Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vlasti SAD spasavaju i „Sitigrup”
Državna intervencija za izbavljenje simbola finansijske moći
Od našeg stalnog dopisnika
 

Kriza ne jenjava: vlasti SAD su upravo odlučile da krenu u akciju spasavanja jednog od ovdašnjih i svetskih simbola moći novca i drugih hartija od vrednosti – korporacije „Sitigrup”. Najavile su da će joj odmah direktno ubrizgati 20 milijardi, uz garancije za veći deo njenih visokorizičnih zajmova u iznosu od 306 milijardi dolara.„Ovom transakcijom, američka vlada preduzima neophodne mere za jačanje finansijskog sistema i zaštitu poreskih obveznika”, kako je navedeno u sinoćnjem saopštenju Ministarstva finansija, Centralne banke i Federalne korporacije za garantovanje bankarskih uloga. „Nastavićemo da koristimo sve naše izvore za očuvanje i jačanje bankarskih institucija, kao i za unapređenje procesa popravljanja, oporavljanja i upravljanja rizicima”, dodaje se u obrazloženju te tri državne institucije.

Injekcija novom, gigantskom, pacijentu deo je paketa vrednog 700 milijardi dolara za ozdravljenje ovdašnjeg finansijskog sistema, čiji su olako dobijeni krediti izazvali globalne potrese. Dosadašnji potezi u toj velikoj spasilačkoj akciji nisu dali očekivane rezultate: vrednost akcija na berzama je opala, poreski obveznici su dodatno opterećeni, kreditno poverenje nije oživelo, a povećava se i broj banaka koje traže „pojas za spasavanje”…

Slučaj „Sitija” je, kažu eksperti, nešto lakši od pojedinih drama koje su mu prethodile, ali nagoveštava da se krizi još ne vidi kraj. „Postaje jasno da se kriza poverenja širi i da bi finansijsko tržište moglo još dublje da tone”, upozorava danas i „Njujork tajms”.

Operacija za izbavljenje „Sitija” je složena. Po postignutom dogovoru, ta korporacija će preuzeti obavezu za namirenje oko deset odsto gubitaka, 29 milijardi dolara, dok će 90 odsto ostatka pasti na pleća vlade, koja će zauzvrat raspolagati prioritetnim deonicama „Sitija” (u koji je pre dve nedelje već investirala 25 milijardi), u iznosu od sedam milijardi dolara. Ograničena je, pri tom, isplata „bonusa” njegovim rukovodiocima…

Svojevremeno najveća ovdašnja banka zapala je u teškoće, kao i dvadesetak drugih, rukovodeći se smernicama vlasti koje su „garantovale” rast cena nekretnina. Davala je olako kredite za kuće, da bi se onda ispostavilo da neprovereni zajmoprimci nisu u stanju da ih otplaćuju, jer, uz ostalo, zbog pada cena nekretnina više nisu mogli da računaju na dobit koju bi stekli njihovom preprodajom…

Samo u poslednjih nedelju dana, vrednost akcija „Sitija” pala je 60 odsto, zbog rastućeg nepoverenja u njegove poslovne mogućnosti. Ujedno je objavio da planira da, posle već ove godine otpuštenih 23.000 zaposlenih, uruči još 52.000 otkaza.

Prema prethodnoj evidenciji, „Siti” je zapošljavao 358.000 ljudi, raspoređenih od njujorške centrale do oko 12.000 filijala u 107 zemalja, koji su opsluživali oko 200 miliona klijenata. Vrednost njegove imovine procenjivana je, krajem septembra, na dva biliona dolara od čega, sada, oko jednu šestinu treba da „štiti” vlada.

Sadašnja finansijska kriza se smatra najvećom posle Velike depresije, pre gotovo osam decenija. I posle svih preduzetih i najavljenih „rezova” i „injekcija” još nije izvesno na koji način bi se i kada moglo izaći iz loma, praćenog i simptomima ekonomske depresije i iskušenjima prenosa najviše izvršne funkcije sa republikanca Džordža Buša na demokratu Baraka Obamu.

Izvesno je, pak, da izrazito raste državni intervencionizam u ekonomiji. Dogovara se, tako, i spasavanje još jednog posrnulog simbola – domaće industrije automobila.


Odbrana dinara uzaludan posao
Nacionalna valuta od kraja septembra oslabila prema evru 13 odsto, uprkos prodaji 471 milion evra iz deviznih rezervi

Srpska valuta je od kraja septembra oslabila prema evru za 13 odsto, a prema američkom dolaru čak za 24 procenta. Povlačenje devizne štednje građana iz banaka, pad priliva stranog kapitala po osnovu kredita i investicija, rast premije rizika i visoka tražnja u odnosu na ponudu deviza, kako je juče naveo Branko Hinić, generalni direktor Sektora NBS za ekonomske analize i istraživanja, uzroci su slabljenja domaće valute.

Relativno brzi pad vrednosti dinara nastao je u periodu kada je promet na međubankarskom deviznom tržištu bio izuzetno nizak i nije prelazio 60 miliona evra.To je neuporedivo, kako je Hinić kazao na skupubankara i ekonomista u NBS, sauobičajenimprosekom od 200 miliona.

–NBS je u oktobru i novembru prodala 471 milion evra da bi povećala likvidnost. Ali, devizne rezerve, iako solidne, ne mogu da pokriju sva nedostajuća devizna sredstva – naglasio je Hinić. – Nedostatak evra na tržištu se neminovno preliva na povećanje kursa.

Osnovni cilj centralne banke jeda obezbedi stabilnost kursa, odnosno da spreči prevelike oscilacije. Narodna banka, međutim, kako je rekao Hinić, ne može da opredeli kretanje kursa koje je rezultat ekonomskih faktora, a oni nisu u rukama NBS.

Zbog negativnog iskustva iz prošlosti, bilo je očekivano da će građani, kako je rekao ekonomista Stojan Stamenković, plašeći se posledica svetske finansijske krize, podizati devizne uloge i dodaoda je iz banaka povučena štednja u vrednosti od oko milijardu evra. Svetska kriza u Srbiji će se, ukazao je, najviše odraziti na privredu, pre svega na smanjenje izvoza zbog nedostatka investicija iz inostranstva i nemogućnosti dobijanja novih pozajmica.

Ekonomskoj situaciji u Srbiji više bi pogodovalo da se devizni kurs slobodno formira, umesto što na njega NBS utiče prodajom deviznih rezervi, ocenio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.

– Kurs je ogledalo kretanja u ukupnoj ekonomiji – dodao je Đukić, po kome ne treba previše potencirati sadašnje kretanje kursa, jer je to trenutni odnos ponude i tražnje. Na duži rok će uticati fundamentalni faktori, kao što su sprovođenje usaglašenog programa sa MMF-om, po kome treba da se suzbije javna potrošnja, kao ključno žarište inflacije – naglasio je Đukić.

Narodna banka je prinuđena da interveniše zbog malog prometa i prekomerne oscilacije, a pogotovo u vreme svetske ekonomske krize, jer se investitori povlače, a preduzeća koja su se zadužila moraju da kupuju devize, objašnjava Đukić za naš list razloge zbog kojih NBS, htela ne htela, brani kurs. Iz toga sledi da su suštinski razlozi za odbranu dinara bitni, a ne da su psihološke prirode.

Slab dinar najmanje pogoduje građanima koji su se zadužili, mada će im naruku ići smanjenje euribora . Uvoznici će jači evro prevaliti na cene, a što je najgore, kako kaže ovaj ekonomista, kada ojača dinar, ne koriguju ih, odnosno ne smanjuju cene. Izvoznici, pak, čim skoči evro mogu da ostvare veći dinarski priliv prodajući devize na tržištu. Ali, i njima se vraća bumerang, zaključuje Đukić, u vidu rastuće inflacije.

To što centralna banka interveniše na međubankarskom deviznom tržištu ne znači da se kurs ne formira slobodno, smatra Vuk Đoković, direktor Centra za visoke ekonomske studije (CEVES). Prema njegovim rečima, lako je posmatrati sa strane, predviđati i kritikovati odbranu dinara.

– NBS ne sprečava rast kursa evra. Ako evro raste, onda se taj trend intervencijama ne zaustavlja. Sprečavaju se samo prevelike dnevne oscilacije. To je Narodna banka pokazala i prošlog četvrtka, kada je srednji kurs vredeo 88,7 dinara za evro. Nije teško shvatiti zašto je loše da jednog dana evro vredi 105, a drugog 85 dinara. U tom slučaju bi ekonomska svakodnevica izgledala kao lutrija – smatra Đoković i dodaje da je odbrana nacionalne valute skupo, ali jedino rešenje.

To što je u poslednja dva meseca potrošeno 471 milion evra na čuvanje dinara ne znači da su devizne rezerve smanjene za skoro 500 miliona evra, ističe Đoković. Jer, u međuvremenu je bilo i priliva.
 


Evro danas 88,5 dinara

Narodna banka Srbije je juče intervenisala sa 30 miliona evra da bi sprečila preteranu promenu kursa dinara, a srpska valuta danas će oslabiti za 0,8 odsto i pasti na najniži nivo ove godine.

Srednji kurs Narodne banke Srbije će danas biti 88,5dinara za evro, što znači da će za evro biti potrebno 0,73 pare više nego juče, kada je evro vredeo 87,77dinara.

Dinar je prvog dana ove sedmice ojačao za 0,58 odsto prema evru nakon višednevnog slabljenja.


Injekcija za oživljavanje tržišta žitarica
Novi Sad - Republička direkcija za robne rezerve počela je juče interventni otkup 96.000 tona kukuruza ovogodišnjeg roda po ceni od devet dinara za kilogram, najavila je novosadska Produktna berza


- Interventan otkup 96.000 tona kukuruza ovogodišnjeg roda, trebalo bi da podstakne trenutno veoma pasivno domaće tržište žitarica. To će se odraziti na tržište, jer je poslednja prosečna otkupna cena bila nešto ispod osam dinara, odnosno 7,99 dinara za kilogram, izjavio je direktor Produktne berze Žarko Galetin navodeći da je cena koju je ponudila država 12 odsto viša. Iako cena koju plaćaju robne rezerve „možda ne zadovoljava apetite svih proizvođača“, Galetin smatra da je interventan otkup dobar potez, a za one proizvođače koji su prinuđeni da prodaju kukuruz „dobra prilika da postignu nešto veću cenu“. Direktor Produktne berze, ipak, nije mogao da kaže da li će kratak rok od šest dana, koliko je predviđeno da traje otkup, biti dovoljan da se realizuje trgovanje od 96.000 tona kukuruza.

On je objasnio da je do ograničenja roka za otkup došlo jer bi isplata svim proizvođačima koji prodaju kukuruz terebalo da se završi do 11. ili 12. decembra, kada se završava budžetska 2008. godina. Galetin smatra da celokupna otkupna kvota neće moći da se realizuje i zbog toga što je za mnoge proizvođače cena od devet dinara za kilogram kukuruza i dalje niska. Kukuruz će robnim rezervama prodavati oni proizvođači koji u ovom trenutku ne mogu da plate troškove skladištenja kukuruza, kako bi čekali bolju cenu u januaru i februaru. Za otkup kukuruza, koji je počeo juče i završava se 29. novembra, država će izdvojiti 836 miliona dinara. Kukuruz će moći da prodaju isključivo registrovani poljoprivrednici, i to najmanje 10, a najviše 200 tona, otkup će se vršiti preko Produktne berze, a kukuruz će se isporučivati u ovlašćenim skladištima Republičke direkcije za robne rezerve. Prema podacima Produktne berze, Srbija raspolaže sa 5,5 do 6,5 miliona tona kukuruza ovogodišnjeg roda, a ima i prelazne zalihe od 1,3 miliona tona. Za izvoz će potencijalno ostati od 2,5 do tri miliona tona kukuruza.


Indijci donose poslove u Srbiju
Beograd -- Indija planira da kroz ulaganja otvori hiljade radnih mesta u Srbiji, kaže za B92 indijski ambasador u Srbiji Adžej Svarup


Srbija nema dovoljno IT profesionalaca, kaže Svarup
On objašnjava da Indija planira da uloži i do 600 miliona dolara u izgradnju tehnološkog parka u Inđiji i dodaje da će se, ako se taj projekat ostvari, otvoriti 25 hiljada novih radnih mesta.

"Planirano je da se u prvoj fazi u projekat uloži oko 60 miliona dolara i da se otvori oko 2.500 radnih mesta. Ukoliko to dobro prođe, u čitav projekta biće uloženo oko 600 milona dolara i biće posla za oko 25 hiljada ljudi", objašnjava ambsadaor Indije.

"Međutim, ono što bih posebno naglasio jeste da, prema podacima vaše asocijacije IT kompanija, Inse, u Srbiji trenutno ima samo oko deset do 11 hiljada IT profesionalaca", kaže on i dodaje da će "u završnoj fazi projekta biti velika potreba za tehnološki obrazovanim kadrom. Tako da treba razmišljati o obrazovanju ljudi za taj projekat, koji bi mogao da ponudi zaposlenje velikom broju ljudi".

Ambasador naglašava da ekonomska kriza neće naročito pogoditi Indiju, koja je jedna od najdinamičnijih privreda u svetu i vodeća u informatičkoj tehnologiji, i koja samo na izvozu softvera godišnje zaradi oko 40 milijardi dolara.

"Kao i čitav svet, ekonomska kriza pogodila je i indijsku berzu i našu nacionalnu valutu. Ipak, naš ekonomski razvoj uglavnom zavisi od domaće ponude i potražnje i ne zavisi preterano od spoljnih faktora", kaže on i dodaje da Indija "čak i ove godine očekuje trgovinski rast od sedam odsto. Ipak, ne bih mogao da kažem da nismo uopšte pogođeni krizom, ali sigurno ne kao neke druge zemlje".


Wal Street: Snažan skok cena akcija

Većina azijskih berzi jučerašnji dan započela je u crvenoj zoni i veći deo dana se i trgovalo na nižim niovima od onih od petka, da bi nakog objave plana pomoći Citygroup-i, neke od azijskih berzi smanjile pređašnji gubitak, dok su neke otišle u plus. Evropske berze trgovanje su započele optimističniim rastom cena akcija (posebno se ovo odnosi na zapadnoevropske zemlje). U toku dana trgovalo se iznad cena ostvarenih u petak, a jači rast usledio je nakog objave plana pomoći Citigroup-i, kao i najave da će Obamin tim izneti neke od svojih planova pomoći američkoj ekonomiji. Tako je recimo FTSE100 (London) podržan gore navedenim vestima, kao i najavi da će u Velikoj Britaniji, Premijer Gordon Braun i Ministar Finansija Alistair Darling predstaviti plan pomoći britanskoj ekonomiji (govori se o USD 30 mlrd usmerenih ka podsticanju potrošnje kao i smanjenju poreza), na jučerašnjem trgovanju zabeležio skok od fantastičnih 9,84%, dok je pan-European Down Jones Stoxx600 ostvario skok od 8,44% (drugi najveći skok u istoriji obračuna ovog index-a).

Nakon dužeg vremena investitori na Wall Street-u doživeli su solidne skokove akcije u poslednja dva trgovačka dana. Naime, pre jučerašnjeg redovnog trgovanja, derivati su otišli u plus i čekivalo se da i cene akcija odu na gore. Podršku cenama dali su odluka Vlade SAD-a da pomognu Citigroup-i, kao i najava Obaminog tima da pripremaju plan prema kojem će u naredne 2 godine obezbediti 2,5 miliona novih radnih mesta. Pod uticajem ovih vesti, cene akcija na Wall Street-u su od samog starta krenule na gore i kretale su se približno oko vrednosti od +3,5% u odnosu na petak. Nakon obraćanja novoizabranog Predsednika SAD Baraka Obame, cene akcija su u poslednjih sat vremena prosto poletele na gore, da bi se u poslednjim minutima trgovanja ipak malo korigovale. Vođa jučerašnjeg „cenovnog buma“ na Wall Street-u bila je akcija Citibanke koja je trgovanje završila na +57,82%.

Dobitnik dana je definitivno bankarski sektor u kome su cene banaka u proseku rasle izand 20%.

Pored skoka cena akcija, a samim tim i berzanskih index-a, najučerašnjem trgovanju ostvareni su i skokovi gotovo svih roba, što u kazuje da je tržište krajnje pozitivno odreagovalo na pomoć Citigroup-i, kao i na planove Obaminog tima. Ipak ne smemo zaboraviti da je sa druge strane automobilska industrija još uvek bez konkretnog plana pomoći, te da se u decembru očekuje odluka vezana za ovu industriju.


Na kraju ipak napominjemo da jedna odluka o pomoći nikako ne može biti signal za oporavak, te da američkoj i svetskoj ekonomiji predstoji teška borba sa recesionim pretnjama. Izvesno i sigurno je samo jedno- državni intervencionizam u SAD-u je sve jači.





Zapažanja:

• Vlada SAD-a donela je odluku da pomogne Citigroup-i tako što će:
o Investirati USD 20 mlrd u Citigroup (za deo će dobiti prioritetne akcije koje nose godišnji prinos od 8%) i
o Dati jemstva za problematičnu Aktivu u iznosu od USD 306 mlrd
• Barak Obama je Predsednika FED-a u New Yorku-u, Timothy Geithner-a predložio za novog Ministra finansija
• Obamin tim objavio je da će njihov plan omogućiti otvaranje novi 2,5 miliona radnih mesta u naredne 2 godine
• Obama je imenovao novi tim veoma rano (recimo George Bush je svojevremeno svoj tim imenovao 20. decembra). Obama ovaj rani izbor opravdava rečima da „ne postoji ni minut vremena za gubljenje“. Takođe, Obama je izjavio da oporavka na Wall Street-u ne može biti dok se ne pronađu rešenja za ekonomske probleme u SAD-u.




Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte porasla je za 9,15% i sada iznosi USD 54,50 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala porasla je za 3,50% i trenutno iznosi USD 819,50 po unci
- Srebro- cena je porasla za 9,18% i trenutno iznosi USD 10,38
- Platina- cena je porasla za 4,93% i sada iznosi USD 866,40.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup +57,82%
    JP Mogran +21,39%
    Bank of America Corporation +27,20%
    Goldman Sachs +26,47%
    Wachovia +28,09%
    AIG +10,62%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +8,73%
    Google -1,90%

Tehnološki sektor:
    IBM +6,69%
    AMD +2,20%
    Microsoft Corporation +5,13%
    Oracle +1,59%
    Cisco Sys +8,11%
    Apple +12,56%
    Intel Corporation +3,43%
    Dell Inc. +9,03%

Aluminijum:
    Alcoa +8,41%

Industrija:
    General electric +8,77% 
    3M Company +3,20%
    The Procter&Gamble +2,52%

Auto industrija:
    General motors +17,32%
    Ford Motor +9,09%
    Toyota Motors +5,37%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. +3,94%
    Chevron Corp. +5,41%
    British petroleum +6,46%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +2,96%
    United Technologies Corp. +5,23%
    Delta Air Lines +7,77%

Hrana i piće: 
    Coca Cola +2,80%
    McDonalds +0,65%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +7,18%
    Johnson&Johnson +1,30%
    Novartis +2,79% 
    Pfizer +2,36%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA +4,93%
    NASDAQ +6,33%
    S&P500 +6,47%



Central bank sells EUR 30mn more
The National Bank of Serbia (NBS) on Monday sold EUR 30mn on the inter-bank foreign currency market.

The latest in a series of similar moves over the past couple of months came with the same goal: to prevent excessive daily oscillations of the exchange rate, caused by an increased demand for foreign currencies.

On the basis of this morning's trading, an indicative exchange rate of RSD 88.7620 for one euro was formed, the NBS statement said.

The NBS sold a total of EUR 232mn on the inter-bank hard currency market in November, and about EUR 269mn in October.


Bush hails Citigroup bailout
U.S. President George Bush Monday hailed the decision to shore up Citigroup as a "first step toward economic recovery."

Following a meeting with Treasury Secretary Henry Paulson, Bush said he had talked with President-elect Barack Obama about the decision to buy more than USD 300bn in troubled assets as part of his pledge to inform the incoming president any time the Bush administration makes a major decision.

He said Paulson has been working closely with Obama's transition team.

"It's important for the American people to know we will safeguard the financial system as a first step toward economic recovery," Bush said.


Azijske berze: Jak rast cena akcija
Nakon jučerašnjeg snažnog rasta američkih i evropskih berzi, današnje trgovanje i na azijskim berzama donosi rast cena akcija. Najvažniji berzanski index-i su od samog početka trgovanja u zelenoj zoni.
 
 
 
Promene najvažnijih berzanskih index-a oko 09:15h:
 
    HANG SENG (Hong Kong) +3,00%
    NIKKEI225 (Tokio) +5,22%
    KOSPI (K. Koreja) +1,36%
    SENSEX (Bombaj) +0,28%
 
 


Promene vrednosti indexa u 16:20


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,17% close
CROBEX (Zagreb) 0,10% close
SBI20 (Ljubljana) 1,34% close
BIRS (Banjaluka) -0,36% close
MBI10 (Skoplje) 0,57% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 1,33% open
CAC 40 (Pariz) 2,41% open
DAX (Frankfurt) 2,60% open
ATX (Beč) 3,89% open
SMI (Cirih) 1,66% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,63% open
SOFIX (Sofija) 4,78% close
BET (Bukurešt) 2,57% open
RTSI (Moskva) 10,55% close
BUX (Budimpešta) 2,38% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 3,38% close
Nikkei225 (Tokio) 5,22% close
SENSEX (Bombai) -2,33% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,23% open
NASDAQ (Njujork) -0,37% open
S&P 500 (Njujork) 1,25% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta