Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Za pet minuta do besplatnih akcija
Sutra će biti objavljen javni poziv, a evidentiranje građana koji će dobiti besplatne akcije startuje u ponedeljak 28. januara. Ceo proces evidentiranja oko četiri miliona onih koji imaju pravo da postanu vlasnici akcija trajaće malo duže od šest meseci, sve do 31. jula ove godine, saopštio je Mlađan Dinkić, ministar za ekonomiju i regionalni razvoj.

Evidentiranje će se obavljati na 1.400 lokacija, odnosno na oko 3.500 šaltera pošta. Ovaj posao je, prema rečima Gorana Ćirića, generalnog direktora JP PTT Srbije, najveći koji je Pošta ikada do sada radila. Zbog toga će Pošta, rekao je on, staviti svoju kompletnu logističku, kadrovsku, informatičku, softversku i hardversku infrastrukturu u funkciju posla oko besplatnih akcija:

Šta su akcije
Akcije su vlasničke hartije od vrednosti. Vlasnik akcija postaje vlasnik jednog dela preduzeća. Akcije se isključivo kupuju i prodaju na berzi i to uz posrednika - brokera.

Očekujemo da će za sam proces prijavljivanja biti potrebno oko pet minuta po osobi. Jedan dolazak na šalter sa ličnom kartom je, dakle, dovoljan da se za tih nekoliko minuta obavi evidentiranje. Takođe, šest meseci je dovoljno vreme da se svi evidentiraju, tako da ne vidimo razlog da u prvim danima bude velika gužva. U svakom slučaju, Pošta je spremna da obavi svoj posao oko podele besplatnih akcija, tvrdi Goran Ćirić.
Važno je znati da građani treba da ponesu samo ličnu kartu i da moraju doći lično na jedan od šaltera pošte, što znači da nema posrednika i da ih niko ne može u postupku evidentiranja zameniti. Ministar Mlađan Dinkić je kao bitnu činjenicu istakao da je ceo postupak besplatan.
- Sve je besplatno, od prijavljivanja, eventualnog otvaranja dinarskog računa ako ga građanin nema, pa sve do prodaje akcija u zakonom propisanom roku posredstvom brokera. Svako ko se evidentira, kada radnik pošte na šalteru popuni prijavni obrazac, dobija jedan primerak prijave. Drugi primerak, oba inače građanin potpisuje, Pošta dalje upućuje na proveru. Važno je znati da će sva obaveštenja i na kraju besplatne akcije svaki građanin dobiti na adresu koja je upisana u ličnu kartu. Ako u međuvremenu, dakle, posle evidentiranja, dođe do promene adrese, to se prijavljuje Agenciji za privatizaciju. Ukoliko se neko poslom ili iz nekog drugog razloga nalazi u inostranstvu u periodu evidentiranja koji traje do 31. jula, može se prijaviti u našim diplomatsko konzularnim predstavništvima. Nepokretna lica će se evidentirati prema odredbama koje propisuje uredba, uz pomoć posebnih komisija koje će dolaziti na kućnu adresu - objasnio je ministar Dinkić.
Izbeglice, odnosno, interno raseljena lica pored lične karte treba da donesu na uvid legitimaciju raseljenog lica ili zeleni karton u skladu sa pravilima koje propisuje Komesarijat za izbeglice. Ovo se odnosi samo na interno raseljene sa Kosova i Metohije, znači ne i na sve izbeglice koje se nalaze u Srbiji.
Procedura za zaposlene i bivše zaposlene u javnim preduzećima je nešto komplikovanija nego za građane, ali, kako reče ministar Dinkić, oni dobijaju 200 evra po godini staža obračunato na procenjenu tržišnu vrednost preduzeća pre procesa privatizacije, što je više novca. Zaposleni i bivši zaposleni u javnim preduzećima od dokumenata moraju imati ličnu kartu i fotokopiju lične karte, zatim uverenje o državljanstvu koje nije starije od šest meseci, overenu fotokopiju radne knjižice i potvrdu o ostvarenim godinama radnog staža u javnom preduzeću. Važno je znati da radnici i bivši zaposleni fotokopiju radne knjižice overavaju u javnom preduzeću, a penzioneri u PIO fondu. Za razliku od građana, svi oni sami snose troškove pribavljanja potrebne dokumentacije.
Zakon zabranjuje, to je bitno naglasiti, izričito zabranjuje posredovanje u ovom postupku evidentiranja. Ranije su, konstatovao je u vidu upozorenja ministar Dinkić, osnivane kojekakve agencije koje su uzimale novac sa obrazloženjem da će obaviti posao za građane. To je sada zabranjeno i kažnjivo zatvorom do tri godine.
Rokovi za evidentiranje
Da bi se izbegle gužve, prijavljivanje za zaposlene i bivše zaposlene u javnim preduzećima će biti u fazama i oni će se prijavljivati u 25 filijala Nacionalne službe zapošljavanja u vremenu od 14 do 19 časova:
nod 28. januara do 31. marta prijavljivaće se bivši i sadašnji zaposleni u „Jatu“ i NIS
nod 31. marta do 31. maja prijavljivaće se „Telekom“ i „Galenika“
nod 31. maja do 31. jula će se evidentirati oni koji rade ili su radili na Aerodromu „Nikola Tesla“ i u Elektroprivredi Srbije.
nsvi ostali, dakle građani, prijavljuju se na šalterima pošta počev od 28. januara pa do 31. jula ove godine


Ko ima pravo na besplatne akcije:
-punoletni građani Srbije na dan 31. decembar 2007. godine
-državljani Republike Srbije na dan 3. januar 2008. godine
-oni koji su na dan 30. jun 2007. godine imali prebivalište na teritoriji Republike Srbije
-oni koji su upisani u birački spisak
-oni koji nisu ostvarili pravo na besplatne akcije


Obaveštenja telefonom
Očekuje se mnogo pitanja građana pa su u dogovoru sa Poštom otvorena od ponedeljka dva besplatna telefonska broja radi svih objašnjenja. To su brojevi 0800100300, a drugi je 0800100400.


Besplatne akcije: Obrazac za prijavu
1. Da li mogu da ponesem karticu tekućeg računa za koji posedujem ovlašćenje ili račun mora da bude otvoren na moje ime?
Račun mora biti na ime lica koje se prijavljuje.
2. Da li prijavu za upis besplatnih akcija moram da podnesem na svojoj opštini?
Ne, može u bilo kojoj pošti.
3. Podaci iz lične karte se ne slažu sa podacima iz biračkog spiska. Kakav je dalji postupak?
Prijava će biti tretirana kao validna i adresa iz lične karte će se koristiti za sva obaveštenja.
4. Stekao/la sam besplatne akcije po ranije važećim zakonima. Da li imam prava kao na besplatne akcije i novčanu naknadu?
Ne, jer ste to pravo već ostvarili kao zaposleni u dosadašnjim privatizacijama, bez obzira na to da li je pravo ostvareno u celini ili delimično.
5. Stekao/la sam besplatne akcije privatizovanog preduzeća koje je sada u stečaju ili je likvidirano. Da li imam prava kao građanin na besplatne akcije?
Nemate pravo na besplatne akcije jer ste to pravo već ostvarili po ranijim propisima.
6. Imam akcije koje sam:
- kupio na berzi,
- kupio sa ili bez popusta u preduzeću u kom sam radio,
- dobio na poklon,
- nasledio.
Da li imam prava kao građanin na besplatne akcije i novčanu naknadu?
Da, ovo lice ima pravo na besplatne akcije i novčanu naknadu, jer akcije koje poseduje, po načinu sticanja, ne spadaju u zakonsku kategoriju besplatnih akcija.
7. Gde mogu pronaći obrazac za prijavu?
Svi obrasci su kod službenika pošte i oni ih popunjavaju. Građani ih, nakon što provere da li su tačno upisani podaci, potpisuju u dva primerka. Jedan primerak potpisanog obrasca ostaje građaninu, kao potvrda da se prijavio.
8. Da li radnik javnog preduzeća može da bira i uzme akcije kao građanin ako mu se to više isplati (npr. ima 1-2 godine staža ili manje)?
Može da bira da li će svoje pravo ostvariti kao građanin ili kao zaposleni.
9. Da li će radnik koji je radio u više javnih preduzeća (od ovih šest) dobiti akcije samo jednog preduzeća po sopstvenom izboru?
Ukoliko podnese prijavu, ostvariće pravo u svim preduzećima gde je radio srazmerno godinama radnog staža koje je proveo u svakom od tih preduzeća.


Pad vrednosti akcija i na Beogradskoj berzi
Ovonedeljni pad, uprkos činjenici da politika ima sve veći uticaj na berzu u Srbiji, broker „M&V Investmentsa“ Srđan Tomašević ne vezuje za izbore u toku, već za paniku koja se sa svetskih berza preselila na evropske berze i utiče i na Beogradsku.

U prethodnih nekoliko dana akcije na berzama u Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj izgubile su sedam-osam odsto na vrednosti.
Istovremeno su investitori na Praškoj berzi u poslednje dve nedelje izgubili gotovo celu prošlogodišnju zaradu, dok je varšavski indeks WIG20 od početka godine zabeležio pad od celih 15 odsto. Slično su se kretali i indeksi većine berzi u regionu.
Kriza se pojavila zbog zabrinutosti da postoji opasnost od recesije u SAD, a mnogi analitičari strahuju da su ekonomski problemi sa kojima se Amerika suočava veći nego što se pretpostavlja, rekao je Tomašević.
Nervoza na evropskim tržištima usledila je i posle današnjeg vidnog oporavka azijskih berza, koje su rast ostvarile kao odgovor na odluku američke centralne banke da znatno snizi osnovnu kamatnu stopu.
Na Beogradskoj berzi poslovanje je juče obeležio vidan pad prometa, uz nastavak snažnog silaznog trenda.
Indeks koji prati kretanje 15 najlikvidnijih kompanija od početka sedmice izgubio je 6,6 odsto na vrednosti dok je opšti BELEXline pao za 4,26 odsto.
Tomašević je podsetio da je BELEXline na sadašnjem nivou poslednji put bio sredinom marta prošle godine, dok je BELEX15 bio ispod 2.100 indeksnih poena pre gotovo godinu dana.
Sve tri kompanije sa A listinga zabeležile su značajne minuse. Pirotski Tigar prednjači padom od 5,25 odsto, beogradski Energoprojekt je jeftiniji za 3,8 odsto, dok je bečejska fabrika Soja Protein dan završila sa minusom od 2,5 odsto.


Palmali čeka poziv Agencije za privatizaciju
Beograd - Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izjavio je juče na konferenciji za novinare da će Agencija za privatizaciju početi pregovore sa drugoplasiranim konzorcijumom na tenderu za privatizaciju Jugoslovenskog rečnog brodarstva nakon što je prvoplasirani kiparsko-singapurski konzorcijum firmi Tamoza i Daksin odustao od kupovine. On je naglasio da će Tamoza i Daksin zbog odustajanja ostati bez 300.000 evra garancije. Agencija će u pregovore ući sa konzorcijumom sa Malte koji čine firme Palmali holding i Palmali šiping koji su zauzeli drugo mesto na tenderu sa ponudom od 30 miliona evra za kupoprodajnu cenu i 14,7 miliona za investicije.
Savetnik konzorcijuma sa Malte Aleksandar Denda kaže za Danas da su u Palmaliju očekivali takvu odluku Agencije za privatizaciju, ali da još nisu dobili poziv za zaključivanje ugovora.
- Da je prvoplasirani konzorcijum potpisao ugovor, moglo bi se dogoditi da izgubi spor na sudu koji smo mi pokrenuli i u tom slučaju izgubi 32,25 miliona evra, koliko iznosi kupoprodajna cena, a ne samo garanciju. U Palmaliju su zadovoljni ovakvim ishodom i spremni su da uđu u pregovore kad god ih Agencija za privatizaciju pozove. Zaključivanje ugovora sa Palmalijem biće značajno za Jugoslovensko rečno brodarstvo jer će Palmali, kao velika kompanija koja se bavi prevozom, preneti u JRB sistem organizacije i menadžment - naglasio je Denda.
Podsećanja radi, Palmali je u poslednjih mesec dana nekoliko puta javno istupao sa tvrdnjama da je prvoplasirani ponuđač kao dokaze da se bavi rečnim transportom dostavio fotokopije nepostojećih ugovora sa dve švajcarske firme. U Palmaliju su najavljivali i tužbe protiv odgovornih lica u Tamozi i Daksinu. Agencija za privatizaciju i Ministarstvo ekonomije, međutim, nisu pristupili proveri navoda Palmalija jer za to nisu nadležni, pa su prihvatili overene kopije ugovora koje su Tamoza i Daksin dostavili. Pre dva dana, Agencija za privatizaciju obavestila je javnost da je prvoplasirani konzorcijum Tamoza-Daksin odustao.


Svi indeksi u minusu
Beograd - Negativan trend na Beogradskoj berzi, koji je prisutan od početka nedelje, obeležio je i jučerašnji dan što se najbolje može videti kroz novi, osetan, pad vrednosti indeksnih pokazatelja. Kao i prethodnog trgovačkog dana, u najvećem minusu, od 3,64 odsto, bio je srpski indeks listiran na Bečkoj berzi - SRX, dok su BELEX15 i BELEXLINE izgubili na vrednosti 2,06, odnosno 1,21 odsto. Negativan pokazatelj je i pad prometa, za više od pedeset odsto, na 325,2 miliona dinara, u kojem strani investitori učestvuju sa 57,23 odsto. Njihova aktivnost je posebno izražena u trgovanju obveznicama stare devizne štednje (94,25 odsto prometa), što je pozitivno, ali brine nivo pokazatelja s-FIS (63,19 odsto) koji ukazuje na to da su strani investitori pojačano prodavali akcije.
Najveći promet beleže hartije od vrednosti niške AIK banke, kojima je trgovano za 117,8 miliona dinara. Znatno manju vrednost trgovanja ostvarile su akcije građevinskog preduzeća Napred (32,5 miliona dinara), dok je na Metals banku, po nižim cenama za 2,51 odsto, potrošeno 21,6 miliona dinara. Transakcijama akcijama Sojaproteina ostvaren je promet od 16,2 miliona dinara, koje takođe nastavljaju da gube na vrednosti (2,49 odsto), a dosta se trgovalo i hartijama od vrednosti beogradskog preduzeća Montinvest ostvaren je promet od 14 miliona dinara. U trgovanju obveznicama Republike Srbije ostvaren je promet od 221.388 evra, pri čemu su podjednako bile tražene dve serije A2010K i A2011K, sa prometom od 100.892 i 102.119 evra.
Na kontinuiranom trgovanju, ubedljivo najveći rast (16,25 odsto) zabeležile su akcije preduzeća Ratko Mitrović, ali uz samo jednu otrgovanu akciju. Cenu su popravili i vlasnički papiri Velefarma (7,02 odsto) i Imleka (2,32 odsto), dok najveći pad trpe papiri Energomontaže (6,96 odsto), Tigra (5,25 odsto), Komercijalne banke (4,29 odsto) i Ikarbusa (4,29 odsto).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta