Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Počeli pregovori sa Gaspromnjeftom
Ruski pregovarač za realizaciju energetskog sporazuma Dmitrij Mališev stigao je u Beograd i započeo sa srpskim zvaničnicima razgovore o naftno-gasnom aranžmanu


Glavni ruski pregovarač za realizaciju energetskog sporazuma Dmitrij Mališev započeo je u Beogradu razgovore za srpskim zvaničnicima o naftno-gasnom aranžmanu, rečeno je agenciji Beta u Ministarstvu energetike.

U Ministarstvu energetike Srbije nisu mogli da kažu detalje o razgovorima srpskih zvaničnika sa Mališevim, koji je i savetnik predsednika Upravnog odbora „Gaspromnjefta", naglašavajući da je dogovor ruske i srpske strane da se dok traju pregovori ne iznose pojedinosti u javnost.
 
Ruska strana trebalo bi da saopšti svoju odluku o predlogu Vlade Srbije da u NIS investira 700 miliona evra, umesto predviđenih 500, kao i da pored predviđenih 51 odsto akcija po ceni od 400 miliona, otkupi još 19 odsto akcija srpske naftne kompanije, po važećim zakonima.

U tom paketu predloga, koji su potpisali premijer Srbije Mirko Cvetković i ministar ekonomije Mlađan Dinkić, jeste i zahtev da gasovod „Južni tok" ima magistralni karakter sa kapacitetom od 20 milijardi kubika godišnje.

Mališev je rekao da će u Beogradu razgovarati sa predstavnicima Srbije o svim ponuđenim elementima, ali takođe nije želeo da iznosi detalje pregovora, niti da komentariše navode koji se pojavljuju u medijima.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izjavio je prekjuče da bi srpska strana odmah potpisala dokument, koji je pre dve sedmice poslat u Moskvu.

Prema ranijim informacijama, Vlada Srbije zatražila je od „Gasproma", da se prodaja NIS-a uslovi izgradnjom „Južnog toka" i tako obezbedi ako Rusi ne ispune ugovorne obaveze.

U novom predlogu ugovora o energetskom sporazumu upućenom Rusima navodi se da ukoliko „Gasprom" bude kasnio s izgradnjom gasovoda „Južni tok", Srbija traži isplatu kaznenih penala, a ako Rusi naknadno odustanu od njegove izgradnje, biće u obavezi da vrate akcije NIS-a.



Dmitrij Mališev

Srpski tim je odbio predlog Rusa da se dogovorene investicije od 500 miliona evra u NIS, izvedu tako što bi se sam NIS kreditno zadužio, dok bi „Gasprom" bio samo garant za ovaj kreditni aranžman.

Zatraženo je i da „Gasprom" odmah investira 500 miliona evra u srpsku naftnu kompaniju, a da se NIS dodatno zaduži za još 700 miliona evra, čime bi se dostigla potrebna cifra za obnovu rafinerija i efikasno funkcionisanje te kompanije.

Na većem obimu investicija, navodno, posebno je insistirao premijer Cvetković, jer je procenjeno da u obnovu tri srpske rafinerije treba uložiti više od milijardu evra.

Kako je rečeno, razgovori o kupoprodajnom ugovoru za Naftnu industriju Srbije (NIS), izgradnji gasovoda „Južni tok" i završetku gradnje podzemnog skladišta gasa Banatski dvor nastaviće se i narednih dana.
 
Zaboravili Ćirića?

Državni sekretar i vođa tima u pregovorima sa Rusijom Nebojša Ćirić izjavio je juče da je on čuo da Mališev dolazi u Beograd, ali da on nema zakazan sastanak sa njim.

- Kada će početi, koliko će trajati pregovori sa Rusima, ne znam, jer nemam zakazan sastanak sa njima. Sve što ja znam jeste da pregovori treba da se završe do kraja godine kao što je i dogovoreno. Ostale činjenice ne bih želeo da komentarišem, dok se to ne završi - bio je jasan Ćirić.


Postignut dogovor sa MMF-om
Vlada Srbije i Međunarodni monetarni fond (MMF) postigli su dogovor o sklapanju petnaestomesečnog „stend baj” aranžmana i o ekonomskom programu, saopšteno je juče

Kako se navodi u saopštenju Vlade Srbije, dogovoreno je da u budžetu za 2009. godinu deficit bude 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda i da rashodi za plate, penzije i subvencije „budu izbalansirani na način da se ostvari makroekonomska stabilnost”. „Imajući u vidu svetsku finansijsku krizu i njene moguće efekte na ekonomiju Srbije, članovi vlade saglasni su da svi budžetski korisnici treba da budu odgovorni i da uštede moraju da se ostvare na svim nivoima”, navodi se u saopštenju.

Kako agencija Beta saznaje u Vladi Srbije, penzije sledeće godine neće rasti, a to će biti regulisano amandmanom na zakon o budžetu.

Plate u javnom sektoru biće povećane do osam odsto iz dva puta, a dogovoreno je da se za četvrtinu u proseku smanje subvencije u poljoprivredi, turizmu, društvenim preduzećima i socijalna davanja.

Još nije dogovoreno kolike će biti subvencije u energetici i da li će ih biti.

Prema dogovoru, rast ukupnih prihoda iznosiće deset odsto, a kada je reč o izdacima u apsolutnom iznosu najviše će porasti izdaci za penzije, na 410 milijardi dinara sa ovogodišnje 352 milijarde dinara. To je, izraženo u procentima, rast od 16 odsto.

Dogovoren je i rast kapitalnih ulaganja za 19 procenata.

Srbija će tokom aranžmana moći da povlači novac ukoliko joj bude potrebno, ali to nije kreditni aranžman.

Delegacija MMF-a u Beogradu boravi od 28. oktobra.
 


Ostaje povećanje penzija od 10 odsto

U kabinetu predsednika Vlade Srbije juče posle podne potvrđeno je da je postignut dogovor s PUPS-om da ostaje povećanje penzija od 10 odsto, kako je predviđeno vladinom uredbom. Ranije je poslanik PUPS-a Đuro Perić to rekao novinarima i dodao da je dogovoreno da se taj iznos, kao i iznos zarada, zadrži na istom nivou do oktobra naredne godine.

Perić je novinarima preneo da je takav dogovor postignut na sastanku i SPS-PUPS-JS sa premijerom Mirkom Cvetkovićem i dodao da će se finansijska situacija kontrolisati kvartalno radi eventualnih izmena, a u skladu sa mogućnostima.

On je ranije rekao da će PUPS predložiti da se razmatranje zahteva te stranke o povećanju prosečne penzija do nivoa 70 odsto prosečne zarade odloži za sledeću godinu, s obzirom na svetsku ekonomsku krizu.


Predstoji veća regulacija tržišta
Učenici Međunarodne konferencije Beogradske berze ukazali na jačanje državnog intervencionizma. – Beogradska berza izgubila na vrednosti 5,7 milijardi evra

Gordana Dostanić „Ove godine poslovanje Beogradske berze je bitno lošije nego lane, što je razlog za zabrinutost, ali i podsticaj iznalaženju načina za izlazak iz krize”, ukazala je juče direktor srpskog tržišta kapitala Gordana Dostanić, otvarajući Sedmu međunarodnu konferenciju u organizaciji te finansijske institucije.

Imajući u vidu da je od trećeg kvartala lane do istog period ove godine tržišna kapitalizacija Beogradske berze smanjena za 5,7 milijardi evra, gubitak akcionara i investitora je ogroman, što nameće potrebu traganja za rešenjima koji bi amortizovala ovaj ogromni pad vrednosti imovine.

Po uverenju Dostanićeve, taj problem bi trebalo rešavati u okviru opšte strategije Srbije za izlazak iz krize, jer država ni posle maltene 19 godina od reosnivanja tržišta kapitala nije donela strategiju razvoja berze.

Podsetivši na činjenicu da se dvodnevno tradicionalna novembarska konferencija Beogradske berze održava u specifičnim uslovima globalne krize s epicentrom u SAD, direktorka srpske berze je izrazila nadu da će ovaj skup uspeti da dijagnostikuje uzroke sunovrata na međunarodnom finansijskom tržištu kapitala, što bi olakšalo traženje odgovarajuće terapije.

Direktorka Beogradske berze je, ukazujući na činjenicu da je značajan pad prometa i berzanskih pokazatelja karakterističan za sva, pa i za srpsko tržište kapitala, upozorila i na to da je u septembru i oktobru evidentiran pad učešća stranih investitora u ukupnom trgovanju na berzi ispod 40 odsto.

Sedma međunarodna konferencija Beogradske berze, kojoj prisustvuje više od 200 predstavnika berzi, regulatornih tela i finansijskih institucija iz zemlje, okruženja i sveta, ove godine se održava pod nazivom „Beogradski supermarket – Naučite sve na jednom mestu”.

Konferencija Beogradske berze otvorena je panelom o sukobu interesa, a izlagači su bili eksperti i predstavnici regulatornih tela na tržištima SAD i EU.

Oni su upozorili da je konflikt interesa kod regulatornih tela i učesnika na tržištu, jedan od razloga koji je doveo do poremećaja u svetskoj ekonomiji.

Po oceni Džona Henesija, direktora za edukaciju i trening u Odeljenju za međunarodne poslove i usluge (FINRA), za krizu na američkom tržištu odgovorna su četiri činioca – lična neodgovornost i prekomerna potrošnja, neuspeh investicionih banaka u upravljanju rizikom i loša regulativa i kontrola.

U SAD i širom sveta se trenutno polemiše o tome da li je preterana deregulacija, odnosno liberalizacija tržišta, dovela do finansijske krize, odnosno da li je povlačenje države, kao čuvara opštih interesa, iz vlasništva kompanija bilo pogrešan potez. Sve je izvesnije da će se državno vlasništvo vratiti „na velika vrata”, kao i da predstoji veća regulacija tržišta, koje je dosad bilo prepušteno „nevidljivoj ruci”, ocenio je Henesi.

U daljem radu konferencije biće reči i o redukciji rizika, kao i o socijalno odgovornom ponašanju kompanija.

Raspravljaće se i o tome zašto su investitori naklonjeniji kompanijama koje su zainteresovane ne samo za profit, već i za podizanje opšteg kvaliteta života, odnosno koliko su povezane klimatske promene i berzanski poslovi.


Breme deviznog duga
Od skoro 30 milijardi dolara ukupnog spoljnog duga Srbije, naredne godine na naplatu stiže pet milijardi, što je manje od polovine deviznih rezervi NBS

Sa 1.444 dug porastao na 4.000 dolara po stanovniku (Foto AFP) Ukupan spoljni dug Srbije narastao je na skoro 30 milijardi dolara. U proseku, na leđima svakog građanina sada je breme deviznog duga teško oko 4.000 dolara. Teže je za 77 odsto nego krajem 2000. godine, kada je po stanovniku iznosio 1.444 dolara. Već naredne godine, uz sve neizvesnosti koje donosi talas svetske finansijske krize, država, banke i preduzeća dužne su da vrate stranim poveriocima oko pet milijardi dolara. Konkretno, kako navode iz Narodne banke Srbije, po dugoročnim kreditima sledi vraćanje osnovnog duga od 4,07 milijardi, plus 1,08 milijardi dolara na ime kamata.

Javni sektor, odnosno država će u 2009. morati da izdvoji 490 miliona dolara za vraćanje spoljnog duga. Od toga 205 miliona dolara za glavnicu i 285 miliona za kamate.

Guverner NBS Radovan Jelašić je izjavio da deo duga koji mora da se vrati u 2009. ne brine, jer čini oko polovine deviznih rezervi, koje sada iznose 11,9 milijardi dolara, a može i da se reprogramira. Ali, već u 2010. može biti „povuci-potegni”.


Pojedini ekonomisti, međutim, ne dele guvernerov optimizam. Oni upozoravaju da državi preti nelikvidnost.

– Stanje ekonomsko-finansijskih odnosa Srbije sa inostranstvom neprekidno se pogoršava – ukazuje dr Mlađan Kovačević. – Naročito brine spoljnotrgovinski deficit i deficit tekućeg platnog bilansa. Uvoz raste brže od izvoza. Sa devizama koje su iz inostranstva stizale po raznim osnovama postignut je vrlo skroman ekonomski rast, i to uglavnom usluga. Tim novcem nije popravljen kvalitet domaće privrede. Dogodine se može desiti da Srbija bude prinuđena da više isplati deviza po osnovu otplate duga nego što će dobiti novih kredita.

U zemlju je, po osnovu neto doznaka, kredita, investicija i donacija, od 1. januara 2001. ušlo više od 50 milijardi dolara, podseća naš sagovornik. Istovremeno je povećavan uvoz, a opadala je konkurentnost privrede. Tako je prošle godine došlo do ogromnog povećanja spoljnotrgovinskog deficita, koji je dostigao 9,5 milijardi dolara. Iste godine u plaćanjima sa inostranstvom bili smo u minusu (deficit tekućeg platnog bilansa) 7,2 milijarde dolara, 17 puta više nego 2000. godine.

Da je naš spoljni dug znatno veći od deviznih rezervi i da državi preti nelikvidnost, upozorava i dr Milan R. Kovačević. On smatra da dogodine neće biti nevolja sa otplatom prispele rate spoljnog duga samo ako bude više stranih investicija.

– Privatni dug je najveći i obično se kaže da je manja briga. Ali, ako se na to doda dug stanovništvu po osnovu stare devizne štednje, onda moramo računati na to da devizna likvidnost Srbiji može postati ozbiljan problem – smatra Milan Kovačević. – Deficit tekućeg računa već se povećao za dve trećine u odnosu na prošlu godinu, a finansirao se bržim porastom zaduživanja u inostranstvu. Istovremeno, prvi put se deficit u tekućem bilansu „peglao” iz deviznih rezervi, koje su se zbog toga smanjile. Deviznim rezervama NBS ne bi trebalo pripajati rezerve banaka, jer banke u bilansu imaju mnogo veće obaveze prema inostranstvu, oko 15 milijardi, a potražuju sedam milijardi dolara. To govori da i banke imaju potrebu za devizama.

Ako se ima u vidu da devizne rezerve čini 35 odsto depozita, još po dva odsto u zlatu i novcu, a više od 60 odsto je u hartijama od vrednosti koje su na berzama, znači da NBS stoji na raspolaganju desetak milijardi dolara.



Struktura duga

Spoljni dug Srbije je na kraju 2000. godine iznosio 10,83 milijardi dolara od čega se na javni dug odnosilo 8,7 milijardi dolara, ili 81 odsto ukupnog duga. Učešće ukupnog spoljnog duga u BDP iznosilo je 135 odsto, a javnog 109 odsto.

Od tada se dug povećavao da bi krajem septembra ove godine, prema podacima NBS, ukupni spoljni dug dostigao 29,5 milijardi dolara. Od toga je javni dug, za koji je garant država – 9,03 milijarde dolara, ili 31 odsto, a privatni sektor stranim poveriocima duguje 20,48 milijardi dolara, ili 69 odsto ukupnog spoljnog duga.

Kratkoročni spoljni dug od 2,75 milijardi dolara učestvuje u ukupnom spoljnom dugu sa 9,33 odsto.
Od kraja 2000. do kraja septembra 2008. godine, otplaćeno je 9,4 milijarde dolara glavnice i 3,5 milijardi dolara kamata.

Krajem septembra 2008. godine učešće ukupnog spoljnog duga u BDP bilo je 61 odsto, što nas svrstava u srednje zadužene zemlje, dok je javni spoljni duga u BDP učestvovao sa 19 odsto.
Srbija je do sada redovno izvršavala obaveze prema stranim poveriocima.


Wall Street: Snažan rast u poslednjem satu trgovanja
Definitivno na Wall Street-u je jučerašnji dan bio prava šansa za ulagače koji su spremni za kratak ulaz-izlaz, ali i svesni da time preuzimaju ogroman rizik.

Azijske berze pretrpele su prilično jak gubitak (u proseku 5%), dok su vodeće evropske berze oscilirale oko pređašnjih vrednosti berzanskih index-a.

U SAD-u se očekivalo neizvesno trgovanje, s obzirom na promenu strategije Vlade SAD-a vezane za Plan spašavanja ekonomije. Trgovanje je započelo skokom najvažnijih index-a što je međutim bilo kratkog daha, jer su cene akcija vrlo brzo krenule da klize na dole i narednih 3-4h oscilirale su oko vrednosti postignutih prethodnog dana. Pozitivne vesti stigle su iz Wall Mart-a koji je objavio da je ostvario bolje poslovanje od očekivanja analitičara i time ukazao da amerkanci bar u nekom segmentu pojačavaju svoju potrošnju. Poslednjih sat vremena jučerašnjeg trgovanja na Wall Street-u već je više puta viđeno ove godine. Naime, cene su iznenada počele da skaču pa su samim tim pogurali i vodeće index-e u zeleno koji su trgovanje završili u jako dobrom plusu u proseku oko 7%. Samo činjenica da je DJIA juče oscilirao od 7.965,42 do 8.876,59 odnosno neverovatnih 11,42% govori kolika je volatilnost na Wall Street-u.

Analitičari su veoma skeptični da je skok cena rezultat neke jako dobre vesti, već poučeni dosadašnjim iskustvom smatraju da je to jednostavno oporavak Wall Street-a nakon lošeg perioda i priličnog pada cena. Bilo kako bilo, Wall Street je gotovo uspeo da nadoknadi gubitke koje je pretrpeo prethodna tri trgovačka dana.

Izvesno je jedno- nesigurnosti i visoke volatilnosti biće sve dok se ne pojave neki konkretni pozitivni makroekonomski podaci u SAD-u, koji bi ukazali na početak oporavka oslabljene američke ekonomije.
 
Ono što je loše to je objavljivanje zvaničnika SAD da je u prošloj nedelji broj zahteva za pomoć nezaposlenima porastao za 32.000 na ukupno 516.000 što je najviše u poslednjih 7 godina.
 




Zapažanja:

Dow Jones Industrial Average pao je u jednom trenutku ispod nivoa od 8.000,00 baznih poena prvi put posle 10. oktobra tekuće godine
S&P500 pao je u jednom trenutku na najniži nivo od početka 2003. godine
Zlato je u jednom trenutku palo na najniži nivo u prethodne 3 nedelje (ispod USD 700 po unci)
• Na NYSE- odnos akcija Dobitnika i Gubitnika juče je bio 2 :1
• Na NASDAQ- odnos akcija Dobitnika i Gubitnika na jučerašnjem trgovanju iznosio je 4 : 3.



Vesti iz kompanija:

Wall Mart objavio bolje poslovne rezultate od očekivanih
• Analitičari JP Mogran-a smanjili su rejting za akcije General Motors-a sa „neutralno“ na „precenjene“, a pod uticajem sve većih sumnji da će čak i finansijska pomoć koju bi SAD pružiio GM biti samo kratkoročno rešenje dugoročnih problema




Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte porasla je za 3,70% i sada iznosi USD 58,24 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala pala je za -1,85% i trenutno iznosi USD 705,00 po unci
- Srebro- cena je pala čak za -7,17% i trenutno iznosi USD 8,80
- Platina- cena je pala za -1,47% i sada iznosi USD 813,00.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group -1,97%
    JP Mogran +7,58%
    Bank of America Corporation +0,59% 
    Goldman Sachs +4,79%
    Wachovia +9,09%
    AIG +1,48%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +7,83%
    Google +7,24%

Tehnološki sektor:
    IBM +5,61%
   AMD +5,06%
    Microsoft Corporation +4,68%
    Oracle +7,59%
    Cisco Sys +4,29%
    Apple +7,01%
    Intel Corporation +6,73%
    Dell Inc. -2,19%

Aluminijum:
   Alcoa +10,13%

Industrija:
    General electric +3,50%
    3M Company +8,40%
    The Procter&Gamble +5,17%

Auto industrija:
    General motors -4,22%
    Ford Motor +3,26%
    Toyota Motors +7,23%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. +9,40%
    Chevron Corp. +12,53%
    British petroleum +5,89%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +1,51%
    United Technologies Corp. +6,67%
    Delta Air Lines +10,85%

Hrana i piće:
    Coca Cola +5,59%
    McDonalds +4,13%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +2,20%
    Johnson&Johnson +8,60%
    Novartis +6,22%
    Pfizer +5,69%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA +6,67%
    NASDAQ +6,50%
    S&P500 +6,92%.


Promene vrednosti Indexa u 15:35


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,40% close
CROBEX (Zagreb) -1,04% open
SBI20 (Ljubljana) 0,83% close
BIRS (Banjaluka) -0,32% close
MBI10 (Skoplje) -0,80% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 2,94% open
CAC 40 (Pariz) 1,81% open
DAX (Frankfurt) 2,75% open
ATX (Beč) 1,60% open
SMI (Cirih) 1,40% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,28% open
SOFIX (Sofija) -3,87% close
BET (Bukurešt) 2,06% open
RTSI (Moskva) 2,62% open
BUX (Budimpešta) 3,67% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 2,43% close
Nikkei225 (Tokio) 2,72% close
SENSEX (Bombai) -1,58% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 6,67% close
NASDAQ (Njujork) 6,50% close
S&P 500 (Njujork) 6,92% close


Azija i Evropa: Rast cena akcija
Nakon jučerašnjeg skoka berzanskih index-a u na Wall Street-u danas sa azijske berze trgovanje započele u priličnom plusu da bi tokom trgovanja indexi lagano gubili na vrednosti, ali su ipak trgovanje završili u zelenoj zoni (HANG SENG +2,43%, NIKKEI225 +2,72%).
 
Najveći broj evropskih berzi trgovanje je započelo rastom cena akcija. Zapadna Evropa u prvim satima trgovanja drži skok vrednosti index-a na cca. 3%. Objektivan razlog za rast cena akcija još uvek nije poznat, mada je mišljenje većine analitičara da je skok cena zapravo reakcija na američke i azijske berze, kao i da je to zapravo oporavak od pada cena prethodnih dana.
 
Investitori u Evropi sa nestrpljnejem očekuju današnji izveštaj o GDP-u u eurozoni u trećem kvartalu tekuće godine. Strahuje se da je u prethodnom tromesečju u eurozoni ostvaren pad GDP-a.
 
Takođe očekuje se da će na sastanku G20 u Washington-u najrazvijenije zemlje sveta izneti nove planove i nove mere pomoći svetskoj ekonomiji.
 
 
 
Promene vrednost najvažnijih evropskih index-a oko 12:15h:
 
    FTSE100 +3,58%
    DAX +3,39%
    CAC40 +2,43%.
 
 


Pad GDP-a u eurozoni i u EU27 za 0,2%
GDP u eurozoni (E15) i u EU27 u trećem kvartalu tekuće godine pao je za 0,2% u odnosu na prethodni kvartal. S obzirom da je ovo drugi uzastopni pad GDP-a (pad u E15 prethodnom tromesečju takođe je bio 0,2%, dok je EU27 bio na nivou od 0,0%) u E15, znači da je u eurozoni nastupila tehnička recesija.
 
U odnosu na isto tromesečje prethodne godine, GDP je u eurozoni porastao za 0,7%, dok je u EU27 porastao za 0,8% (ovo je loše s obzirom da je drugi kvartal zabeležio +1,4% odnosno +1,7% u odnosu na 2007. godinu).
 
 


Svet je i zvanično u recesiji
Vašington/Peking/Tokio/Moskva -- Privrede SAD, Japana i Nemačke su u recesiji, a ekonomska ekspanzija u Kini je osetno usporena, upozoravaju međunarodni eksperti


Nepovoljna situacija potrajaće, kažu eksperti, verovatno do kraja 2009. godine
Očit i veliki zastoj u američkoj privredi potvrđuju i novi podaci o broju novih zahteva za nadoknadu nezaposlenima koji je minule sedmice uvećani na najveći nivo u proteklih sedam godina. Podaci američkog Sekretarijata za rad pokazuju da se prošle sedmice širom SAD čak 516.000 ljudi prijavilo tražeći nadoknadu za nezaposlene.

Ekonomisti smatraju da je rast broja osoba koja traže nadoknadu za nezaposlene logična posledica otežanog kreditiranja i sve manje potražnje gotovo svih proizvoda, što primorava poslodavce da smanje radnu snagu kako bi snizili troškove.

Američka stopa nezaposlenosti, koja je u oktobru uvećana na 6,5 odsto, mogla bi u toku 2009. da se poveća na 7,5 procenata, predviđa analitičar kompanije "Drezdner Klajnovort".

Američki uvoz je, takođe, prema statističkom izveštaju za septembar, bio u padu i to za rekordnih 5,6 odsto, dok se istovremeno beleži i jenjavanje izvoznih poslova.

U celini gledano, američka privreda će naredne godine biti suočena sa negativnom stopom rasta, a blagi oporavak moguć je, prema oceni stručnjaka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), tek u toku 2010.

Japan će se dogodine, takođe, suočiti sa negativnom stopom ekonomskog rasta, a stručnjaci OECD prognoziraju da i druga po snazi svetska privreda može očekivati "skroman boljitak" tek u poslednjoj godini ove decenije.

Nemačka, čija je ekonomija bez premca u Evropi, već je u proteklom, trećem, kvartalu bila u recesiji, sa negativnom stopom rasta od minus 0,5 odsto. Ranije se procenjivalo da je ekonomski pad u Nemačkoj, tokom prošlog tromesečja, bio blaži (minus 0,2 odsto), ali se pokazalo da je slabljenje izvoza, zbog globalne krize, imalo odlučujući značaj na negativna privredna kretanja.
 
Zamenik nemačkog ministra za ekonomiju, Valter Otremba, priznao je, komentarišući za agenciju Rojters najnovije ekonomske pokazatelje, da će se njegova zemlja suočiti sa "velikim teškoćama i dugotrajnijom ekonomskom krizom."

Analitičari u Nemačkoj se slažu sa ocenom domaćih zvaničnika i takođe ukazuju da je privreda njihove zemlje suočena sa vrlo ozbiljnom krizom. "Čeoni vetrovi finansijske krize i globalnog ekonomskog usporavanja pogodili su posred lica nemačku privredu", figurativno je opisao sadašnju situaciju Karsten Brzeski iz kompanije "INF Fajnenšel market".

Kina, koja je početkom ove sedmice najavila da će uložiti oko četiri biliona juana, ili 586 milijardi dolara, za stimulisanje rasta svoje privrede, takođe je suočena sa posledicama zastoja u globalnoj ekonomiji. Rast industrijske proizvodnje u Kini je tokom oktobra opao, prema upravo objavljenim podacima, na 8,2 odsto, računat prema godišnjoj osnovi, što je najlošije od desetog meseca 2001. godine.

Ekspanzija kineskog izvoza koji je, pre svega, usmeren na tržište zemalja Evropske unije, SAD i Japana, više neće biti tako izražena kao u ranijim godinama, pa će zbog toga i stopa privredne ekspanzije u najmnogoljudnijoj zemlji sveta biti ne samo ove već i naredne godine niža, predvidjaju medjunarodni ekonomisti, a prenosi agencija Blumberg.

Privredni rast u Kini tokom proteklih bezmalo šest godina bio je stalno dvocifren i kretao se, uglavnom, u rasponu od 10,5 do 11,5 odsto. Prošlog meseca, međutim, ekonomska ekspanzija je bila oko 9,5 procenata i vlada je odmah preduzela mere da bi predupredila dalje jenjavanje rasta.
Situacija u ostalim jakim svetskim ekonomijama, takođe, je nepovoljna, a među njima trenutno najveće teškoće ima britanska privreda, koju osim negativne stope rasta nagriza i jako ranjiv bankarski sistem, klecava funta i krizno stanje na tržištu nekretnina.

Francuska ima slične probleme, dok vodeći ruski političari, na čelu sa predsednikom Dmitrijem Medvedevom i premijerom Vladimirom Putinom, tvrde da će njihova zemlja ovu godinu, uprkos globalnoj privrednoj krizi, završiti sa ekonomskim rastom od sedam odsto.

Rusija je, ipak, već pretrpela znatnu štetu zbog globalne kreditne krize i vlada je već uložila više hiljada milijardi rubalja, ili na desetine milijardi dolara, u sanaciju domaćih banaka i niza industrijskih preduzeća koja više nisu u stanju redovno da otplaćuju ogromne spoljne dugove.

Zvaničnici u Moskvi tvrde da nema razloga za paniku jer zemlja, uprkos drastičnom pojeftinjenju nafte na svetskom tržištu, još ima zamašne devizne rezerve (oko 480 milijardi dolara), kojima može, kako se navodi, "u potpunosti da zaštiti bankarski sistem i osigura stabilnost rublje".

Opoziciono nastrojeni ekonomisti ističu, medjutim, da je rublja već osetno oslabila prema dolaru (trenutno dolar vredi oko 27,4 rublje) i da je i pored toga "na pragu" devalvacije, a da bi domaće banke i neke velike industrijske kompanije mogle zapasti, ako se svetska finansijska kriza još produži, "u nepremostive teškoće".
 
 
Češka iznenadila

Češka privreda iznenadila je analitičare i statističare pošto je umesto da uspori u pretposlednjem kvartalu ove godine ubrzala privredni rast za jedan odsto u odnosu na prethodni drugi kvartal. Prema preliminarnim podacima, u trećem kvartalu privreda je zabeležila rast od 4,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što je međugodišnji rast za jedan odsto veći nego u drugom kvartalu. U Češkoj je u trećem kvartalu smanjena i nezaposlenost i sada stopa iznosi 5,2 odsto. Analitičari upozoravaju da je taj iznenadjujući rezultat po svemu sudeći poslednji tako dobar jer je u recesiju ušla privreda na glavnom češkom izvoznom tržištu - u Nemačkoj.
 
 
Rast BDP-a Francuske u plusu

Francuska minstarka finansija Kristin Lagard izjavila je da je bruto domaći proizvod Francuske porastao za 0,14 odsto u trećem kvartalu, čime je zemlja izbegla tehničku odrednicu recesije. "To je iznenađući rezulat. Svi su očekivali negativnu brojku i bili spremni za raspravu o recesiji," rekla je ona. "Za razliku od Nemačke koja je potonula za 0,5 procenta i Britanije sa minusom od takođe pola proceneta, Francuska je ostvraila rast od 0.14 odsto," kaže Lagrad.
 


Promene vrednosti indeksa u 16:35


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,40% close
CROBEX (Zagreb) -0,31% close
SBI20 (Ljubljana) 0,83% close
BIRS (Banjaluka) -0,32% close
MBI10 (Skoplje) -0,80% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 3,32% open
CAC 40 (Pariz) 1,86% open
DAX (Frankfurt) 2,94% open
ATX (Beč) 2,68% open
SMI (Cirih) 1,80% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,99% close
SOFIX (Sofija) -3,87% close
BET (Bukurešt) 2,06% close
RTSI (Moskva) 2,24% close
BUX (Budimpešta) 2,03% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 2,43% close
Nikkei225 (Tokio) 2,72% close
SENSEX (Bombai) -1,58% close

Amerika
DJIA (Njujork) -1,94% open
NASDAQ (Njujork) -3,01% open
S&P 500 (Njujork) -2,48% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta