Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Metals banka pala na prvom ispitu
Prva banka na A listingu Beogradske berze nije obavestila tržište o problemima koje je otkrila kontrola NBS


Narodna banka Srbije je u redovnoj kontroli krajem prošle nedelje utvrdila „određene nepravilnosti" u radu Metal banke iz Novog Sada i u skladu sa tim preduzela „preventivne i korektivne mere". U bankarskom svetu takvu vest ne uzimaju previše ozbiljno, jer u Srbiji, kažu, nijedna kontrola NBS ne prođe bez nekih zamerki, ali ovoga puta ozbiljnost situacije podiže na alarmantan nivo to što je reč o banci koja spada u prvu berzansku ligu srpskog tržišta kapitala. Iako su vest o nepravilnostima u Metals banci novinske agencije izbacile još u petak, investitori koji su trgovali na Beogradskoj berzi u petak nisu bili zvanično obavešteni, ne samo o čemu je zapravo reč, već ni da problem uopšte postoji.

U nedostatku pravih informacija, šta se događa u banci predmet je najrazličitijih nagađanja. Jedno od osnovnih pravila poslovanja berze je transparentnost u radu i blagovremeno izveštavanje emitenata o bitnim događajima. Međutim, na internet stranicama Beogradske berze nije bilo nijedne informacije vezane za ovaj događaj.

- Iako je svaki izdavalac u obavezi da odmah nakon događaja podnese izveštaj Berzi, to u ovom slučaju nije učinjeno, bar ne do kraja trgovačkog dana - rečeno je juče iz uprave Beogradske berze, koja napominje da je ova banka ispunila sve zahtevane kriterijume za izlazak na listing A, koji su brojni, tako da za sada ova banka ima sve uslove da tamo i ostane.

Na upit šta se događa, Metals banka se juče oglasila saopštenjem u kojem se kaže da je svesna obaveze blagovremenog i istinitog informisanja svojih akcionara, klijenata i javnosti. U pismu se navodi da sva aktuelna dešavanja ne utiču na stabilnost banke, a finansijski pokazatelji za treći kvartal tekuće godine ukazuju da se Metals banka na dan 30.9.2008. godine nalazi u potpunosti u zoni sigurnog poslovanja.

U ovom saopštenju je „objašnjeno" da se, kao direktna posledica situacije konstatovane od strane NBS i na osnovu nje preduzetih mera, koje banka ovom prilikom ne želi da komentariše, javlja usporavanje u funkcionisanju platnog prometa pravnih lica. Dakle, navodi se u saopštenju, postojeća situacija nije rezultirala blokadom računa banke, kao što su pojedini mediji zaključili.

Darko Botić, predsednik UO Metal banke, potvrdio je da banka ima izvesne manje probleme u likvidnosti, a da će sve biti jasnije danas, posle sednice Upravnog odbora.

Kako se u petak pojavio oglas u novinama u kojem Metals banka prodaje poslovne prostore, u medijima je odmah procurila vest da je to zbog nedostatka novca. Međutim, Danilo Koprivica, direktor marketinga u Metals banci, demantovao je ovu povezanost, ističući da je reč o naplati hipoteka i da su na taj način hteli da podignu nivo likvidnosti.

U pomenutom saopštenju se ističe da se poslovi sa stanovništvom sve vreme odvijaju bez ikakvih zastoja. Što je posebno važno kada je u pitanju dinarska i devizna štednja građana na koju je, proteklih dana i nedelja, bila u najznačajnijoj meri fokusirana pažnja javnosti. Metals banka isplaćuje a vista dinarsku i deviznu štednju i štednju kojoj je istekao period oročenja istog dana, po zahtevu klijenta, a prima zahteve za razoročenje nedospelih štednih uloga i odlučuje o njima u skladu sa zaključenim ugovorima, iskazujući posebno razumevanje za, eventualne, životne probleme klijenata banke.


Za evro sutra 72 pare manje
Evro će sutra prema zvaničnom srednjem kursu vredeti 72 pare manje nego danas, objavila je Narodna banka Srbije. Zvanični srednji kurs biće 81,5393 dinara za evro, što znači da će dinar biti 0,88 odsto jači nego danas

NBS je u petak uvela nove mere kojima je likvidnost bankarskog sektora povećana za 350 miliona evra i koje su odmah imale pozitivan efekat na stabilnost međubankarskog deviznog tržišta i dovele do jačanja dinara.
Time je zaustavljen trend pada vrednosti dinara prema evru koji je zabeležen prošle sedmice tokom koje je dinar oslabio 3,76 odsto prema evropskoj valuti.
Narodna banke Srbije je tokom prethodne dve sedmice na međubankarskom tržištu prodala ukupno 160 miliona evra kako bi sprečila preterane dnevne oscilacije kursa i najavila da će koristiti i devizne rezerve ukoliko bude neophodno.
U 2008. godini dinar je najvišu vrednost dostigao 7. avgusta, kada je kurs bio 75,75 dinara za evro, a najslabiji je bio 12. maja, dan posle parlamentarnih izbora u Srbiji, kada se evro menjao za 83,87 dinara.


Osigurana štednja, „zaleđeni” impulsi, veće akcize na gorivo...
Srbija će ubuduće, ipak,plaćati skuplji gas, ali će građanima koji koriste taj energent za grejanje biti omogućeno odloženo ili plaćanje na rate. Inicijativa premijera Mirka Cvetkovića, kako je juče najavio, trebalo bi da se „operacionalizuje” do kraja ove nedelje.

Iako odobreno, poskupljenje telefoniranja biće odloženo za sledeću godinu: pretplata za fiksne telefone poskupeće od novembra, ali će cena impulsa početi da se povećava tek od Nove godine, i to postepeno, u tranšama, da bi se tarifa najavljena za 1. novembar dostigla tek sredinom iduće godine, objasnio je Cvetković.

Međutim, akcize na gorivo biće povećane „po hitnom postupku” za četiri dinara, radi smanjivanja deficita u budžetu i obezbeđenja sredstava za održavanje putne mreže, a akcize na cigarete uvećaće se od 2009, u skladu sa Akcionim planom, usaglašenim sa proizvođačima duvana, predočio je premijer na jučerašnjem skupu u Privrednoj komori, predstavljajući vladin paket mera za ublažavanje efekata svetske finansijske krize na ovdašnju ekonomiju.

Ove mere su, po Cvetkovićevim rečima, budžetski održive, podsticajne za domaće ekonomske tokove,s ciljem da uliju sigurnost i smanje rizik učesnika na tržištu.

Tako će država ubuduće, sledeći preporuke Evropske komisije, građanima garantovati štednju, umesto za 3.000, čak za 50.000 evra. Uz mogućnost da se nivo osiguranih depozita u bankama u narednim godinama podigne i na 100.000 evra.

Osim što će garantovati za mnogo veće iznose uloga, država će novim merama, prema najavama Cvetkovića, dodatno podsticati građane da štede: privremenim ukidanjem oporezivanja kamata na štednju – do kraja 2009. godine. Nakon ponovnog uvođenja ovog poreza, od 2010, stopa će se sa sadašnjih dvadeset smanjiti na deset odsto.

Trgovinu hartijama od vrednosti država će, kako je rekao, stimulisati tako što se do 2012. neće plaćati porez na kapitalnu dobit, a predviđeno je i ukidanje poreza na prenos apsolutnih prava u ovim transakcijama.

Primenom prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU, od 1. januara naredne godine smanjiće se carine, što će, kako očekuje premijer, proizvođačima smanjiti troškove za repromaterijal, a građanima doneti jeftiniju robu iz domaće proizvodnje i uvoza.

Deo vladinog paketa je i rasterećenje građana i privrede – odlaganjem ili otpisom dela neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa.

Dužnici države za zdravstveno osiguranje mogu da računaju da će im taj dug biti zamrznut ukoliko redovno izmiruju tekuće obaveze. A kamate na neplaćene poreze i doprinose biće im otpisane ukoliko postanu redovne platiše.

Mada se svetska finansijska kriza, po oceni premijera, u Srbiji, na kratak rok nije osetila, već koliko danas predstavnici Ministarstva finansija, odnosno radne grupe koja prati kretanja u svetskoj ekonomiji i njihov uticaj na ovdašnje prilike, sastaće se sa privrednicima, a vlada će, za svaki slučaj u budžetu za narednu godinu predvideti sredstva za hitne intervencije u bankarskom sektoru. Takođe, ukoliko dođe do smanjenja investicija, usled planetarne recesije, intervenisaće podsticajnim merama za ulagače.

Inače, premijer je jučerašnji, prvi susret sa privrednicima, upriličen povodom sto dana aktuelne vlade,počeo dobrim vestima: da će Srbija ovu godinu, uprkos pesimističkim predviđanima iz prvog polugodišta, završiti sa jednocifrenom inflacijom i velikim šansama da ona bude „jedva nešto iznad osam odsto”, i da će 2008. biti obeležena realnim rastom bruto domaćeg proizvoda od oko sedam odsto. I, sve u svemu, stabilnim kursom.

Kurs dinara koji već godinama oscilira desetak odsto, uprkos različitim gledanjima na to pitanje, po premijeru, karakteriše, što je najvažnije, „jaka stabilnost na koju čovek može da računa”.

Pozdravljajući vladine mere, privrednici su premijeru izneli i niz sugestija ukazujući na probleme, od sektorskih, recimo u saobraćaju ili tekstilnoj industriji, do necarinskih barijera koje umanjuju efekte CEFTA sporazuma.

Po rečima Miloša Bugarina, predsednika Privredne komore, srpski privrednici, na putu ka stvaranju održive i funkcionalne privrede, sposobne da se suoči sa konkurencijom na tržištu EU, prekretnicu vide u ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i primeni Prelaznog trgovinskog sporazuma i Nacionalnog programa za integraciju Srbije u EU.

– Iako ovi dokumenti kreiraju privredno-sistemski okvir za očekivano efikasno poslovanje privrede, najnovija zbivanja u globalnim privrednim tokovima, trenutno stanje konkurentnosti naše privrede, rast spoljnotrgovinskog deficita, ali i niz nedostataka u postojećoj poslovnoj klimi i funkcionisanju institucija sistema zabrinjavaju privrednike. Stoga od vlade očekuju adekvatan odgovor kroz ekonomsku politiku za 2009. i konkretne akcione planove – rekao je Bugarin.


Wall Street: Rast gotovo svih sektora
Konačno malo da predahnu i investitori na Wall Streetu. Jučerašnje trgovanje bilo je „inspirisano“ pozitivnim rezultatima trgovanja azijskih i većine evropskih berzi, tako da su indexi najveći deo trgovanja bili u zelenoj zoni. Dow jones ponovo se našao iznad 9.000 poena, uz rsat od 413,21 poen njegova vrednost sada je 9.265,43 poena.
Bankarski sektor je živnuo i ostvario zavidan rast, tehnološki sektor nastavlja sa rastom a pod uticajem rezultata kompanija iz ove branše u Q3 2008. godine. Nakon oporavka cene nafte, prlično veliki rast (dvocifreni) ostvarile su i kompanije iz ovog sektora.
 
 

Optimistične vesti iz SAD-a:

- Izjava Bena Bernarke-a o tome da SAD ozbiljno razmišlja da usvoji novi paket mera, koji bi ovog puta pre svega imao za cilj da pokrene kreditno tržište kao i da pomogne potrošačima, prihvaćena je sa odobravanjem, a samim tim i uticala na povećanje poverenja u oporavak SAD ekonomije kao i na rast cena akcija

- Izvršni direktor Bank of America Kenneth Lewis u TV intervjuu dao je optimističnu izjavu o trenutnoj krizi rekavši da će se pozajmice bankama isplatiti najduže za 5 godina

- General Motors sve bliži kupovini Chrysler-a- govori se o mogućnosti dogovora u Novembru. Pored General Motors-a, za Chrysler su veoma zainteresovani i Renault SA i Nissan Motor Co

- American Express je objavio da je u Q3 ostvario manji Dobitak od prethodne godine (pad od 24%), ali ipak veći od očekivanja analitičara. Pored toga, ostvaren je rast Prihoda od 3% u odnosu na isti kvartal prethodne godine, ali to je ipak manje od očekivanog (ostvaren je Prihod od USD 7,16 mlrd, a bilo je očekivano USD 7,31 mlrd).


Promena cena akcija finansijskog sektora:

   City Group +1,41%
   JP Mogran +3,38%
   Bank of America Corporation +4,99%
   Goldman Sachs +6,30%
   Wachovia +1,68%
   AIG +10,00%



Promena cena akcija ostalih sektora: 

Internet:
   Yahoo Inc. -0,31%
   Google +1,82%

Tehnološki sektor:
   IBM +1,91%
   AMD -2,38%
   Microsoft Corporation +3,30%
   Oracle +6,70%
   Cisco Sys +5,86%
   Apple +1,07%
   Intel Corporation +3,48%
   Dell Inc. +2,53%

Aluminijum:
   Alcoa +5,71%

Industrija:
   General electric +2,60%
   3M Company +1,81%
   The Procter&Gamble +3,51%

Auto industrija:
   General motors +1,56%
   Ford Motor -4,12%
   Toyota Motors +8,57%

Nafta i gas:
   Exxon Mobil Corp. +10,21%
   Chevron Corp. +11,64%
   British petroleum +14,97%

Avio saobraćaj:
   Boeing Co. +4,85%
   United Technologies Corp. +3,00%
   Delta Air Lines +2,39%

Hrana i piće:
   Coca Cola +5,11%
   McDonalds +5,65%

Farmacija:
   GlaxoSmithKline +2,70%
   Johnson&Johnson +2,86%
   Novartis +2,38%
   Pfizer +2,54%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

DJIA +4,67%
NASDAQ +3,43%
S&P500 +4,77%




Cena nafte na svetskom tržištu skočila je za USD 2,40 po barelu i sada cena barela sirove nafte za isporuku u novembru iznosi USD 74,25.


PM announces plans to tackle financial crisis
The government has announced a set of financial measures to be taken in the coming period to ensure stability.

The state will increase the guarantee for savings from EUR 3,000 to EUR 50,000 and will propose the abolishment of taxes on savings account interest rates in order to strengthen the financial sector.

According to Prime Minister Mirko Cvetković, taxes on savings will be temporarily abolished until the end of the 2009, as will capital gains tax.

These measures were aimed at minimizing the impact of the world financial crisis, Cvetković explained.

He said that there would also be discussions on whether to increase security on savings to EUR 100,000 if needs be.

“The world crisis has had no effect in the short-term, but there will be funds in the 2009 budget for maintaining the stability of the banking system and supporting foreign investments if we see that the crisis is having a negative effect on the Serbian economy and financial system,” Cvetković said.

The prime minister added that fuel excise would go up by four dinars per liter, and that next year excise would be raised on cigarettes as well, though he did not state by how much.

Cvetković said that measures would also be taken regarding the gas price increases and also to postpone the increase in telephone prices.

Economists' view

Economists Miodrag Zec and Miroslav Prokopijević have harshly criticized the government’s economic policy, particularly when it came to the banking system.

Ilić claimed that the banking system and customers’ savings were not a problem, adding that there was no rational reason currently to withdraw savings from banks.

He said that one of the government’s measures would be raising the guaranteed level of customers’ savings in banks, though he did not wish to reveal the exact figure.“We’re seriously analyzing, for psychological reasons, because many countries have done so already. I think that during the course of the week the prime minister will announce our position as regards the increase of the guaranteed savings figure. As things stand, that level will be raised.”

Zec, however, said that the problem was much bigger than it looked at first glance, and that the state had to address it much more seriously.

He pointed out that foreign banks in Serbia were domestic legal entities, meaning that their financial guarantor were not the branches abroad, but the state.

“They say ‘the state will pour that much or that much into the financial system’. I want our people to think about whose money it is that’s being poured in, where’s that tax payer’s money coming from. The state can generate money in two ways: tax, what the U.S. has done, and the other, inflation. There is no third source,” explained Zec.

Market Research Center Director Prokopijević believes that Serbian citizens are vulnerable, especially as, through long experience, they do not trust the state.

“People here say—‘whenever there’s been a problem and we’ve trusted the state, it’s gone wrong: now I’ll withdraw my money, it’s safer with me.’ The Central Bank mustn’t say how much savings have been withdrawn, they say it’s a few hundred million, how much has it sold, where’s the other money,” said Prokopijević.

He said that the financial crisis will really hit Serbia when the dinar begins to be freely traded abroad.

At that point, he believes, the euro-dinar rate will be double the value it is today.


Vrednosti indeksa oko 10:05
Oko 10:05 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +2,39%
CROBEX (Zagreb) +1,91%
SBI20 (Ljubljana) +0,45%
BIRS (Banjaluka) -0,22%
MBI (Skoplje) -0,02%

Zapadna Evropa
FTSE (London) -0,13%
CAC (Paris) +2,20%
DAX (Frankfurt) +0,89%
ATX (Beč) +2,02%
SMI (Cirih) +1,58%
 
Istočna Evropa
WIG (Varšava) +1,00%
SOFIX (Sofija) +3,14%
BET (Bukurešt) +1,99%
RTSI (Moskva) +1,91%
BUX (Budimpešta) +1,22%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) -1,17% close
Nikkei (Tokio) +3,34%  close
 
 
Amerika
DJIA (Njujork) +4,67%  close
Nasdaq (Njujork) +3,43% close
S&P 500 (Njujork) +4,77%  close


Vrednosti indeksa oko 12:10
Oko 12:10 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +3,29%
CROBEX (Zagreb) -0,42%
SBI20 (Ljubljana) +0,45%
BIRS (Banjaluka) -0,48%
MBI (Skoplje) -0,88%

Zapadna Evropa
FTSE (London) +0,34%
CAC (Paris) +2,22%
DAX (Frankfurt) +0,85%
ATX (Beč) +3,50%
SMI (Cirih) +1,65%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) +2,60%
SOFIX (Sofija) +2,74%
BET (Bukurešt) +0,92%
RTSI (Moskva) +3,22%
BUX (Budimpešta) +1,11%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) -1,17% close
Nikkei (Tokio) +3,34% close

Amerika
DJIA (Njujork) +4,67% close
Nasdaq (Njujork) +3,43% close
S&P 500 (Njujork) +4,77% close


Wall Street: Pad na otvaranju pod uticajem rezulata kompanija u Q3
Ove nedelje očekuje se da oko 140 kompanija iz S&P500 objavi svoje rezultate poslovanja u Q3.
 
 
Rezultati pojedinih kompanija u Q3:
 
    Caterpillar- Povećanje prodaje za 13%, ali manja Dobit od očekivanje
 
    3M (MMM)- Rast prodaje od 6%, a takođe i veća dobit od one koju su 
    projektovali analitičati
 
    DuPont- Lošiji rezultati od očekivanih
 
    Pfizer- Bolji rezulati od očekivanih (umesto projektovanih 60 centi po
    akciji, ostvarena je Dobit od 62 centa po akciji)
 
    Texas Instruments- Najavili su lošije polsovanje od planiranog.
 
 
Generalno lošiji rezultati kompanija od očekivanih, doveli su do pada indexa na otvaranju, jer isti potvrđuju da je SAD i dalje u velikoj krizi, te da su i proizvodnja i potrošnja ozbilnjo ugroženi. Ne zaboravimo da potrošnja čini čak 2/3 Društvenog bruto proizvoda SAD-a.
 
Dalje kretanje indexa biće direktno u zavisnosti od rezultata koje će preostale kompanije objavljivati, kao i od razvoja situacije u vezi sa novim planom pomoći o kome je juče Ben Bernarke govorio.
 
 
Vrednosti najvažnijih indexa u 15:45h:
 
    DJIA -0,87%
    NASDAQ -1,56%
    S&P500 -1,21%
 
 
 


Wall Street: UAL vraća nadu ulagačima
United Airlines parent corp. objavio je da mu je gubitak u Q3 manji od projektovanog i pored visokog cena goriva u tom periodu.
 
Wall Street je odmah reagovao dizanjem cene ove kompanije za čak cca. 10%. Odmah su skočile i cene drugih avioprevoznika- Boeing i Delta Air Lines.
 
Ova informacija je oko 16:30h bar na trenutak vratila Dow Jones u zelenu zonu (+0,11%).


Wall Street: Goldman sachs preporučuje prodaju City group
Nakon preporuke analitičara iz kompanije Goldman Sachs da je sada poželjno prodati akcije City Group-e, a kupiti akcije Morgan Sanley-a, akcije City Group pale su više od 5%. Projekcije analitičara GS su da bi za 6 meseci cena City Group-e mogla da iznosi USD 11 po akciji (a trenutno je USD 14,45).
 
Ova informacija indexe je ponovo vratila u crveno.
 
 
Vrednosti najvažnijih indexa oko 16:45h:
 
    DJIA -0,28%
    NASDAQ -0,59%
    S&P500 -0,45%
 
 


Dinkić: Prihod od izvoza auto delova milijardu evra 2008.
Srbija je ove godine ostvarila milijardu evra prihoda od izvoza automobilskih delova a razvoj automobilske industrije je strateški prioritet zemlje, izjavio je danas ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić

Dinkić je nakon postavljanja kamena temeljca za izgradnju fabrike automobilskih delova u Svilajncu istakao da je milijardu evra prihoda ostvareno od izvoza automobilskih delova, bez proizvodnje gotovih automobila.
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, on je dodao da je cilj da se ostvare značajni prihodi od izvoza i uposli što više ljudi.
"Industrija autodelova zapošljava dosta ljudi i Vlada Srbije će preko SIEPA odobriti 4.000 evra po svakom novozaposlenom radniku koji će raditi u ovoj novoj fabrici. To je podsticaj koji ćemo generalno davati za automobilsku industriju na teritoriji Pomoravlja i sve ozbiljne kompanije poput Rojma su dobrodošle u Srbiju", rekao je Dinkić.
U Svilajncu je postavljen temelj kamenac za izgradnju nove fabrike automobilskih delova Rojm (REUM) koja proizvodi plastične komponente i automatizovane kontrolne sisteme za lidere svetske automobilske industrije poput Mercedesa, BMV-a, Poršea i Folksvagena.
Dinkić je naglasio da je investicija Rojma vredna 10 miliona evra i da će u novoj fabrici biti zaposleno više od 300 novih radnika kao i da će proizvodnja biti izvozno orijentisana.
Potpredsednik Vlade i ministar ekonomije ocenio je da je početak izgradnje te fabrike veliki za opštinu Svilajnac, jer je to prva velika strana investicija u toj opštini.
Opština Svilajnac se obavezala da kompaniji Rojm ustupi pet hektara zemljišta opremljenog kompletnom infrastrukturom u okviru industrijske zone "Veliko polje", a nemački partner je u obavezi da do kraja marta 2009. godine izgradi fabriku i počne proizvodnju.
Svečanom polaganju kamena temeljca prisustvovali su pored lokalnih zvaničnika i ministarka za NIP Verica Kalanović i državni sekretar za regionalni razvoj Dejan Jovanović.


Dinar sutra jači 0,57 odsto prema evru
Dinar će sutra ojačati za 0,57 odsto prema evru tako da će zvanični srednji kurs biti 81,0721 dinar za jedan evro. Prema podacima Narodne banke Srbije, evro će sutra vredeti za 47 para manje nego danas kada je kurs bio 81,5393 dinara

Dinar će na taj način od uvođena novih mera NBS kojima je likvidnost bankarskog sektora povećana za 350 miliona evra do sutra ojačati 2,3 odsto prema evru.
NBS je u petak uvela mera koje su odmah imale pozitivan efekat na stabilnost međubankarskog deviznog tržišta i dovele do jačanja dinara.
Time je zaustavljen trend pada vrednosti dinara prema evru koji je zabeležen prošle sedmice tokom koje je dinar oslabio 3,76 odsto prema evropskoj valuti.
Narodna banka Srbije je tokom prethodne dve sedmice na međubankarskom tržištu prodala ukupno 160 miliona evra kako bi sprečila preterane dnevne oscilacije kursa i najavila da će koristiti i devizne rezerve ukoliko bude neophodno.
U 2008. godini dinar je najvišu vrednost dostigao 7. avgusta, kada je kurs bio 75,75 dinara za evro, a najslabiji je bio 12. maja, dan posle parlamentarnih izbora u Srbiji, kada se evro menjao za 83,87 dinara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta