Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MMF smanjuje rashode i penzije
Misija MMF -a, koja je počela razgovore sa srpskom vladom i NBS, treba da pomogne našoj zemlji u formiranju budžeta za 2009. i vođenju ekonomske politike



Novi aranžman sa MMF-om biće samo savetodavnog karaktera, tvrdi premijer Cvetković


Misija Međunarodnog monetarnog fonda, koju predvodi Albert Jager, počela je juče razgovore s predstavnicima srpske vlade i Narodne banke, radi sagledavanja makroekonomske situacije u Srbiji i planirane ekonomske politike u narednoj godini.

Delegacija MMF-a boraviće u Beogradu do 9. novembra, a tokom posete razgovaraće se i o modalitetima novog aranžmana sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom.

Odustajanje od penzija
Predstavnici MMF-a kritikovali su nameru da se penzije u Srbiji povećaju na 70 odsto prosečne plate. Do odustajanja je, izgleda, i došlo jer je potpredsednik vlade Jovan Krkobabić prekjuče rekao da bi to povećanje moglo da sačeka 2010. godinu.
 
Ekonomista Miodrag Zec izjavio je za B92 da je moguće da je na potpredsednika vlade da promeni stav o povećanju penzija možda uticao i dolazak misije MMF-a u Beograd. On podseća da je u Srbiji slučaj već desetak godina da se, kada nema političke saglasnosti i volje da se uradi nešto što je nužno, u pomoć poziva neko spolja, a najčešće je to MMF. U tom smislu, oni treba da podrže jedan deo Vlade koji jeste za smanjivanje rashoda i penzija, kaže Zec.

On podseća da je Srbiji neophodna celovita reforma države, odnosno javne potrošnje, što do sada nije urađeno, a bez čega rešenja nema.

Zec smatra da će pre svega sa MMF-om biti napravljen savetodavni aranžman: „Ako je tačno da je s našim državnim finansijama sve u redu, onda će taj aranžman biti savetodavni."

To znači da će MMF davati savete i biti podrška Vladi da suzbije javnu potrošnju.

- Ako se, pak, uđe u konkretan aranžman koji podrazumeva kreditne odnose, onda znači da su naši problemi mnogo veći nego što je to do sada saopšteno. Onda će izaći na videlo da li je ono što je do sada govoreno, da imamo održiv ekonomski razvoj, održive agregate, tačno ili ne - objašnjava Zec.

Ekonomista Miroslav Zdravković kaže da bi pozitivna ocena MMF-a ubedila investitore da ulože u Srbiju i da ona ima manje šansi da uđe u krizu.

Zdravković napominje da su političari do sada bili krajnje neodgovorni, uprkos upozoravanju ekonomista da se mnogo troši.

Bez novog zajma
- Srbija je posle Ukrajine imala najveći porast rizika za davanje državnih kredita. Naša država najgore od svih evropskih država može da se zaduži. Siguran sam da ćemo završiti razgovore sa MMF-om i da će naši političari sve poslušati - kaže on.

Zdravković objašnjava i šta bi to trebalo Vlada da posluša:

- Smanjićemo za deset milijardi rashode za robu, za deset milijardi rashode na zaposlene, biće otpuštanja i predstoji velika borba između javnih preduzeća i Vlade. S jedne strane, oni su feudi, gde svaka stranka nađe svoj interes za finansiranje svoje lične partije, a sada neće moći. Zato služi MMF.

Premijer Srbije Mirko Cvetković rekao je da će se s MMF-om razgovarati o formiranju budžeta za narednu godinu, a kad je reč o novom aranžmanu, on će biti samo savetodavnog karaktera, a ne finansijske prirode.

Ministarka finansija Diana Dragutinović izjavila je ranije da se planira program s MMF-om, koji će našoj zemlji pružiti pomoć u vođenju ekonomske politike u uslovima neizvesnosti. Ona je napomenula da će tokom ove posete MMF- a biti nastavljeni pregovori o novom programu Srbije sa tom finansijskom institucijom, koji su započeti na jesenjem zasedanju MMF-a.
 
Krkobabić za novi kredit
Potpredsednik Vlade Srbije Jovan Krkobabić ocenio je da bi povoljan kredit Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bio poželjan i koristan za Srbiju.

- U ovim uslovima to bi značilo dodatnu stabilnost i istovremeno bi omogućilo izgradnju prioritetnih projekata kao što su koridori 10 i 7 - kazao je Krkobabić agenciji Beta.

Potpredsednik Vlade je podsetio da Srbija sada nema kreditne linije i direktne finansijske obaveze prema MMF-u, pošto je pre dve godine vratila kredit.


Dinar pada i pored intervencije NBS - kurs sutra 84,9286
Kurs dinara prema evru i 30.10. će oslabiti za još 19 para ili za 0,22 odsto i zvanični srednji kurs NBS iznosiće 84,9286 i pored intervencije centralne banke koja je 29.10. prodala 50 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu. Na osnovu prepodnevnog trgovanja bio je formiran indikativni kurs od 85,0407 dinara za evra

NBS je intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu kako bi obezbedila potrebnu likvidnost i pokrenula funkcionisanje tržišta i ta operacija je uobičajena za situacije kada je na deviznom tržištu, zbog pojačanog opreza aktera, značajno smanjen obim trgovine, saopšteno je.
Pre podne do 12.30 sati direktna trgovina između banaka iznosila je samo 1,1 milion evra, pa je ponuda deviza od strane NBS bila usmerena isključivo na povećanje prometa.
Ove godine dinar je najvišu vrednost dostigao 7. avgusta kada je srednji kurs bio 75,7543 dinara, što je bila najveća vrednost domaće valute od 16. oktobra 2004. godine.


Niska cena žita obeshrabrila ratare
Iako optimalni rok za jesenju setvu pšenice kojom bi trebalo da bude zasejano najmanje 550.000 hektara ističe početkom novembra, procenjuje se da ni polovina posla nije obavljena. Kao i prethodnih godina, najveći problem ratara je nedostatak novca neophodnog za nabavku kvalitetnog semena, đubriva i nafte


Iako je rečo setvi kulture značajne za prehrambenu sigurnost zemlje, Ministarstvo poljoprivrede, osim obezbeđenih 50.000 tona veštačkog đubriva, čija je isporuka usporena, nije povuklo nijedan drugi potez koji bi olakšao setvu.

- Računice govore da postoje razlozi za setvu pšenice na površinama većim od lanjskih 480.000 hektara. Iako je, sudeći prema cenama inputa, setva skupa, ukupna ulaganja u pšenicu niža su od ulaganja u druge industrijske kulture, kao što su soja, suncokret ili kukuruz. Osim toga, prognoze o kretanju cene pšenice ukazuju da će ona na duži rok biti stabilna - izjavio je za Danas Milan Prostran, sekretar Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije, podsećajući da bi bilo dobro da naredne godine Srbija raspolaže tržnim viškom od oko milion tona pšenice koju bi trebalo usmeriti u izvoz.

Đorđe Bugarin, sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Vojvodine, potvrdio je za Danas da je, uprkos povoljnim vremenskim uslovima, setva pšenice obavljena tek na polovini planiranih površina.

- Poljoprivrednici nisu motivisani da seju pšenicu jer ekonomska računica pokazuje da je rečo poslu koji se ne isplati. Cene žita su niske, pšenica nije artikal koji se traži, a na zalihama se nalaze količine koje bi mogle da podmire polovinu godišnjih potreba države. Sudeći prema tim podacima Srbiji je potrebno oko 300.000 hektara pod pšenicom, pod uslovom da naredne godine prinos bude oko četiri tone po hektaru. Na drugoj strani značajno su poskupeli svi inputi - đubrivo, gorivo i seme, što može da bude ozbiljan razlog za odustajanje od setve hlebnog žita. Jer, paori se još nisu oporavili od „šoka“ izazvanog padom cena poljoprivrednih proizvoda. Zbog svega toga procene su da će setva u Sremu u optimalnom roku biti završena na oko 60 odsto površina, a u Bačkoj na 30 do 40 odsto oranica - kaže Bugarin i podseća da su promet, kao i cena pšenice u zastoju zbog slabe tražnje.

Prema rečima našeg sagovornika problem je i to što je ove jeseni rod kukuruza nadmašio očekivanja, dok je s druge strane stočni fond smanjen pa se nalazi oko milion tona kukuruza.

- Od Republičke direkcije za robne rezerve zahtevali smo da otkupi tržni višak prošlogodišnjeg roda kukuruza, koji bi početkom naredne godine mogao da se izveze jer, sudeći prema cenama terminskih isporuka kukuruza na pariskoj berzi (za april iduće godine) cena je 140 evra za tonu, dok se na domaćem tržištu kreće oko 100 evra za tonu. Jedno od rešenja bila bi i izgradnja fabrike bioetanola koja bi mogla da „usisa“ proizvodnju kukuruza sa 300.000 hektara. Ali, od te investicije se očigledno odustalo - kaže Bugarin.

Prinosi niži za 30 odsto

- Setva u optimalnom roku omogućava da pšenica uđe u fazu bokorenja i da do zime razvije korenov sistem i tako uspešno prezimi, što je preduslov za veće prinose. S druge strane ako setva zakasni 15 dana i pšenica bude posejana polovinom novembra prinos će biti umanjen za 20 do 30 odsto. Ukoliko se setva obavi u decembru prinosi mogu biti niži i za 40 odsto zato što je skraćeno vreme vegetacije. Inače, u setvi pšenice dominiraju ozime sorte, dok se jare sorte seju krajem februara i početkom marta uglavnom u brdsko-planinskim krajevima i to samo na nekoliko hiljada hektara - izjavio je za Danas Miroslav Malešević, naučni savetnik Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada.


PKS: Svetska kriza će negativno uticati na građevinarstvo
Potpredsednica Privredne komore Srbije (PKS) Vidosava Džagić ocenila je danas da bi posledice globalne finansijske krize u Srbiji prvo mogle da se osete u građevinarstvu i crnoj metalurgiji

Vidosava Džagić je na sednici Foruma malih i srednjih preduzeća i preduzetnika (MSPP) u PKS kazal da svetska ekonomska kriza može pogoršati uslove finansiranja i smanjiti priliv stranih direktnih investicija.
"Posledice krize bi mogle da budu i smanjenje proizvodnje i izvoza, porast inflacije, ali i usporavanje privrednog razvoja uopšte", kazala je ona.
Predsednik Foruma malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Boško Stanisavljević kazao je da još nije uspostavljen dijalog Vlade Srbije i te organizacije, osnovane pre sedam meseci.
Ukoliko se to ne desi u narednih mesec dana, obratićemo se predsedniku Vlade Mirku Cvetkoviću, kazao je Stanisavljević dodajući da "samo uz pomoć vlade mogu da reše probleme".
On je podsetio da su mala i srednja preduzeća u 2007. godini učestvovala sa 67,6 odsto u ukupnom prometu, sa 58,3 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP), zatim 58,8 odsto u profitu privrede, dok su u izvozu imala udeo od 43,9 odsto.
"Za prvih osam meseci ove godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u sektoru malih i srednjih preduzeća ostvaren je industrijski rast od 3,1 odsto", kazao je Stanisavljević.
Na sednici Foruma MSPP privrednici su ukazali na problem sive ekonomije i na neadekvatno školovanje kadrova.


Wall Street: FED smanjio kamatnu stopu, Dow Jones pokleknuo u poslednjih 10 minuta

Jučerašnje trgovanje na Wall Streetu proteklo je u iščekivanju odluke FED-a u vezi smanjivanja kamatne stope.

Indexi su tokom trgovanja prelazili iz zelene u crvenu zonu i obrnuto. Podstrek su im davali indexi u Aziji i Evropi koji su jučerašnji dan završili u plusu, kao I odluka Centralne bankke u Kini da smanji kamatnu stopu.

U poslednji sat trgovanja Dow Jones je ušao sa plusom od 200 poena. I kada je FED doneo odluku da smanji kamatnu stopu na 1% (poslednji put kamatna stopa je na ovom nivou bila 2004. godine), očekivano je da indexi i dalje nastave sa rastom. U prvim minutima Dow Jones je bio u plusu od 2,5% (220 bodova), ali je u poslednjih 10 minuta trgovanja počeo da gubi na vrednosti i pao ispod 9.000 poena.

Ostaje nedoumica zbog čega je Dow u poslednjem delu trgovanja izgubio na vrednosti- da li zbog očekivanja da će FED smanjiti kamatnu stopu na 0,75% ili zbog toga što je “istorijski let” Dow Jonesa sa prethodnog trgovanja (više od 10%) “prilično naduvan (overbought)” kako bi sada korekcija na dole bila ublažena, ili je pak preovladao strah od još uvek veoma ranjive američke ekonomije... Mnogi analitičari složili su se da je prethodni jak rast Dow Jones-a ipak bio previsok I breviše brz za trenutnu ekonomsku situaciju.

U najveće gubitnike dana možemo ubrojiti bankarski sektor, dok je sektor prerađivača nafte ostvario značajan rast cena svojih akcija zahvaljujući današnjem skoke cene sirove nafte.

Izuzev smanjivanja kamatne stope za prekonoćne pozajmice (na 1%), FED je na 1,25% smanjio i kamatnustopu po kojoj pozajmljuje novac direktno bankama i Wall Street-u.


Cena sirove nafte jujče je ostvarila jak rast od 7,6% (najveći dnevni rast od juna meseca). Razlog ovom skoku leži u mišljenju da će se tražnja za naftom povećati nakon smanjivanja kamatne stope od strane FED-a. Cena zlata je skočila za 1,82% dok je cena srebra porasla čak za 11,55%.





Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group -4,16%
    JP Mogran -5,03%
    Bank of America Corporation -3,04%
    Goldman Sachs +4,37%
    Wachovia -7,73%
    AIG -15,30%


Promena cena akcija ostalih sektora: 

Internet:
    Yahoo Inc. -1,78%
    Google -2,92%

Tehnološki sektor:
    IBM +1,05%
    AMD +4,93%
    Microsoft Corporation -0,43%
    Oracle -1,87%
    Cisco Sys -2,40%
    Apple +4,64%
    Intel Corporation -5,80%
    Dell Inc. -7,76%

Aluminijum:
    Alcoa +3,43%

Industrija:
    General electric -1,49%
    3M Company -2,81%
    The Procter&Gamble -3,00% 

Auto industrija:
    General motors +8,16%
    Ford Motor +0,47%
    Toyota Motors +0,97%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -0,28%
    Chevron Corp. +1,40%
    British petroleum +5,76%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +1,82%
    United Technologies Corp. +1,54%
    Delta Air Lines -2,08%

Hrana i piće:
    Coca Cola -3,09%
    McDonalds +0,99%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -0,76%
    Johnson&Johnson -4,14%
    Novartis -2,81%
    Pfizer -3,54%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -0,82%
    NASDAQ +0,47%
    S&P500 -1,11%.



Azijske berze: Snažan rast indexa
Pod uticajem jučerašnjeg smanjivanja kamatne stope od strane FED-a (na 1%), ali i smanjivanja kamatne stope od strane kineske Centrale banke (na 1,5%) i jučerašnjeg rasta gotovo svih evropskih berzi, azijske berze danas beleže jak rast cena akcija.
 
Japan, Velika Britanija takođe najavljuju smanjivanje kamatnih stopa, a FED je najavio da će sa po USD 30 mlrd pomoći valadama Južne Koreje, Meksika, Brazila i Singapura kroz takozvane "swap" aranžmane, a kako bi uacivanjem Dolara na ova tržišta ojačao njihove valute.
 
Očigledno je da se zahuktava koordinirana akcija gotovo svih zemalja kako bi sprečile dalje posrtanje svetske ekonomije.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih index-a oko 09:00h:
 
    HANG SENG +10,45%
    NIKKEI225 +9,96%
    KOSPI +11,95%.
 
 
 
 


„Gaspromnjeft” bi da zaduži NIS
Umesto da sami izdvoje 500 miliona evra za modernizaciju srpske naftne kompanije, Rusima bi više odgovaralo da se NIS zaduži, a da „Gaspromnjeft” bude garant za kredit.

Kupoprodajni ugovor „Naftne industrije Srbije“ i ruskog „Gaspromnjefta“ neće, najverovatnije, biti potpisan do 22. novembra, kako je najavljeno tokom poslednje posete Sergeja Šojgua, ruskog ministra za vanredne situacije. Srpski pregovarači su već uputili dopis ruskom partneru sa zahtevom da se taj rok pomeri do kraja godine, kako je i predviđeno Protokolom o NIS-u, da bi se do tada ispeglali svi detalji oko preuzimanja 51 odsto akcija srpske naftne kompanije, saznaje „Politika“ iz izvora bliskih pregovaračkoj grupi.

Kao jedan od glavnih razloga za odlaganje navodi se što se u finišu pregovora ne zna kako će ruski „Gaspromnjeft“ obezbediti 500 miliona evra za modernizaciju NIS-a. Kešom ili kreditom. Iako su srpski pregovarači, tvrdi ovaj izvor, očekivali da će i tih 500 miliona evra biti u gotovini i da će se odmah startovati s modernizacijom, s druge strane stižu drugačije najave.

„Gaspromnjeftu“, naime, više odgovara da NIS uzme kredit od 500 miliona evra a da Rusi budu garant da će taj novac biti vraćen!

Ruska strana, na taj način zapravo, koristi sve nedorečenosti Protokola o NIS-u potpisanog u Moskvi, kojim se Rusi ne obavezuju da iskeširaju i taj deo para. U navedenom dokumentu doslovce piše da: „’Gaspromnjeft’ preuzima na sebe obavezu da sprovede rekonstrukciju i modernizaciju tehnološkog kompleksa NIS sa ukupnim iznosom investicija od najmanje 500 miliona evra i to u periodu od 2008. do 2012. godine“.

Iako srpski pregovarači ne bi smeli ovu stvar da ostave nedorečenu, jer bi u suprotnom ispalo da Rusi 51 odsto akcija NIS zaista dobijaju za simboličnih 400 miliona evra, čini se da će ipak biti kako oni kažu. I to najviše zato što je zbog svetske ekonomske krize teško naći partnera koji će isplatiti u gotovom 400 miliona evra za NIS i još 500 uložiti u modernizaciju.

Problem srpske strane jeste to što je nespremno dočekala predlog ugovora koji je „Gaspromnjeft“ dostavio pre mesec dana. Još nije počelo ni prebacivanje imovine s Republičke direkcije za imovinu na NIS, što znači da ta kompanija i dalje raspolaže samo logom i pečatom firme.

U međuvremenu su pojedini ministri u vladi zatražili da se hoteli i odmarališta NIS-a izuzmu iz prodaje i da se oni naknadno po tržišnoj vrednosti ponude nekom drugom kupcu. Odnosno, da nikako ne idu u paketu s prodajom rafinerija, pumpi i poslovnih zgrada NIS-a, jer vrede mnogo više od 400 miliona evra.

Srpska strana će naredne pregovore iskoristiti da obaveže „Gaspromnjeft“ da u paketu sa NIS-om preuzme i „Petrohemiju“ i za to plati između 100 i 200 miliona evra. Ukoliko „Petrohemija“ ostane tehnološki izdvojena iz NIS-a, dovodi se u pitanje njena i sudbina zaposlenih.

Upitan kako će biti rešeno pitanje naftnih i gasnih bušotina, isti izvor kaže da će se Rusima dati pravo na eksploataciju rudnog blaga, ali da oni neće biti vlasnici, što nigde u svetu nije praksa.

Na pitanje šta je garancija da će kupoprodajni ugovor, pored svih nejasnoća, ipak biti realizovan, kako naš izvor kaže, izvesno je da će do toga doći. Boris Tadić, predsednik Srbije koji je 25. januara prisustvovao potpisivanju međudržavnog sporazuma u Moskvi, sada je garant da ceo posao mora da bude doveden do kraja. Kako ne bi bilo neprijatnih iznenađenja s Rusima, u Upravni odbor NIS-a imenovani su upravo najbliži saradnici predsednika.


Vrednosti Indexa u 13:12


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2,54% CLOSE
CROBEX (Zagreb) 0,13% OPEN
SBI20 (Ljubljana) 0,49% CLOSE
BIRS (Banjaluka) -1,00% CLOSE
MBI (Skoplje) -2,81% CLOSE

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 1,68% OPEN
CAC 40 (Pariz) 1,77% OPEN
DAX (Frankfurt) 4,76% OPEN
ATX (Beč) 8,11% OPEN
SMI (Cirih) 2,54% OPEN

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 2,90% OPEN
SOFIX (Sofija) -2,19% CLOSE
BET (Bukurešt) 1,12% OPEN
RTSI (Moskva) 12,42% OPEN
BUX (Budimpešta) 5,07% OPEN

Azija
Hang Seng (Hong Kong) 12,82% CLOSE
Nikkei (Tokio) 9,96% CLOSE
SENSEX (Bombai) 0,40% CLOSE
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,82% CLOSE
Nasdaq (Njujork) 0,47% CLOSE
S&P 500 (Njujork) -1,11% CLOSE


Dinar continues slide despite EUR 50mn intervention
Despite a major intervention by the National Bank of Serbia (NBS), the exchange rate has slipped to RSD 84.92 to the euro.

Finance Minister Diana Dragutinović said that the situation was under control, reiterating that the government and the NBS had a plan to contain the negative spillover of the global financial crisis into Serbia.

According to her, a set of laws and measures had been prepared should the necessity arise.

Yesterday, in spite of the NBS selling EUR 50mn on the inter-bank foreign currency market where the exchange rate is formed to prevent significant fluctuations of the rate, the dinar continued to weaken.

The falling exchange rate is hitting ordinary citizens most whose debt commitments are tied to the euro, while it most suits those receiving their salaries in foreign currency.


Vlaisavljevic: Airport wants to purchase ‘JAT’ property
‘JAT’ Airways director Sasa Vlaisavljevic confirmed that the company had got offer from the ‘Nikola Tesla’ Airport to purchase part of ‘JAT’ property for EUR 35 million.

As Vlaisavljevic told B92, ‘JAT’ shall first wait for Serbia Government to adopt the strategy for recovery of the national carrier. He refused to speculate where the money for the purchase has come from.
Serbia Government is to decide today about the strategy for recovery of ‘JAT’. Media reports claim that the Government is divided over the issue. Allegedly, the Ministry of Economy and the Privatization Agency are for the sale of the facilities in the country and abroad, while the Ministry of Finance and the Prime Minister Mirko Cvetkovic believe that ‘JAT’ can recover without the sale of its property.
At ‘Nikola Tesla’ Airport we were only told that the State is the owner of both enterprises and that it has to decide first.


Wall Street: Rast derivata pre početka današnjeg trgovanja
Pozitivne vesti stižu sa Wall Street-a- vrednosti derivata skočile su pred početak današnjeg trgovanja, a ko rezultat povećanja poverenja u svetsku ekonomiju nakon smanjivanja kamatnih stopa centralnhi banaka Amerike i Kine juče, odnosno Hong Kong-a i Tajvan-a danas.
 
Kamate na međubankarske pozajmice i dalje su u laganom padu što ukazuje na lagano odmrzavanje bankarskog tržišta.
 
Očekuje se oporavak bankarskog sektora, kao i sektora prerađivača nafte koji su svojim rezultatima prevazišli očekivanja anlitičara (ovde treba biti veoma oprezan, jer su takvi rezultati postignuti u doba kada je cena nafte vrtoglavo rasla, a imajući u vidi strahovih pad cene nafte (sa USD 147 na USD 64 po barelu) u narednom periodu treba očekivati lošije poslovne rezultate ovog sektora).
 
I pored svih ovih pozitivnih signala, ozbiljno upozorenje visi ulagačima nad glavom, jer se očekuje da će rezulati o GDP-u u SAD za Q3 biti loši.
 
 


Wall Street: Na otvaranju skok cena akcija
Na današnjem otvaranju trgovanja, investitori su krenuli u kupovinu akcija, i samim tim digli vrednosti vodećih indexa. Podršku rastu cena akcija u Americi daje i današnji rast cena akcija u Aziji i većini zemalja u Evropi.
 
Koliko će dugo Wall Street imati zelenu boju zavisi umnogome i od hedge fondova koji su prethodnih dana pokušavali da skrate svoje portfelje, kao i od izveštaja o GDP-ju za treće tromesečje tekuće godine.
 
 
 
Promene vrednosti vodećih indexa oko 14:45h:
 
    DJIA +2,18%
    NASDAQ +2,30%
    S&P500 +2,71%.


Vrednost Indexa u 16:15


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2,54% CLOSE
CROBEX (Zagreb) 0,74% CLOSE
SBI20 (Ljubljana) 0,97% CLOSE
BIRS (Banjaluka) -1,00% CLOSE
MBI (Skoplje) -2.91% CLOSE

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 1,77% OPEN
CAC 40 (Pariz) 1,74% OPEN
DAX (Frankfurt) 4,69% OPEN
ATX (Beč) 8,22% OPEN
SMI (Cirih) 2,49% OPEN

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 3,00% OPEN
SOFIX (Sofija) -2,19% CLOSE
BET (Bukurešt) 1.62% OPEN
RTSI (Moskva) +17.66% CLOSE
BUX (Budimpešta) 0,21% OPEN

Azija
Hang Seng (Hong Kong) 12,82% CLOSE
Nikkei (Tokio) 9,96% CLOSE
SENSEX (Bombai) 0,40% CLOSE
 

Amerika
DJIA (Njujork) +1,21% OPEN
Nasdaq (Njujork) +1,19% OPEN
S&P 500 (Njujork) +1,36%% OPEN


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta