild limitid“ je ponudio cenu od 109,3 miliona evra i ulaganja od 13 miliona dinara. Jedan od potpisnika te ponude je bivši ministar energetike Srbije Goran Novaković.

Treći konzorcijum „Agri investments“ je ponudio cenu od 76 miliona evra, ali nije spreman da odmah ponudi i investicioni program. Firme koje čine taj konzorcijum, beogradski MPC i Adriano korsi iz Italije, navele su u ponudi da će plan investicija napraviti tek kad detaljno analiziraju stanje u IMT-u.

Predsednik tenderske komisije Nebojša Ćirić je rekao da je zadovoljan pristiglim ponudama za IMT i da su realne cene ponuđene za kapital fabrike.

Direktor IMT-a Slobodan Petrović, koji je član tenderske komisije, naveo je da od kupca preduzeća očekuje da obnovi proizvodnju, a minimalnim socijalnim programom, koji su prihvatila sva tri ponuđača, predviđeno je da u prvoj godini ne bude otpušten niko od 1.100 zaposlenih. On je ocenio da je atraktivna lokacija na Novom Beogradu, na kojoj se nalazi IMT, privukla ponuđače koji su poznati u oblasti nekretnina. Budući kupac, će, kako je naveo, najverovatnije izmestiti fabriku na drugu lokaciju.

"Imajući u vidu lokaciju, koja je što se tiče poslovanja najelitnija u tom delu Novog Beograda, verovatno bi svako ko ima poslovnog smisla izmestio fabriku na periferiju. To nije ništa strašno, pogotovo što fabrika zahteva potpunu obnovu, imajući u vidu da su poslednja ulaganja bila sedamdesetih godina prošlog veka", rekao je Petrović.

"Mi 13 godina radimo s blokiranim računom isključivo od avansa kupaca. Dobijamo novac bez ikakve garancije da će dobiti robu koju su naručili", rekao je Petrović, dodavši da očekuje da će se posle privatizacije ta praksa promeniti. On je rekao da su mu poznata sva tri strateška partnera u konzorcijumima, precizirajući da je "jedan veliki trgovac iz Italije, drugi je proizvođač mehanizacije iz Slovenije i treći proizvođač mehanizacije iz Poljske".

U vlasništvu IMT-a je plac od 35 hektara, na kojem je nekoliko hala i poslovnih objekata. Gubici tog preduzeća u prošloj godini su, prema rečima Petrovića, bili između 25 i 28 miliona evra. 

Prvi tender za prodaju IMT je bio neuspešan, jer nije stigla ni jedna obavezujuća ponuda, a na drugom tenderu mogle su da učestvuju firme koje se najmanje poslednje tri godine bave proizvodnjom poljoprivrednih mašina ili traktora i čiji je prošlogodišnji prihod bio veći od 20 miliona evra.

IMT se bavi proizvodnjom traktora, traktorskih priključaka, cevnih konstrukcija, obradom metala i proizvodnjom alata i alatnih mašina, a u 2004. godini je ostvario prihod od 30 miliona evra. Od imovine, IMT poseduje hale za proizvodnju traktora (91.424 kvadratnih metara), objekat razvoja proizvoda (6.100), hale za proizvodnju mašina (30.325), restoran društvene ishrane (4.750) i odmaralište IMT-Divčibare (2.595).

Tu su i proizvodne linije za obradu delova traktora i poljoprivrednih mašina, za završnu obradu brušenjem, za ozubljenje i specijalne mašine za obradu kućišta. Fabrika ukupno zapošljava 1.237 radnika, a očekuje se da će posle sprovodjenja socijalnog programa taj broj biti smanjen na oko 1.100.
 


Prodaja 67,91 odsto akcija Hinsa
Beograd -- Akcijski fond objavio je poziv za prodaju 67,91 odsto akcija prozvođača deterženata Hins [HINS] iz Novog Sada.
 
Akcije će biti prodate metodom minimalne cene na Beogradskoj berzi na aukciji 31. januara po početnoj ceni od 38,16 miliona dinara.

Na prodaju je ponuđeno 706.721 od ukupno 1,04 miliona akcija Hinsa po početnoj ceni od 54 dinara po akciji. Vlasnik 67,91 odsto akcija je Akcijski fond, dok ostali akcionari imaju po manje od 0,2 odsto udela.

Hins je uključen na vanberzansko tržište Berze 17. septembra 2007. godine, ali se akcijama nije trgovalo.

Tržišna kapitalizacija preduzeća je 113,44 miliona dinara. Prihodi Hins-a 2006. godine su iznosili 40,34 miliona dinara a rashodi 97,759 miliona, navodi se u prospektu preduzeća na Beogradskoj berzi.

Hins je privatizovan na aukciji 11. oktobra 2004. godine po ceni od 46,69 miliona dinara, ali je Agencija za privatizaciju raskinula ugovor sa vlasnikom Brankom Jovanovićem zbog nepoštovanja ugovornih obaveza. Hins ima 191 zaposlenog.

Prema podacima iz prospekta, deo imovine Hinsa je pod hipotekom.


Porez na hartije od vrednosti ostaje dvadeset odsto
Ključna poreska novina ove godine je trebalo da bude smanjenje poreza na kapitalnu dobit na akcije. Najavljeno je bilo da će stopa sa 20 odsto biti svedena na 10 procenata, a da će u potpunosti od plaćanja ove dažbine biti oslobođeni oni koji u prodaju akcija uđu tri godine po njihovom sticanju.

Od tih smanjenja i oslobađanja nema, međutim, ništa. Sve ostaje po starom, jer do izmena zakona nije došlo. Vlada Srbije je još u novembru parlamentu dostavila predlog izmena zakona, pa se sve do kraja decembra čekalo njegovo uključivanje na dnevni red, a onda je, kako je bilo prečih stvari, povučen iz procedure. U Ministarstvu finansija kažu da je to urađeno isključivo zbog tehničkih propozicija, te da će procedura vrlo brzo biti obnovljena, i to sa istim sadržajem, ali na pitanje kada bi to moglo da usledi - odgovora nema.
Uz akcije, poresko oslobađanje trebalo je da usledi i poljoprivrednicima za katastarski prihod. Poljoprivrednici su i prošle godine bili oslobođeni plaćanja poreza na katastarski prihod, i sada je to trebalo da bude produženo za ovu i iduću godinu.
Sledeća veća izmena koja je bila planirana odnosila se na izuzimanje od oporezivanja otpremnina radnika koji ostaju bez posla a stariji su od 50 godina.
Kada je reč o ostalim porezima - to što nema ni nagoveštaja da bi tokom ove godine moglo da dođe do smanjenja stopa - ne znači da će iznosi ostati kao i prošle godine. Stope poreza na imovinu (kuću, stan, vikendicu, poslovni prostor...) ostaju, na primer, nepromenjene, ali će povećanje sasvim sigurno uslediti po osnovu rasta osnovice za izračunavanje tog poreza. Osnovica se, naime, izračunava prema kretanju cena nekretnina na tržištu, a one su u protekloj godini povećane gotovo u svim opštinama i gradovima, s tim što je negde taj rast bio manji, a negde veći. Slanje računa trebalo bi da usledi tokom marta-aprila. A najkasnije do 15. februara, svi obveznici ovog poreza, a ima ih oko milion i po širom Srbije, dužni su da plate akontaciju prve rate, i to tako što će na uplatnicu da upišu četvrtinu iznosa iz svog prošlogodišnjeg poreskog rešenja.

Poreske prijave za zarađeno u 2007.
U martu sledi obaveza podnošenja poreskih prijava za građane kojima je zbir prihoda bio četiri puta veći od proseka. Prošle godine taj limit za podnošenje poreskih prijava bio je 1,14 miliona dinara i, prema podacima Poreske uprave, oko 18.000 građana ušlo je u tu zonu. Za ovu godinu taj limit još nije izračunat, a procenjuje se da će biti oko 1,35 miliona dinara, odnosno da će obavezu da podnesu poreske prijave imati građani koji su u 2007. mesečno zarađivali u proseku više od 112.000 dinara.


Tri fonda u plusu, tri u minusu
Beograd -- Tri investiciona fonda zabeležila su rast vrednosti jedinica dok su jedinice tri fonda u padu.
 
 
Fond KD Ekskluziv zabeležio je najveći rast. Jedinica tog fonda porasla je za 0,03 odsto odnosno 0,28 dinara na 1.000,81 dinar. Imovina fonda uvećana je za 1,21 milion na 26,44 dinara.

Investiciona jedinica fonda Fima proaktiv (Proactive) ojačala je za 0,02 odsto odnosno 0,19 dinara na 1.037,82 dinara. Imovina fonda i dalje vredi 1,04 milijarde dinara.

Fond Ilirika JIE ubeležio je rast vrednosti jedinice za 0,01 odsto odnosno 0,14 dinara na 1.004,47 dinara, a imovina fonda porasla je za 120 hiljada dinara na 46,85 miliona dinara.

Pad od 0,13 odsto zabeležili su fondovi Rajfajzen akcije (Raiffeisen) i balansirani fond Delta plus.

Vrednost jedinice Rajfajzen akcija opala je za 1,31 dinar na 977,34, a imovina fonda i dalje vredi 1,13 milijardi dinara.

Jedinica fonda Delta plus opala je za 1,78 dinara na 1.355,80 dinara, a vrednost fonda umanjena je za 10 miliona na 1,46 milijardi dinara.

Jedinica fonda Fokus premijum (Focus premium) oslabila je za 0,12 odsto odnosno 1,25 dinara na 1.051,83 dinara, a vrednost imovine fonda umanjena je za 360.000 dinara na 322,04 miliona dinara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta