Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Predsednik KZHoV za "Biznis": Milko Štimac: Štitićemo tržište, kad nam država dozvoli
Bez proširenih nadležnosti Komisija za HoV ne može pravovremeno da reaguje na tržištu kapitala, a bez reforme tržišta sledi sporiji priliv stranih investicija
Ukoliko se do početka sledeće godine ne nastave reforme srpskog tržišta kapitala, Srbija će imati sporiji priliv stranih portfolio investicija, nećemo imati nove instrumente i hartije, ni municipalne obveznice, kao ni inicijalnu javnu ponudu. Samim tim, biće sporiji potencijal i investiciona štednja samih građana koji će manje zarađivati što se tržište slabije razvija. Da se to ne bi desilo, Komisija za hartije od vrednosti traži da joj država vrati i proširi ingerencije, njene originalne nadležnosti, kako bi mogla pravovremeno da reaguje na tržištu kapitala, kaže u intervjuu za Biznis njen prvi čovek Milko Štimac.

- Za komisiju bi vraćanje tih nadležnosti značilo da svoju politiku vođenja regulatornih aktivnosti tržišta kapitala može mnogo jednostavnije i bolje da obavlja, da se prilagođava situaciji koju zahteva tržište. Vraćanje ingerencija bi nam pomoglo pri određivanju kaznenih mera, davanju mišljenja o promeni određenih propisa i podzakonskih akata. Ingerencije je potrebno proširiti pre svega u domenu korporativnog upravljanja, odnosa uprave akcionarskih društava prema akcionarima, kako bi Komisija mogla bolje ih zaštiti. Postoji još sedam do osam zakona koje bi trebalo poboljšati određenim amandmanima, što bi regulisalo tržište kapitala, a ne samo rad Komisije.

Zašto država do sada nije reagovala? Zašto se stalo sa reformama?

- To je pitanje za one koji donose zakone. Pretpostavljam da u slučaju tranzicije kod nas postoje neke specifične teškoće i neki drugačiji prioriteti koje druge zemlje u tranziciji nemaju. Evidentno je da smo mi sa ovim pravnim okvirima u toku prošle godine dostigli vrhunac i to pokazuje rast tržišta i sada je trebalo iskoristiti taj rast i sa te pozicije napraviti drugi reformski korak, a tu smo zakasnili.

Zašto Komisija nije napravila strategiju razvoja i predložila je državi?

- Upravo to sada radimo. Organizujemo konferenciju, na kojoj će učestvovati svi igrači na tržištu kapitala, da bi videli kako oni vide i doživljavaju dalji razvoj tržišta i sa kojim problemima se suočavaju. Napravićemo zaključak sa te konferencije i pretočiti ga u jedan dokument koji ćemo nadležnima predati kao našu strategiju razvoja tržišta kapitala. Učesnici će izložiti svoje probleme i predložiti rešenja, kao i svoje mišljenje o dopuni zakona.

Zašto tek sada pravite strategiju? Zašto niste ranije reagovali na taj način?

- I ranije smo pred državu izlazili sa predlozima i komentarima na zakone, ali to nije imalo one efekte koje smo mi želeli. Uvek smo nailazili na razumevanje, ali ne do kraja.

Da li je država do sada konsultovala Komisiju i tražila njene savete i mišljenja?

- Ne mogu da kažem da se nismo nikada konsultovali, ali i kada jesmo, oko nekih važnih, suštinskih pitanja, mišljenje Komisije nije bilo uvaženo. U slučaju predloga, na primer, izmene Zakona o privrednim društvima koji treba da omogući lakšu raspodelu akcija - tu smo konsultovani. Kod takvih tehničkih stvari nema problema u saradnji.

Da li je možda nedostatak stručnosti ljudi koji donose zakone razlog što tržište kapitala do sada nije na spisku prioriteta?

- Ne verujem. Normalno je da je Komisiji tržište kapitala na prvom mestu, ali kad je reč o onima koji su zaduženi da gledaju širu sliku, oni vide druge stvari kao prioritet. Mislim da je i njima sada jasno koliko je tržište kapitala značajno, ali svi organi, kao i Skupština Srbije, rade određenim tempom. Vlada mora de se opredeli koji su zakoni prioritetniji, da li je to paket od 49 zakona koji nas vodi ka Evropskoj uniji ili je to nešto drugo. Ne mogu svi zakoni da prođu do kraja godine.

Zašto komisija ne lobira?

- Lobiramo od kada postoji Komisija, toliko da smo svima dosadili. Svi znaju naše argumente i jednostavno sada čekamo da dođemo na red, i nadamo se da će to biti uskoro.

Da li Komisija onda uopšte ima neku ulogu?

- Nije da je nema i nije da ne može ništa da uradi. Imamo neposrednu kontrolu nad učesnicima na tržištu, fondovima, brokerskim kućama, bankama, možemo da preduzimamo konkretne mere. Komisija ima oko 1.500 predmeta kontrole godišnje, od kojih se najveći deo završava izricanjem određenih mera. Sa te strane je ovaj, sedmi saziv Komisije, doprineo da imamo uređenije, stabilnije i sigurnije tržište.

Preduzima li Komisija neke mere protiv kompanija koje ne poštuju čak ni zakonske obaveze objavljivanja izveštaja o poslovanju?

- Naravno, prvo ih je Komisija kažnjavala što nisu hteli da izađu na berzu, a sada što ne poštuju pravila. Redovno pratimo ko inovira svoje prospekte, a ko ne. Pokrećemo proces privrednog prestupa protiv tih kompanija.

Postoji li mogućnost da se te kompanije isključe sa Berze, pošto joj svojim ponašanjem samo štete?

- One bi to jedva čekale. Logično bi bilo da u normalnom ekonomskom procesu te kompanije budu kupljene i da postanu DO i izađu sa Berze. Sa druge strane, naše tržište se ne razvija tako brzo da bi 1.800 društava na taj način moglo izaći sa Berze i plus što nemamo Zakon o tome na koji način jedno akcionarsko društvo može da postane zatvoreno i izađe sa berze.

Postoje mišljenja i da je razlog slabog tržišta kapitala to što ga koči jak bankarski sektor. Šta mislite o tome?

- To je tačno, ali upravo jačanjem tržišta kapitala jača i konkurencija bankama i trebalo bi uskoro da dođe do uspostavljanja ravnoteže.

Ovih dana Ministarstvo finansija ima razgovore sa predstavnicima realnog sektora, pre svega sa investicionim fondovima, osiguranjima i bankama. Koja je svrha tih razgovora?

- To je pitanje za Ministarstvo i za fondove, a pitanje je i zašto nisu zvali ni Berzu ni Komisiju na te razgovore.


Evro sutra 82,99 dinara
Evro će sutra prema zvaničnom srednjem kursu koštati 32 pare više nego danas i srednji kurs će biti 82,99 dinara za evro.

Zvanični srednji kurs danas je bio 82,67 dinara za evro.
Narodna banke Srbije je juče na međubankarskom tržištu prodala 20 miliona evra, dok je u ponedeljak, 13. oktobra prodala 60 miliona evra, a prošle sedmice je intervenisala sa prodajom 80 miliona evra.
U 2008. godini dinar je najvišu vrednost dostigao 7. avgusta, kada je kurs bio 75,75 dinara za evro, a najslabiji je bio 12. maja, dan posle parlamentarnih izbora u Srbiji, kada se evro menjao za 83,87 dinara.


Za solidnu Duvansku industriju „Bujanovac” uvredljiva ponuda „Filipa Morisa”
Bujanovac – Baš su se obradovala 152 radnika AD Duvanske industrije „Bujanovac” kad su čuli da se na raspisani tender za prodaju njihove fabrike javio moćni „Filip Moris”. Bili su ubeđeni da „nije moglo bolje”. Javio se jedan, ali poštovanja vredan mogući kupac. Obradovala se i ovdašnja javnost, naročito armija nezaposlenih, očekujući proširenje postojećih kapaciteta i otvaranje novih radnih mesta.

Ali, radost beše kratkog veka.

Kako se razgovori na relaciji DIB – Agencija za privatizaciju – „Filip Moris” privode kraju, sve je više nervoze u ovoj uspešnoj firmi, koja pored obrade duvana proizvodi i kvalitetne folije za paklice cigareta.

Pročulo se da ponuda „Filipa Morisa” nije baš naročito privlačna, a za neke je čak i uvredljiva. Ova svetska firma kupovinu DIB-a uslovljava deponovanjem 95 odsto akcija (58 odsto u vlasništvu države, ostatak u vlasništvu malih akcionara) pre potpisivanja ugovora. I to po ceni od samo 20 evra po akciji, pa bi tako „Filip Moris” Duvansku industriju „Bujanovac” dobio za tričavih 400.000 evra. Pored toga, ova multinacionalna kompanija nema nameru da preuzme sve radnike, niti celokupnu imovinu bujanovačkog preduzeća. Pre svega restoran „Jezero” sa 13 zaposlenih. Odmah bi otpustio 22, a do kraja 2009. godine i još 60 radnika.

Potencijalni kupac zahteva i da se važeći kolektivni ugovor do 28. februara 2009. stavi van snage i potpiše novi, daleko nepovoljniji, ne samo za radnike koji će biti proglašeni tehnološkim viškom, već i za one koji će ostati.

– „Filip Moris” sve želi da dobije „na tacni”, kao da smo mi propala firma, koju će on da spasava – kažu zaposleni, ne želeći da im se imena provlače po novinama. – A mi nismo propali, imamo dobar proizvod i tržište, radimo u četiri smene, naša duvanska folija je tražena na svim kontinentima. I zašto da nas dobiju budzašto. Neće biti smak sveta ako ovaj tender ne uspe.

U DIB-u se nadaju i da država Srbija, vlasnik većinskog paketa akcija, neće pristati na, najblaže rečeno, nekorektnu ponudu „Filipa Morisa”. Kako kažu, bilo bi zlo i naopako da se za godinu dana ionako predug spisak nezaposlenih u Bujanovcu produži za još stotinu imena. Ne veruju ni u ponuđenih četiri miliona evra budućih investicija. Jer, kako kažu, „džaba lepša daleka budućnost, ako ćemo gladovati odmah”. Poslovodstvo Duvanske industrije „Bujanovac” nije htelo da komentariše ponudu „Filipa Morisa” – „u ovoj fazi pregovora”.


Srpskim bankama nije potreban spasilački paket
Beograd - U SAD i Evropi osmišljeni su tzv. spasilački paketi vredni na desetine i stotine, pa čak i hiljade milijardi dolara i evra, koji će omogućiti da se od banaka otkupe problematični dugovi, a deo novca države će uneti u banke i kroz dokapitalizaciju čime će postati suvlasnici privatnih finansijskih institucija. Osim toga, sredstva će poslužiti i za garantovanje kredita i depozita.


Finansijska kriza nije previše pogodila bankarski sektor u Srbiji. Banke su likvidne i građani ne moraju da strahuju za položeni novac, tvrde bankari, ali i predstavnici vlasti. Međutim, problem je što niko ne može da proceni koliko još bi globalna kriza mogla da potraje. Zato se postavlja pitanje da li bi, u slučaju potrebe, i Srbija imala mogućnosti da osmisli spasilački paket.

Državni sekretar Ministarstva finansija Slobodan Ilićkaže za Danas da se u ovom trenutku ne razmišlja o formiranju fonda jer za to još ne postoji potreba, ali dodaje da će razgovori koje je država počela sa predstavnicima banaka, osiguravanja i investicionih i dobrovoljnih penzijskih fondova pokazati da li je to neophodno.

Profesor na Megatrend univerzitetu Vladimir Vučkovićkaže za naš list da ne očekuje da će biti potrebe za pravljenje spasilačkog paketa, ali da će u zavisnosti od toga za koji model pomoći se država odluči zavisiti i koliko je novca potrebno obezbediti.

- Država može da otkupi tzv. toksičnu aktivu kao što to rade Amerikanci ili da kroz dokapitalizaciju postane suvlasnik banaka, međutim, za to su potrebna velika sredstva. Domaće banke su inače finansijski moćne i ako bismo morali da im pomognemo u meri u kojoj su intervenisale SAD i zemlje u Evropi, ta pomoćbi mogla da iznosi nekoliko procenata bruto domaćeg proizvoda, što je veliki novac. Problem je, takođe, što bi ta sredstva išla direktno iz budžeta što bi imalo ogromne posledice. Mislim da za ulazak u vlasništvo banaka država nema novca. Prihodi od privatizacije su se istopili i ako je tačno da je ostalo samo 400 miliona evra, to nije dovoljno. Drugim rečima, bilo kakva intervencija države usmerena u tom pravcu povećala bi budžetski deficit - smatra Vučković.

Kada je rečo drugoj vrsti intervencije kroz odobravanje povoljnih pozajmica bankama od strane centralne banke, Vučkovićpodseća da bi NBS mogla da odobri dodatnu emisiju novca, ali da i to nosi velike rizike. „Možda bi na taj način država smirila finansijski sistem, ali bi taj novac uticao na skok inflacije. Takva vrsta pomoći svodi se, da tako kažemo, na štampanje para i tu nema ograničenja jer to nije realni novac“, kaže Vučković.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Boško Živkovićza Danas kaže da je teško proceniti kako će kriza razvijati jer se situacija ponovo komplikuje pa niko više nije siguran u kojem smeru će kriza ići.

- Ukoliko bi se kriza ubrzo okončala, onda verovatno neće biti potrebe da država pomogne domaćim bankama. Međutim, teško je proceniti šta će se dešavati ukoliko se kriza pogorša. Ipak, mislim da je naša država spremna da pomogne - ističe Živkovići dodaje da zbog visoke adekvatnosti kapitala domaćih banaka u ovom trenutku država sigurno ne bi morala da ih dokapitalizuje.

Zahtev za formiranje posebnog državnog fonda nije stigao od banaka, ali jeste od investicionih fondova koji se nalaze u problemu zbog pada vrednosti akcija na berzi i ograničenih mogućnosti da ulažu u inostranstvu i u stranu valutu. Domaći fondovi raspolažu imovinom od oko 27 miliona evra, ali traže da država formira fond vredan između 10 i 15 miliona evra iz kojeg bi investicioni fondovi mogli da isplaćuju građane i ostale klijente koji povlače novac zbog pada vrednosti investicionih jedinica.



Formiranju fonda prethodi analiza

- Ako razgovori s predstavnicima finansijskog sektora pokažu da postoji poteba za posebnim fondom, svakako ćemo u toku pripreme novog budžeta i u razgovoru s predstavnicima Narodne banke Srbije sagledati koji su potencijalni izvori finansiranja i koliki bi taj fond mogao da bude. Ali, reći bez prethodne analize da možemo da napravimo takav fond ili da postoji potreba za tim bilo bi kontraproduktivno jer bi građani mogli da reaguju negativno i pomisle da postoje problemi ako država priprema takav fond. Prema informacijama koje imamo, u ovom trenutku problema za banke nema - kaže za Danas Slobodan Ilići dodaje da bi potencijalni izvor sredstava za fond, osim budžeta, mogle da budu i devizne rezerve.



Bankarski sektor siguran i likvidan

- Na sastanku predstavnika banaka i Radne grupe za praćenje efekata globalne finansijske krize na Srbiju, koji je, inače, bio zatvoren za javnost, zaključeno je da je bankarski sektor solventan, likvidan i siguran. „Građani i privreda mogu da imaju puno poverenje u banke. Zahvaljujući adekvatnom i pravovremenom angažovanju banaka, Udruženja banaka Srbije, Narodne banke Srbije i Ministarstva finansija, trenutni efekti globalne finansijske krize prevashodno su psihološke prirode“, kaže se u saopštenju izdatom posle sastanka. A prema oceni Slobodana Ilića, državnog sekretara Ministarstva finansija, neodgovorne izjave u medijima da su pojedine banke u problemu mogle bi da izazovu negativne posledice ne samo po te banke većpo celokupni bankarski sistem. „Izazivanje nepoverenja moglo bi da dovede u pitanje likvidnost banaka“, naglasio je Ilić.


Wall Street: Kvartalni rezultati podigli indexe

Trgovcima na Wall Streetu na jučerašnjem trgovanju na licu su se smenjivali osmeh i zabrinutost. Naime, otvaranje trgovanja započelo je blagim "zelenilom" berzanskih indexa, koje je na žalost ulagača vrlo vrzo pobeđeno padom cena akcija i prelaskom u crveni trend.

Međutim, na opštu radost investitora u popodnevnim časovima došlo je do oporavka tržišta, toliko velikog da je Dow Jones od preko 400 poena u minusu, trgovanje završio sa 401,35 poena u plusu.

Do ovako jakog preokreta došlo je nakon objavljivanja novih poslovnih rezultata- Google je u trećem kvartalu povećao Profit za 26%, IBM je takođe u Q3 povećao Profit za 20%, dok je AMD smanjio Gubitak u Q3 uz istovremeno povećanje Prihoda u iznosu od 14% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ovako pozitivne vesti o kvartalnim izveštajima uspele su bar privremeno da oporavi tehnološki sektor, a samim tim i cene akcija nekih drugih sektora počele su da se oporavljaju.

 

Promena cena akcija finansijskog sektora:

   City Group -2,03%
   JP Mogran -0,54%
   Bank of America Corporation +1,81%
   Goldman Sachs -8,54%
   Wachovia +2,22% 


Promena cena akcija ostalih sektora: 

Internet:
   Yahoo Inc. +10,55%
   Google +4,08%

Tehnološki sektor: 
    IBM +3,66%
   AMD +5,37% 
   Microsoft Corporation +6,75%
   Cisco Sys +7,12%
   Apple +4,02% 
   Intel Corporation +5,94%
   Dell Inc. +5,01%

Aluminijum:
   Alcoa -6,00%

Industrija:
   General electric +3,32%

Auto industrija:
   General motors -2,14%
   Ford Motor -1,30%
   Toyota Motors +5,45%

Nafta i gas:
   Exxon Mobil Corp. +11,39%
   Chevron Corp. +5,20%
   British petroleum +7,45%

Avio saobraćaj:
   Boeing Co. +5,81%
   United Technologies Corp. +7,37%


Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

   DJIA +4,68%
   NASDAQ +5,49%
   S&P500 +4,25%



Vrednosti indeksa oko 12:00
Oko 12:00 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +2,70%
CROBEX (Zagreb) +0,67%
SBI20 (Ljubljana) +2,34%
BIRS (Banjaluka) -1,20%
MBI (Skoplje) -0,47%

Zapadna Evropa
FTSE (London) +1,68%
CAC (Paris) +1,46%
DAX (Frankfurt) +0,41%
ATX (Beč) -0,97%
SMI (Cirih) +2,24%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) -2,61%
SOFIX (Sofija) -4,36%
BET (Bukurešt) -1,49%
RTSI (Moskva) -5,14%
BUX (Budimpešta) -2,63%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) -4,44% close
Nikkei (Tokio) +2,78% close

Amerika
DJIA (Njujork) +4,68% close
NASDAQ (Njujork) +5,49% close
S&P (Njujork) +4,25% close


Referentna kamatna stopa ostaje 15,75 odsto
Monetarni odbor Narodne banke Srbije odlučio je danas da referentnu kamatnu stopu zadrži na 15,75 odsto.

Kako se navodi u saopštenju, Odbor je usvojio više mera za poboljšanje likvidnosti bankarskog sektora.

Referentna kamatna stopa NBS poslednji put je povećana 29. maja 2008. sa 15,25 na 15,75 odsto.

Prethodno je Monetarni odbor referentnu kamatu povećavao 24. aprila, 0,75 procentnih poena, na 15,25 odsto, i 13. marta, tri procentna poena, sa 11,5 na 14,5 odsto.

NBS kao referentnu kamatu koristi kamatnu stopu na dvonedeljne repo-operacije. U repo-operacijama NBS prodaje hartije od vrednosti uz obavezu da ih u određenom roku otkupi uz kamatu.

Osnovne kamatne stope na finansijskom tzržištu utvrđuju se prema visini referentne kamatne stope. Prema tome, referentna kamatna stopa ima ulogu signalizirajuće kamatne stope.


Unilateral application of EU deal from Jan. 1
Although the Council of Ministers has still to unblock the Interim Trade Agreement with Serbia, the government has decided to begin applying it from January 1.
It was announced that the principle reason for this move was to cut the time between application of the agreement and the receipt of EU candidate status.

The government stressed that Serbia would gradually, over the course of six years, reduce customs duty on the import of goods from the EU, but without jeopardizing domestic industry.

Economy Minister Mlađan Dinkić said yesterday after talks with EU Enlargement Commissioner Olli Rehn in Brussels that although the European Commission supported Serbia’s EU path, much depended on the government, which needed to adopt a series of laws necessary for Union membership.

Rehn said that application of the agreement would enable Serbia to gain experience and move closer to the EU, and that Serbia could expect to receive candidate status in 2009.

Speaking to B92, Economy Faculty Dean Nebojša Savić warned that we should not expect everything to suddenly get better overnight on January 1, as this was a lengthy process.

“One section of industry here believes that EU entry will be good for it, and that’s the healthy part of Serbian industry. There’s one section of industry that fears the competition and who it doesn’t suit. The reverse side of this whole issue is that we continually forget one thing—to look at the consumers’ place and role—who, with their disposable income should have access to the cheapest possible products. Opening up to the EU will mean cheaper goods for the consumer,“ said Savić.


Lower customs tax for vehicles and technique import
Serbia Government decided unanimously that as of January 1, 2009 Serbia starts with implementation of the transient trade agreement with the EU. On the basis of that agreement the customs tax rates on the industrial and agricultural products shall be cut by about 60 pct.

‘The chief goal is to shorten the time between implementation of the agreement and acquiring of the candidate status for the EU membership’, the Prime Minister Mirko Cvetkovic said at the session of the Government the part of which was open to public.
The Deputy PM Bozidar Djelic explained that the EU has suspended all customs taxes and quotas on export from Serbia as early as in 2000 and that Serbia is going to do the similar as of the beginning of the next year.
‘Until the end of November the Ministry of trade has to make the law on competition protection while the Ministry of Finance has to finish until November 20 the law on the national control of the state help’, Djelic said.
He pointed out that unilateral implementation of the agreement would not affect domestic manufacturers but leave them enough time to adapt to and prepare for competitiveness.


Niže carine za vozila i tehniku
Vlada Srbije jednoglasno je odlučila da Srbija od 1. januara 2009. godine počne da primenjuje prelazni trgovinski sporazum sa EU na osnovu kojeg će tokom naredne godine biti snižene carinske stope za oko 60 odsto industrijskih i poljoprivrednih proizvoda.

Primena sporazuma trebalo bi da utiče i na cene proizvoda u maloprodaji, posebno onih koji se ne proizvode u našoj zemlji, poput bele tehnike i đubriva, dok će od naredne godine biti upola smanjene carine na uvoz novih i polovnih automobila sa sadašnjih 20 na 10 odsto.

Osnovni cilj je da se skrati vreme između primene sporazuma i sticanja statusa kandidata za članstvo u EU - rekao je premijer Mirko Cvetković na sednici Vlade, čiji je deo bio otvoren za javnost. Potpredsednik Vlade Božidar Đelić objasnio je da je EU ukinula sve carine i kvote na uvoz iz Srbije još 2000. godine, a da će slično učiniti i Srbija od naredne godine smanjenjem carinskih stopa i usklađivanjem zakonskih okvira sa okvirima u EU. On je istakao da smanjenje carina na automobile formalno nije predviđeno prelaznim sporazumom, ali da predstavlja „pogodnost za građane”, zahvaljujući i sporazumu koji je potpisan sa „Fijatom”.
Ministarstvo trgovine do kraja novembra mora da izradi zakon o zaštiti konkurencije, a Ministarstvo finansija do 20. novembra da završi zakon o nacionalnoj kontroli državne pomoći - rekao je Đelić. On je istakao da jednostrano primenjivanje sporazuma neće ugroziti domaće proizvođače, već će im ostaviti dovoljno vremena da se prilagode i pripreme za konkurentnost - kako je istakao, carina će biti smanjena u proseku za 22 odsto od ukupnog iznosa carina, a prvi na udaru smanjenja će se naći proizvodi čija prosečna carinska stopa iznosi 1,86 odsto.
Vicepremijer Božidar Đelić rekao je da se Srbija tako priprema za status kandidata za EU, a biće i privlačnija za strane investitore.
 
Taj prvi korak 2009. godine neće ništa spektakularno doneti u smislu cena za naše građane. To će dovesti do smanjenja carina, dažbina na poljoprivredne proizvode, ali nema tu nekih ogromnih pomaka. Važno je da ćemo se uhodati u primeni tog sporazuma - ocenio je on.


Vrednosti indeksa oko 15:25
Oko 15:25 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +1,93%
CROBEX (Zagreb) -1,85%
SBI20 (Ljubljana) +1,66%
BIRS (Banjaluka) -1,23%
MBI (Skoplje) -0,58%

Zapadna Evropa
FTSE (London) +2,14%
CAC (Paris) +1,36%
DAX (Frankfurt) +1,27%
ATX (Beč) -5,33%
SMI (Cirih) +3,96%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) -6,83%
SOFIX (Sofija) +1,76%
BET (Bukurešt) -3,74%
RTSI (Moskva) -6,06%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) -4,44% close
Nikkei (Tokio) +2,78% close

Amerika
DJIA (Njujork) +4,68% 
NASDAQ (Njujork) +5,49% 
S&P (Njujork) +4,25%


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta