Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pad na evropskim berzama uprkos smanjenju kamatnih stopa
Na evropskim berzama i danas je zabeležen veliki pad indeksa uprkos snižavanju kamatnih stopa u evro zoni, Sjedinjenim Američkim Državama, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Kanadi i Švajcarskoj.

Padu berze doprineo je i novi izveštaj Međunarodnog monetarnog fonda, koji je spustio prognozu za privredni rast 2009. godine na 0,1 odsto u SAD i na 0,2 odsto u zoni evra.
Indeks berze u Pragu PX skliznuo je za 3,87 odsto na najniži nivo od 30. decembra 2004. godine, glavni indeks berze u Beču ATX opao je za 8,71 odsto, što je najveći pad od njegovog osnivanja 1991. godine.
Indeks Pariske berze CAC 40 izgubio je 6,31 odsto vrednosti i zaključen je na 3.496,89 poena, nakon što je tokom dana zabeležen pad od osam odsto na najniži nivo od decembra 2003. godine.
U Madridu je zabeležen pad od 5,2 odsto, Briselu pad od 7,36 procenata, u Londonu je Footsie opao za 5,18 procenata, frankfurtski Dax skliznio je za 5,88 odsto, na berzi u Amsterdamu pad je iznosio 7,68 odsto, u Helsinkiju 4,88 procenata, a u Stokholmu 6,38 postotaka.
Pored snižavanja kamatne stope, Velika Britanija danas je pokrenula i veliki plan za pomoć bankarskom sektoru, koji podrazumeva i ulazak države u neke od najvećih britanskih banaka za iznos do 50 milijardi funti (65 milijardi evra).
Međutim, čini se da ništa ne može da ohrabri investitore, koji su nervozni zbog finansijske krize, iako su stručnjaci i političari ocenili da je današnji koordinirani potez centralnih banaka, kao i dosadašnje akcije vlada koje su odobrile velike iznose za spas banaka, bile neophodne i korisne.
Pad je zabeležen i na berzama u Moskvi, gde je trgovanje obustavljeno 35 minuta nakon otvaranja, a pad je iznosio 11,25 odsto na berzi RTS i 14,35 procenata na berzi Micex.
Na berzi u Hongkongu pad je iznosio 8,2 odsto, u Bangkoku 6,88 procenata, u Singapuru 6,61 odsto, u Seulu 5,81 odsto, u Sidneju pet procenata, u Šangaju 2,04 odsto, a u Džakarti je trgovanje obustavljeno nakon pada od 10 odsto.


Sigurnost štednih uloga građana nije ugrožena
Beograd - Vlade zemalja članica Evropske unije odlučile su da garancije na depozite građana u bankama povećaju na 50.000 evra kako bi predupredile moguće negativne posledice globalne finansijske krize na stanovništvo.
 
 
Ta odluka otvorila je raspravu da li bi i srpska vlada trebalo da razmišlja o sličnom potezu i da visinu uloga građana za koje garantuje isplatu u slučaju bankrotstva banke podigne iznad 3.000 evra utoliko pre što se prosečni depozit u domaćim bankama kreće iznad te sume. Ipak, stručna javnost podeljena je u vezi s tim pitanjem. I dok jedni tvrde da banke raspolažu dovoljnom količinom novca i da neće zapasti u probleme zbog kojih bi građani mogli da pretrpe štetu, drugi smatraju da bi podizanje garancije ulilo dodatno poverenje u bankarski sektor što je od presudnog značaja za njegovu stabilnost.

Državni sekretar Ministarstva finansija Slobodan Ilić podseća da je država, početkom godine, dokapitalizovala Agenciju za osiguranje depozita sa 10 miliona evra, ali naglašava da Srbija ne raspolaže potencijalom koji bi garanciju na depozite povećao sa 3.000 na 20.000 evra. „Bilo bi dobro kada bi garancija iznosila 20.000 evra, ali i sa osiguranom sumom od 3.000 evra građani mogu da budu potpuno sigurni“, tvrdi Ilić.

Član Izvršnog odbora Sosijete ženeral banke Sonja Miladinovski kaže za Danas da „višak“ obezbeđenja ne bi škodio.

- Međutim, u ovom trenutku kada je likvidnost banaka na visokom nivou nema potrebe za takvom merom. Prosečan depozit građana u bankama je veći od osiguranog iznosa, ali najveći deo depozita čine mali ulozi, koje pokriva osigurana suma. Po pravilu, najosetljivije reaguju mali deponenti, iako oni imaju najmanje razloga za paniku - smatra Miladinovski.

I Nebojša Đorđević, član Izvršnog odbora Alfa banke, smatra da nema razloga da se povećava garancija za depozite.

- Depoziti građana su sto odsto sigurni. Banke u Srbiji ne beleže gubitke i nisu investirale novac građana u rizične hartije od vrednosti. I mada je ovih dana u pojedinim bankama registrovano pojačano povlačenje depozita, ipak to još nije alarmantna pojava. Zato bi povećanje garantovanog iznosa depozita moglo da predstavlja i negativan signal da možda ima problema kojih u stvari nema. Trebalo bi, dakle, razmisliti da li taj potez treba povući sada ili kasnije, utoliko pre što povećanje garancije ne znači dodatnu sigurnost za građane. Najveća sigurnost za njih je to što banke u kojima ulažu novac nemaju gubitke - kaže Đorđević za Danas i podseća da se prosečan depozit građana u bankama kreće oko 5.000 evra.

Đorđević ističe da u NBS i bankama ima dovoljno novca i da nije realno očekivati da može da dođe do bilo kakvih poremećaja „osim ako ih sami ne izazovemo širenjem netačnih vesti“.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić smatra da, ako je domaći bankarski sistem zaista toliko solidan, onda država ne rizikuje previše ukoliko poveća garancije na štedne depozite. On podseća da je u BiH garantovan iznos do 5.000 evra, a da je u SAD garancija u iznosu do 100.000 dolara ustanovljena još 1940. godine. Država može i treba da napravi korak u tom pravcu da u većoj meri garantuje štedne depozite, ocenjuje Šoškić.



Postepeno podizanje nivoa garancije

Profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić predlaže osnivanje fonda za zaštitu depozita, koji bi bio posebna institucija izvan Agencije za osiguranje depozita. „Iskustvo pokazuje da je to efikasan model u okviru kojeg banke kontrolišu proces koji pogađa njihove troškove. S druge strane, trebalo bi se postupno približavati nivou garancije od 20.000 evra. Prvi kriterijum na tom putu jeste visina BDP po glavi stanovnika gde se po pravilu uzima najmanje dva BDP po glavi stanovnika kao gornja suma koja treba da bude osigurana. Visinu garancije redovno bi prilagođavao novoformirani fond uz nadzor centralne banke. Ipak, mislim da građani nisu ugroženi ni ukoliko garancija ostane 3.000 evra“, naglašava Đukić i dodaje da kod povećanja garancije ne treba reagovati stihijski i na osnovu činjenice da su to učinile i druge zemlje.


Evro premašio 80 dinara
Beograd - Evro je juče, prema zvaničnom srednjem kursu, vredeo 80,03 dinara, saopštila je Narodna banka Srbije, odnosno 86 para više nego prekjuče, kada je kurs bio 79,17.
 
 
Narodna banka Srbije prodala je prekjuče 10 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu kako bi predupredila prekomernu dnevnu oscilaciju kursa. Kako se navodi u saopštenju, NBS je na međubankarskom deviznom tržištu intervenisala sa četiri puta manjim iznosom deviza nego u ponedeljak, kada je prodala 40 miliona evra.


Štednja na sigurnom
Guverner NBS i predstavnici banaka poručuju građanima da nema razloga da strahuju za uloge i da ne treba da ih povlače
 
Štediše mogu mirno da spavaju, uverava guverner Radovan Jelašić. U Narodnoj banci je 40 odsto rezerve od ukupne štednje „teške” 5,7 milijardi evra, pa banke mogu, ako im zatreba, da povuku gotovinu za isplatu. Da su ulozi sigurni i da nema potrebe da se podižu, građanima poručuju i bankari. Nijedna banka, kako tvrde, nije ograničila iznos za podizanje štednih uloga.

Za sada nema razloga da centralna banka interveniše da bi se finansijski sektor u Srbiji zaštitio od uticaja krize u svetu, niti da bankama smanjuje obaveznu rezervu da bi im povećala likvidnost, istakao je Jelašićna skupu posvećenom globalnoj finansijskoj krizi, koju je organizovao Ekonomski fakultet i beogradska „Ekonomist medija grupa”.

Srpske banke, pored visoke likvidnosti, od koje je trećina u gotovini, imaju najveću adekvatnost kapitala u Evropi, od 28 odsto. To je, uz visoku obaveznu rezervu i deviznu od 10 milijardi evra, za sada dovoljno. Za bezbednost štednih uloga, garancija je i vlasnička struktura, jer su osnivači 75 odsto banaka u Srbiji iz Evropske unije.

Slobodan Ilić,državni sekretar u Ministarstvu finansija,rekao je da su, uprkos tome što je Agencija za osiguranje depozita dokapitalizovana,ograničene mogućnosti da se iznos za štedne uloge do 3.000 evra,za koji država garantuje, poveća. Radna grupa, koju je vlada formirala da prati dešavanja na svetskom finansijskom tržištu, najavio je, iduće nedelje će razgovarati sa predstavnicima banaka, investicionih i penzijskih fondova, kako bi se utvrdilokakve su posledice na finansijske institucije u Srbiji. Zadatak države je da pripremi budžet za iduću godinu koji će predvideti manju javnu potrošnju i deficit, kako bi se očuvala makroekonomska stabilnost, kao i propise koji će doprinositi povećanju atraktivnosti našeg tržišta za investitore. Država ispunjava te svoje zadatke, ali je, kako je rekao, zastoj u Skupštini, koja ne funkcioniše.

Građani neće značajnije osetiti posledice krize na svetskom finansijskom tržištu, ali privreda hoće, upozorili su bankari. Ona će imati manje izvora za finansiranje i to po većoj ceni.

Draginja Đurić, direktor Inteza banke i predsednik Upravnog odbora Udruženja banaka Srbije, istakla je da na sastanku te asocijacije nije bilo reči o ograničenju podizanja štednih uloga. Banke su likvidne i mogu da servisiraju obaveze.

Predrag Mihajlović, potpredsednik Komercijalne banke, lidera u štednji, istakao je da građani i dalje ulažu novac, ali da ima i onih koji ga podižu, iako nema razloga za paniku. Nijedna banka, upozorio je, pa bila ona najveća na svetu, ne bi mogla da izdrži isplatu svih štediša odjednom.

Bankarski sektor je izuzetno likvidan, poručio je i Zoran Petrović, član borda Rajfajzen banke, ali banke ne drže sve pare u trezoru da bi ih isplatile odjednom, već koliko je potrebno. On je priznao da se oseća pritisak štediša da se ulozi isplate i apelovao da ne podležu psihozi koju seje globalna kriza. Kamate na nove kredite će biti veće, a visinu će odrediti dešavanjima u Evropi i SAD. Ono što Srbija treba da učini jeste da dobije bolji rejting od BB minus i tako smanji kreditni rizik, a sa njim će padati i marže

B. Dumić

----------------------------------------

Apel bankara

Predstavnici banaka Hipo Alpe-Adrija, Inteza, Rajfajzen, Komercijalne i Alfa bankepotvrdili su da ovih dana građani podižu uloge u značajnijem iznosu i naglasili da na to najviše utiče psihološki faktor.

Bankari su apelovali na ljude koji u javnosti komentarišu uticaj svetske finansijske krize na Srbiju da ne stvaraju paniku kod građana i da trenutna dešavanja ne koriste za političke obračune.

-----------------------------------------

Kurs se smiruje, dinar stabilan

Srednji kurs evra na međubankarskom deviznom tržištu trenutno je između 80,3 i 80,35 dinara i, za sada, nema potrebe da Narodna banka interveniše,jer se značajno smiruje, izjavio je guverner Jelašić, ubeđen da će tako biti i dalje, a ako zatreba NBS je spremna da interveniše.

Dinar je juče dodatno oslabio prema evru za 86 para, zvanični srednji kurs evra iznosio je 80,03 dinara, a dan ranije 79,17 dinara. Domaća valuta je od petka do juče oslabila prema evru za 4,3 odsto.

NBS je prekjuče intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu prodajom deset miliona evra kako bi predupredila prekomernu dnevnu oscilaciju kursa, za razliku od ponedeljka kada je prodala 40 miliona evra.

Poslednji put srednji kurs evra bio je iznad 80 dinara krajem juna.


SAD: Kamatne stope su ublažile, ali ne i pobedile pad indexa
Početni entuzijazam na Wall Streetu tokom dana je splasnuo, pa su tako i indexi skliznuli na dole.
Nakon objave o "dogovorenoj" akciji FED-a i banaka iz Evrope i Azije o smanjenju kamatnih stopa, činilo se da će indexi današnji dan završiti "u plusu", ali očigledno je da su za povratak poverenja investitora neophodni pre svega dobri podaci iz američke ekonomije.
 
 
Promena cena akcija finansijskog sektora:

  City Group -4,95%
  JP Mogran -0,05%
  Bank of America Corporation -7,03%
  Goldman Sachs -1,74%
  Wachovia -3,62% 
  AIG -9,12%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
  Yahoo Inc. -5,62%
  Google -2,28%

Kompjuteri:
  Microsoft Corporation -0,95%
  Apple +0,71%
  Intel Corporation +1,44%
  Dell Inc. -0,37%

Aluminijum:
  Alcoa -11,97%

Industrija:
  General electric +1,72%

Auto industrija:
  General motors -8,60%
  Toyota Motors -1,88%

Nafta i gas:
  Exxon Mobil Corp. +1,22%
  Chevron Corp. -0,34%
  British petroleum +0,63%

Avio saobraćaj:
  Boeing Co. -3,21%
  United Technologies Corp. -0,88%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

  DJIA -2,00%
  NASDAQ -0,80%
  S&P500 -1,13%


Šta je sa berzom u Hrvatskoj?
Današnje otvaranje većine evropskih berzi proteklo je u "zelenom talasu", a pod uticajem jučerašnjeg smanjivanja kamatnih stopa od strane evropskih banaka.
Tokom trgovanja do 13h "plus" se lagano smanjivao, ali su pretežno indexi ipak bili u "zelenom".
Belex15 i Belexline su pratili zeleni talas i današnje trgovanje završili su u plusu +1,83%, odnosno 0,05%.
 
Začuđujuće loše je startovala berza u Zagrebu, na kojoj se tokom dana "minus" lagano povećavao i oko 13:15h CROBEX je bio -9,50%. Tokom dana blokirana je trgovina na preko 15 akcija.


SAD: Wall Street u zelenom
Početak trgovanja u SAD-u bio je u "zelenoj boji". Dobri rezultati IBM, kao i jučerašnje spuštanje ključne kamatne stope doprineli su blagom oporavku berzanskih indexa.
Takođe, Ministarstvo finansija razmatra mogućnost da otkupi udele u više banaka u SAD-u, a kako bi na taj način pokrenulo "zaleđeno" finansijsko tržiše.
Bitno je napomenuti i da zabrana "short selling-a" za više od 950 akcija iz finansijskog sektora ističe danas.
 
Međutim, strah od slabljenja SAD ekonomije i dalje predstavlja sivi oblak iznad Wall Street-a.
 
 
Vrednosti indexa u 16:15h:
 
   DJIA +1,11%
   S&P500 +0,94%
   NASDAQ +1,66%


Ulagači žele novac umesto akcija
Beograd -- Investitori napuštaju Beogradsku berzu pod psihološkim pritiskom i žele da umesto akcija imaju novac u rukama, kaže Gordana Dostanić.
 
Kriza koja potresa globalna tržišta nije mimoišla Beogradsku berzu, a razlozi zašto srpski indeksi padaju više nego na svetskim berzama jesu u tome što ne postoji strategija razvoja tržišta kapitala, a nema ni sistemskih mera, na primer u vidu poreskih stimulansa, za podsticaj trgovine hartijama od vrednosti, objašnjava direktorka Beogradske berze Gordana Dostanić.

I Zakon o investicionim fondovima došao je, kako je rekla, u nezgodnom trenutku, kada je srpsko tržište ekstremno raslo. Pored toga, od 1.800 kompanija na Berzi, trguje se sa 100-200, zavisno od dana do dana, a samo četiri kompanije su na berzanskom tržištu.

Među negativnim faktorima su i nizak nivo korporativne kulture, kao i politički ambijent koji utiče na donošenje investicionih odluka.

Na takvoj podlozi Beogradska berza dočekala je krizu i reagovala padovima. Naime, strani institucionalni investitori sa problemima na domicilnim tržištima počeli su da izlaze iz pozicija na srpskom tržištu.

Isto rade i domaći investitori, mahom pod psihološkim pritiskom, uključujući investicione fondove koji izlaze iz pozicija na Berzi zbog zahteva njihovih investitora za povlačenjem novca.

Berza je na nastalu situaciju reagovala oruđem koje joj je na raspolaganju, odnosno administrativnim merama. Na snazi je već novi način utvrđivanja cene na zatvaranju za trgovinu hartijama od vrednosti metodom kontinuirane trgovine.

Na Berzi su razmatrane i druge mere, poput sužavanja zone fluktuacije, ali je ocenjeno da bi to u ovom trenutku donelo veću ponudu i manju tražnju a ne obratno.

Kada je o zatvaranju Berze reč, o čemu se spekuliše u javnosti, direktorka je istakla da je za to "isključivo nadležna Komisija za hartije od vrednosti". Komisija, međutim, ne može da pruži finansijsku "injekciju", što je potez koji bi trebalo da sledi zatvaranje tržišta, kazala je Dostanić.

Ona je naglasila da bi sistemska mera koja bi pomogla tržištu bilo povećanje tražnje ali i da je to nešto što ne može da uradi Berza.


MMF:Privredni rast u Srbiji 6 odsto
Beograd -- Međunarodni monetarni fond (MMF) je u svom izveštaju prognozirao da će privredni rast u Srbiji naredne godine biti šest odsto.
To je nepromenjeno u odnosu na aprilski izveštaj, a isti rat se očekuje i ove godine. Srbija, kao ni Crna Gora i Bosna i Hercegovina, nije uvrštena u zbirne pokazatelje zbog nedostatka podataka.

Kada je o Srbiji reč, MMF je povećao procenu deficita tekućeg plaćanja za ovu godinu na 18,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u aprilskom izveštaju bilo prognozirano da će deficit iznositi 16,1 procenata.

Deficit tekućeg plaćanja u Srbiji će, prema proceni MMF-a u 2009. godini iznositi 19,3 odsto BDP-a, dok je pre šest meseci prognozirano da će iznositi 15,8 procenata.


Pad kapitalizacije berze 30 odsto
Beograd -- Indeksi Beogradske berze su od početka godine do kraja septembra zabeležili pad. Indeks Belex15 od 56,15 odsto, a Belexline 48,9 odsto vrednosti.
U odnosu na region, sem na Beogradskoj berzi, padove od 50 odsto vrednosti zabeležili su glavni indeksi na berzama u Rumuniji i Bugarskoj, dok su u Sloveniji i Hrvatskoj imali pad od više od 40 odsto vrednosti.

Ukupna tržišna kapitalizacija Beogradske berze 30. septembra je iznosila 13,7 milijardi evra, i za nepunih 30 procenata je manja nego godinu dana ranije, Tržišna kapitalizacija akcija je iznosila 12,1 milijardu evra, 31 odsto manja nego na kraju septembra prošle godine. Akcije iz korpe indeksa Belex15 imaju kapitalizaciju od 1,9 milijardi evra, pa u ukupnoj kod akcija učestvuju sa nešto više od 16 odsto.

Od januara do septembra ove godine na Beogradskoj berzi je ostvaren promet od 751,4 miliona evra i realizovan je kroz 92.300 transakcija, što je znatno lošiji rezultat, više nego duplo manje nego u istom periodu prošle godine.

Najviša mesečna vrednost prometa je ostvarena u aprilu i maju, a najniža u avgustu i septembru. Prosečna dnevna vrednost prometa bila je 322,9 miliona dinara, gotovo 54 odsto manja na godišnjem nivou.

Oko 48 odsto ukupnog prometa odvijalo na kontinuiranom tržištu trgovanja, 30 odsto su bile blok transakcije, 16 odsto prometa je ostvareno metodom preovlađujuće cene, dok je šest odsto predstavljalo trgovanje obveznicama. Najviše se trgovalo hartijama iz bankarskog sektora i to akcijama AIK banke, Univerzal banke, Agrobanke i Jubmes banke.

U ukupnom prometu na berzi u januaru ove godine stranci su učestvovali sa 51,15 odsto, u septembru sa 31,53 odsto. Prosečno učešće stranaca u trgovanju na berzi u devet meseci ove godine iznosilo je 47,89 odsto, dok je prošle godine iznosilo 39,25 odsto.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta