Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ko piše budžet
Kašnjenje u izradi predloga budžeta izazvalo je strah od narušavanja dogovora sa MMF-om, kao i spekulaciju da je premijer bio primoran da se preuzme finiširanje posla. Pojedini ministri kao da su zaboravili „časnu reč” koju je Srbija dala MMF – da deficit budžeta neće prekoračiti 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda

Guverner upozorava (Foto Fonet) Ni 15 dana pošto je sa Međunarodnim monetarnim fondom postignut dogovor o ramu za budžetsku i javnu potrošnju u 2009. godini i mada je do 19. decembra, kada bi u Vašingtonu bord direktorate finansijske institucije trebalo da odobri aranžman sa Srbijom, ostalo samo tri nedelje, vlada Srbije ni juče nije utvrdila predlog budžeta za narednu godinu.

Vladini i skupštinski zvaničnici javnost su još jednom uveravali da nema opasnosti za aranžman sa MMF-om i da Srbija neće upasti u privremeno finansiranje jer će budžet biti finiširan i parlamentu prosleđen iduće nedelje. Ipak, strah je podgrejavala činjenica da se na jučerašnjoj konferenciji za novinare posle sednice vlade, iako očekivana, nije pojavila ministarka finansija Diana Dragutinović. To je u javnosti izazvalo spekulacije da je sporost nadležnog ministarstva za finansije bila povod da premijer Mirko Cvetković preuzme izradu predloga budžeta kako bi se posao konačno završio pre isteka zadatih rokova.

Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović potvrdio je da vlada ni juče nije raspravljala o predlogu budžeta i da će najverovatnije biti usvojen na sledećoj sednici vlade – 4. decembra.

Na konferenciji za novinare posle sednice vlade Bogdanović je objasnio da budžet kasni „zbog preraspodele i planiranja troškova, koji se očekuju usled efekata svetske finansijske krize”. Na pitanje da li će odlaganje ugroziti aranžman sa MMF-om,ministar je izrazio nadu da će MMF imati razumevanja.

Već poslovično oprezni, guverner Radovan Radovan Jelašić i juče je upozoravao da se ne zaboravi i ne prekorači dogovoreni rok: „Međunarodni monetarni fond neće odobriti novi aranžman sa Srbijom ukoliko vlada do 19. decembra ne usvoji budžet.”

Guverner je podsetio vladu da do zasedanja MMF-ovog borda, osim usvajanja predloga budžeta, sa Narodnom bankom treba da potpiše ugovor o postizanju ciljane ukupne inflacije u narednoj godini od osam odsto. Inače, ugovor NBS sa vladom deo je dogovora sa MMF-om, kao i usvajanje budžeta.

„Budžet i ugovor treba da budu završeni najkasnije do 15. decembra”, bio je sasvim konkretan guverner, ali i za svaki slučaj podsetio vladu da proceduralno ne mimoiđe Narodnu banku:

– NBS još nije službeno dobila vladin predlog budžeta, pa tako nije ni dala saglasnost neophodnu da bi budžet mogao da bude usvojen – rekao je Jelašić.

Guverner očekuje da će ukupna inflacija naredne godine biti osam odsto, pod uslovom da NBS i vlada potpišu ugovor i da svako preuzme svoj deo odgovornosti – NBS za monetarnu politiku, a vlada obavezu da spreči da neko u martu podigne cenu struje, nekog drugog energenta ili usluge.

Guverner je jasno upozorio da ukoliko vlada ne usvoji predlog budžeta do 19 decembra, dogovor sa MMF-om pada u vodu.

– Tako nam je rečeno i mi smo preuzeli obavezu i ne bi bilo fer da ne uradimo svoj deo ’domaćeg zadatka’. Ne može MMF rešavati pitanja Srbije ako mi ne ispunimo akcije koje smo preuzeli kao našu obavezu – smatra Jelašić.

Sudeći po apetitima budžetskih korisnika i „tuči” za svaki milion ili milijardu dinara više, koja se proteklih dana vodila među članovima vlade, mnogi u Nemanjinoj 11, izgleda, još nisu ozbiljno shvatili da manevarski prostor nikada nije bio ograničeniji, da ovoga puta svi moraju da podnesu teret štednje, da neko može dobiti više, samo ako se nekome drugome mnogo više uzme. Ili jasnije, da nisu ozbiljno shvatili šta je obaveza broj jedan iz dogovora sa MMF-om: da ako zaista hoćemo aranžman, iz vlade mora izaći predlog budžeta kojim se neće probiti plafon i da deficit u narednoj godini ne sme premašiti 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Poslednje informacije, koje su se mogle čuti kasno sinoć ohrabruju: budžet će konačno biti sastavljen i usvojen, odnosno Srbija se u prvom kvartalu iduće godine neće privremeno finansirati.

Nasuprot kritikama opozicionih stranaka, predsednica parlamenta Slavica Đukić-Dejanović uverena je da će budžet biti usvojen do kraja godine:

– Očekujemo da će budžet stići u prvoj polovini naredne sedmice, a da će se poslanici paralelno sa raspravom o poverenju vladi upoznati sa predlogom i pripremiti amandmane – izjavila je Đukić-Dejanović novinarima u parlamentu.

I šefica poslaničkog kluba „Za evropsku Srbiju” Nada Kolundžija očekuje skori dogovor između resornih ministara, kao i to da će budžet za narednu godinu očuvati finansijsku stabilnost i standard građana.


Banke u minusu sa štednjom
Građani koji su od početka oktobra iz banaka povukli gotovo milijardu evra štednje, posle meseca štednje još ih nisu vratili bankama
 
Prolazeći kroz talas panike, kada je iz banaka povučeno oko milijardu evra štednje, pa kroz Nedelju štednje, kada su banke primamljivim kamatama pokušavale da povrate povučen novac, srpsko tržište se, kažu bankari, stabilizovalo, ali nedovoljno, pošto se nivo depozita nije vratio na nivo pre početka krize. Drugim rečima, građani i nisu baš ubeđeni u sigurnost bankarskog sistema.

Nova štednja kaska
- Findomestik banka je u Nedelji štednje uglavnom reoročavala depozite koji su istekli od prošle godine, ali smo imali i novih klijenata, doduše u manjoj meri nego što je to bio slučaj proteklih godina - rekao je Vladimir Marković, potpredsednika Izvršnog odbora Findomestik banke. 
 
Prema njegovim rečima, nivo depozita se nije vratio nivo pre početka krize, ali smatra da će se pozitivan trend nastaviti i da će se sav novac povučen iz banaka vratiti u njih, imajući u vidu da su banke u potpunosti ispunile očekivanja svojih klijenata u kriznom periodu.

Na početku oktobra, od ukupno 5,7 milijarde evra štednje, iz banaka je povučeno oko 600 miliona evra ili oko 12 odsto ukupne štednje, a danas se već pominje suma od oko milijardu evra povučenog novca. Svi se slažu da je razlog odliva depozita (ne)opravdan strah građana, a prema rečima Nebojše Đorđevića, člana Izvršnog odbora Alfa banke, upravo panika koju smo sami stvorili dovela je do toga da smo u jednom trenutku imali više odliva depozita nego Nemačka, koja je u istom tom trenutku imala veće finansijske probleme nego Srbija.

- Srbija nema dovoljno novca, što pokazuje činjenica da depoziti u Srbiji ne pokrivaju uzete kredite. Prema podacima Kreditnog biroa, poslednjeg dana oktobra krediti u Srbiji, odnosno aktiva banaka, iznosili su 13,88 milijardi evra, dok su depoziti, zaključno sa poslednjim danom avgusta, bili 11,73 milijardi evra - rekao je Đorđević.

Na kraju septembra, neposredno pre masovnog povlačenja novca iz banaka, a prema podacima centralne banke, ukupna devizna štednja građana položena kod banaka iznosila je 5,7 milijardi evra, a ukupna dinarska štednja 10,6 milijardi dinara. Prema istim podacima, građani su najviše zainteresovani za deviznu štednju po viđenju, koja i dalje ima najveći udeo sa 29,8 odsto, dok u ukupnoj dinarskoj štednji ulozi po viđenju učestvuju sa oko 27 odsto.

Hrvati veruju bankama
Da li zbog lošeg iskustva tokom devedesetih godina ili ne, tek za razliku od panične reakcije srpskih štediša na globalno stanje, naši susedi su bili mnogo umereniji u povlačenju novca, jer je njima naruku išla stabilna valuta, kao i činjenica da je većina zemalja pre nas osigurala ukupne depozite građana. Prema mišljenju hrvatskih ekonomista, u ovoj zemlji nije bilo znatnijeg odliva sredstava i tako će i ostati zahvaljujući meri Vlade Republike Hrvatske, kojom država garantuje oko 56.000 evra štednje, što obuhvata čak 92 odsto ukupnih depozita građana u Hrvatskoj.

Krajem septembra ukupni depoziti banaka u Hrvatskoj iznosili su oko 29,35 milijardi evra, štedni i oročeni depoziti u kunama iznosili su oko 7,58 milijardi evra, dok su depoziti u evrima iznosili oko 16,56 milijardi evra.
Zlatne godine
Tokom 2001. godine, na štednim knjižicama građana bilo je oko 348,3 miliona evra, sledeće godine oko 758,7 miliona evra, a 2003. godine oko milijardu evra. U 2004. godini štednja je iznosila oko 1,4 milijarde evra, a 2005. štednja je premašila dve milijarde evra. U 2006. štednja je bila viša od 3,3 milijarde evra, dok je 2007. godine iznosila više od 5,1 milijardu evra.


Cvetković: Danski Grunfos gradi fabriku u Inđiji
Beograd - Premijer Srbije Mirko Cvetković najavio je juče da će danska kompanija Grunfos uložiti oko 80 miliona evra u izgradnju fabrike u Srbiji. Cvetković je na konferenciji za novinare, posle sastanka sa danskim premijerom Andersom Fog Rasmunsenom, rekao da će danski proizvođačpumpi investirati u Inđiji i da će to omogućiti otvaranje 500 novih radnih mesta


„Za nas je veoma značajno što se firma Grunfos koja proizvodi pumpe odlučila za grinfild investiciju, koja bi po predračunskoj vrednosti trebalo da iznosi oko 80 miliona evra i da zaposli oko 500 novih radnika“, rekao je premijer Srbije. Cvetkovići Rasmunsen su ocenili da je potrebno unaprediti trgovinsku razmenu između dve zemlje i podstaći danska ulaganja u Srbiju, iako u njoj većposluje više danskih kompanija, uključujući pivaru Karlsberg. Rasmunsen je podsetio da se proteklih godina trgovinska razmena značajno povećala, ali da ima još prostora za unapređenje saradnje. Premijeri Srbije i Danske istakli su da su posebno razgovarali o mogućnostima saradnje u oblasti energetike i istakli da je Danska među vodećim zemljama u oblasti obnovljivih izvora energije i programa za energetsku efikasnost. „Sve evropske zemlje, uključujući i Srbiju, suočavaju se sa izazovom da prekinu zavisnost od nafte i smanje zavisnost od uvoza fosilnih goriva i zato moramo više da se usredsredimo na obnovljive izvore energije i da povećamo energetsku efikasnost“, rekao je Rasmunsen.


Novi rekord - za evro sutra 89,19 dinara
Dinar će sutra oslabiti prema evru za 0,46 odsto ili za oko 41 paru, tako da će njegova srednja vrednost iznositi 89,1953 dinara za evro, što je najniža vrednost srpske valute u ovoj godini, objavila je NBS
 


Centralna banka danas nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu. Kurs dinara je ove nedelje oslabio prema evru za 1,51 dinar ili 1,58 odsto. Od početka novembra NBS je prodala ukupno 342 miliona evra, a u oktobru i novembru ukupno 521 milion evra. Od kraja septembra dinar je oslabio prema evru za 13 odsto, a 24 odsto prema dolaru, što je visoka depresijacija, ukazano je ove nedelje u NBS, na skupu "Izveštaj o inflaciji - novembar 2008".


Generalni direktor Sektora NBS za ekonomske analize i istraživanja Branko Hinić je naveo da su uzroci slabljenja dinara u proteklom periodu povlačenje devizne štednje građana iz banaka, pad priliva stranog kapitala kroz kredite i po osnovu investicija, rast premije rizika i visoka tražnja u odnosu na ponudu sredstava.
Hinić je ukazao da devizne rezerve NBS, iako solidne, ne mogu da pokriju sva nedostajuća devizna sredstva, pa se nedostatak neminovno preliva na povećanje kursa.
Osnovni cilj centralne banke je da obezbedi stabilnost kursa, odnosno spreči prevelike oscilacije, ali da ne može da opredeli kretanje kursa koje je rezultat ekonomskih faktora i nije "u rukama" NBS, naglasio je Hinić.
Dinar je ove godine imao najveću vrednost 7. avgusta. Tada je srednji kurs bio 75,7543 dinara za evro.


"Gasprom" usaglasio mere za preduzeće sa Srbijom
Ruska kompanija "Gasprom" usaglasila je mere za osnivanje zajedničkog preduzeća sa Srbijom koje će biti zaduženo za izgradnju dela gasovoda "Južni tok" kroz balkansku državu, saopštila je u Moskvi pres služba "Gasproma"
 
 

O koracima koje je neophodno preduzeti za osnivanje zajedničkog rusko-srpskog preduzeća u okviru tog projekta, na radnom sastanku u Moskvi, razgovarali su izvršni direktor "Gasproma" Aleksej Miler i generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović, prenela je ruska državna novinska agencija Itar-tas.


Iz "Gasproma" je, takođe, saopšteno da su Bajatović i Miler razmatrali i sadašnje aspekte saradnje u oblasti nafte i gasa, kao što je napredak u dovršavanju studija izvodljivosti za krak gasovoda "Južni tok" koji će ići kroz Srbiju.
Ruska i srpska delegacija su razmotrile i izglede za izgradnju podzemnih skladišta za gas čija je namena podsticanje efektivnosti snabdevanja ruskim gasom Srbije i preko te države drugih zemalja, naveo je Itar tas.

Direktor "Srbijagasa" Bajatović najavio je pre nekoliko dana direktne razgovore sa predstavnicima "Gasproma" o snabdevanju Srbije gasom u 2009. Bajatović je nagovestio da bi u tim razgovorima trebalo da bude rešeno pitanje da li će se uvoz gasa u Srbiju obavljati sa posrednikom ili bez njega. Posrednik je za sada mešovito rusko-srpsko preduzeće "Jugorosgas".
Bajatović je, takođe napomenuo da bi do 15. decembra trebalo da bude zaključen ugovor o isporuci gasa Srbiji u 2009.

Cena ruskog gasa je trenutno oko 500 dolara za hiljadu kubnih metrara, a u tu cenu je uračunata i tranzitna taksa kroz Mađarsku, koja je u trećem tromesečju ove godine povećala njenu cenu za 27,52 odsto.
Direktor Miler je početkom novembra najavio da će ruski energetski gigant od početka 2009. smanjiti cenu gasa koju naplaćuje evropskim zemljama, ocenjujući da je trenutna cena tog energenta iznad 500 dolara za 1.000 kubnih metara rekordno visoka.

Analitičari ističu da je pojeftinjenje ruskog gasa već neko vreme izvesno, zato što cena tog energenta prati kretanje cene sirove nafte, mada sa kašnjenjem Cena "crnog zlata" je od preko 146 dolara za barel, sredinom ove godine, pala na nešto iznad 50 dolara u novembru.


Novi mamci za investitore
Osim poreskih olakšica, Srbija investitorima daje direktnije podsticaje, poput subvencija za otvaranje radnih mesta. – Opštine sve darežljivije. – Kako je Mađarska preotela Mercedes

„Zastava” i Kragujevac kao mustra (Foto M. Ignjatović) Predstoji nam krvava bitka za strane investitore.

Nema ni kraće, ni tačnije konstatacije od ove koju je nedavno pred kolegama iz regiona, na ekonomskom forumu u Ohridu, izgovorio albanski predsednik Bamir Topi.

Da li će tranziciona Evropa, koja je u proteklih šest godina usisala čak 112 milijardi dolara stranih direktnih investicija, uspeti da i u uslovima globalne finansijske krize zadrži primat rekordnog „usisivača kapitala” u svetskim razmerama, ostaje da se vidi. Izvesno je, međutim, da se poprište „bitke” seli nešto južnije.

Glavni takmaci narednih godina, uz Bugarsku i Rumuniju koje su prema procenama svetskih analitičara već dostigle svoj godišnji plafon (Rumuni su u 2006. privukli čak 11,4, a Bugari 5,2 milijarde dolara), biće Hrvatska i Srbija, kojima konkurencija postaju i BiH, i Albanija, i Makedonija, i Crna Gora, zemlje tek probuđenih investicionih apetita.

Potpredsednik srpske vlade Mlađan Dinkić svestan je da borba među konkurentima tek počinje i zato uporno insistira na glavnom srpskom oružju – stabilnom bankarskom sistemu, atraktivnijem poreskom sistemu (bez obzira na to što su poreske procedure još uvek komplikovane, stope su niže nego u okruženju), kao i kvalifikovanoj i konkurentnoj radnoj snazi. Tome treba dodati i finansijske podsticaje koji će biti naš mamac do kraja 2010. godine, iako ekonomska teorija u privlačenju investitora preferira poslovnu klimu.

– Kad daju drugi, moramo i mi – kaže Dinkić i dodaje da ne odustaje od vlastite ideje da velikim i ozbiljnim investitorima treba platiti da dođu u Srbiju jer podižu rejting ove investicione destinacije, donose kapital, nove tehnologije, bolji menadžment i otvaraju izvozne kanale.

A šta to Srbija nudi stranim investitorima?

Uz već poznate poreske podsticaje i olakšice, dodelu besplatnih placeva i oslobađanje od plaćanja lokalnih dažbina, na šta je osim Kragujevca spremno sve više opština, čini se da će odluke ulagača umnogome zavisiti i od visine direktnih finansijskih podsticaja. Srbija je, prepisujući iskustva drugih zemalja u tranziciji, prošle godine počela da subvencioniše otvaranje novih radnih mesta – 2.000 do 10.000 evra po novozaposlenom, u zavisnosti od sektora i lokacije ulaganja. Prošle i ove godine odobreno je 29,3 miliona evra za 65 preduzeća, koja bi za tri godine trebalo da otvore 13.597 novih radnih mesta, uz uslov da te radnike ne mogu da otpuste u naredne tri.

– Novac se isplaćuje u četiri tranše, po fazama projekta – kad nabave zemljište, kad dobiju građevinsku dozvolu, pribave upotrebnu i kad postignu punu zaposlenost – objašnjava Bojan Janković, zamenik direktora Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza.

Mada se realizacija projekta pomno prati, o efektima uloženih sredstava, kaže Janković, još je rano govoriti. Jer, neki projekti su na samom početku, drugi investitori su već otvorili polovinu planiranih radnih mesta, a treći posao privode kraju. U svakom slučaju, državi je kao instrument obezbeđenja na raspolaganju bankarska garancija na iznos odobrenih podsticaja, pa nema bojazni da će neko uzeti novac i oštetiti državu tako što neće ispuniti obaveze, tvrdi Janković.

Mogućnost aktiviranja bankarske garancije, Ministarstvo ekonomije najavilo je pre neki dan u slučaju kompanije Zamber, čijoj su se investiciji radnici Jumka izgleda zalud radovali, a država pogrešno procenila da će biti dragocena.

– Zapošljavanje novih radnika, sem po ovoj uredbi, država stimuliše i posredstvom Nacionalne službe za zapošljavanje, jednokratno sa osamdeset hiljada do sto šezdeset hiljada dinara po novozaposlenom – podseća Janković.

Najviše polemike, pre svega u delu stručne javnosti, izazvali su uoči Fijatovog dolaska u Kragujevac uvedeni podsticaji za ulaganja u tri industrijske grane koje vicepremijer Dinkić smatra strateškim za budući razvoj Srbije – auto, elektronsku i IT industriju. Ti podsticaji planirani su u visini od 200 miliona evra i u tim industrijskim granama trebalo bi da se zaposli najmanje 1.000 radnika.

Takvi investitori, po rečima Jankovića, mogu da računaju da će im država paketom podsticaja – od finansijskih do infrastrukturnih – pokriti petinu ulaganja. Baš kao što je urađeno u slučaju Fijata.

Na dilemu da li smo Italijanima mnogo platili da dođu u Kragujevac i tako ih preoteli od Rumuna, Bojan Janković ukazuje da Srbija ništa novo nije izmislila: Mađarska, Rumunija i Slovačka su takve podsticaje dale kompanijama kao što su Mercedes, Henkok, Ford, Kija, Pežo...

Najsvežiji je primer Mađarske koja je tako prošlog meseca privukla Mercedes koji se, da podsetimo, do poslednjeg trenutka raspitivao i za Srbiju.

Ima mišljenja da su Mađari kreativnije tumačili evropske propise u stimulisanju Mercedesa i platili čak i nešto više od propisa Evropske unije – da se iznos podsticaja kreće od 25 do 50 odsto investicije i da se investitoru u gotovini može isplatiti deset odsto ukupnog ulaganja. Iako se podsticaji velikim investitorima rešavaju u direktnim pregovorima vlade i investitora, pa njihov iznos predstavlja poverljivu informaciju, mađarski mediji preneli su nezvaničnu informaciju da su dogovoreni podsticaji vredni 168 miliona evra. To bi značilo da će mađarska država pokriti 21 odsto vrednosti investicije u Kečkemetu (800 miliona evra) ili da će dati 67.000 evra po zaposlenom (ukupno 2.500 radnih mesta).

I Rumunija je bila lake ruke. Kad je Ford kupio 72,4 odsto kapitala u državnoj fabrici Automobili Krajova za 57 miliona evra, rumunska država dala je 143 miliona evra podsticaja, gotovo tri puta više od vrednosti osnovne investicije. Istina, pod uslovom da Ford investira dodatnih 600 miliona evra u liniju za sklapanje i proizvodnju motora.

Iako je prvobitni dogovor bio da podsticaj slovačke vlade ne pređe 15 odsto ukupne investicije auto-kompanije Kija, koja je iznosila 1,4 milijarde evra, procene su da je ukupna podrška korejskom proizvođaču narasla na više od 280 miliona evra, odnosno oko 20 odsto zbirnog ulaganja u projekat. U paketu su bili i izgradnja autoputa od Ziline do Bratislave, kao i investicije u lokalnu infrastrukturu u Zilini. Osim toga, investitor je oslobođen i penala ukoliko odustane od ulaganja. Investitoru je obećano da u krug od 100 kilometra neće ući drugi proizvođač, a sličan paket je predviđen i za njegove dobavljače koji dođu u Slovačku. Najveći deo podsticaja – 210 miliona evra – uključuje direktnu finansijsku podršku, desetogodišnje oslobađanje od poreza na profit i dve godine refundiranja 50 odsto troškova za plate.

Pravilo „daj pa ćeš i dobiti” nigde tako dobro ne pali kao u biznisu. 


Potrebni novi zakoni za privlačenje stranih ulaganja

Srbiji su potrebni novi zakoni i dodatni angažman opština da bi privukla nove strane investicije. Potpredsednik vlade Božidar Đelić izjavio je na okruglom stolu o privlačenju investicija da će Srbija ove godine privući 2,2 milijarde evra stranih investicija i najavio da će predlog zakona o javnoj svojini, kojim će se razgraničiti nacionalna, regionalna i lokalna svojina, u prvom tromesečju 2009. godine biti na javnoj raspravi. U prvoj polovini iduće godine u vladu bi na odobrenje trebalo da dođe i predlog zakona o privatno-javnom partnerstvu, rekao je Đelić i dodao da je potrebno pojednostaviti i proceduru za sklapanje koncesionih ugovora.

Prema Đelićevim rečima, neophodno je unaprediti i propise iz domena građevinarstva i katastra, kako bi se građevinske dozvole lakše dobijale, a vlasništvo i način promene namene zemljišta bili jasno definisani. „Investitori postavljaju pitanja ’a šta je taj zakup na 99 godina, kakav je status te zemlje i kako dolazi do promene namene zemljišta’“, kazao je Đelić.

On je rekao da angažovanje države nije dovoljno i da je neophodno da lokalne samouprave i same prave povoljne uslove za privlačenje investicija, jer lokalni uslovi utiču na odluku investitora.


Promene vrednosti indeksa u 16:25


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,98% close
CROBEX (Zagreb) -4,35% close
SBI20 (Ljubljana) 1,89% close
BIRS (Banjaluka) 0,25% close
MBI10 (Skoplje) -1,08% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,33% open
CAC 40 (Pariz) -0,10% open
DAX (Frankfurt) -0,40% open
ATX (Beč) -1,60% open
SMI (Cirih) 1,66% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -2,37% open
SOFIX (Sofija) 0,86% close
BET (Bukurešt) -0,24% close
RTSI (Moskva) -2,39% open
BUX (Budimpešta) 2,85% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 2,48% close
Nikkei225 (Tokio) 1,66% close
SENSEX (Bombai) 0,73% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,06% open
NASDAQ (Njujork) -0,99% open
S&P 500 (Njujork) -0,40% open
 


Azijske, evropske berze: Skok azijskih i kolebanje evropskih berzi

Današnje trgovanje je azijskim berzama donelo skok cena akcija, a na većini berzi cene su čitav dan bile u zelenoj zoni.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a:

    HANG SENG (Hong Kong) +2,48%
    NIKKEI225 (Japan) +1,66%
    KOSPI (Južna Koreja) +1,18%
    SENSEX (Indija) +0,73%

 

Na evropskim berzama cene akcija danas prelaze iz jednog u drugi trend. Najveće oscilacije imaju bankarski i automobilski sektor.
FTSE100 je čitavog dana prelazio iz jednog u drugi trend, oscilijući oko vrednosti postignute prethodnog dana.
DAX je u početku trgovanja bio u plusu, da bi ubrzo prešao u minus i zu je proveo gotovo čitav trgovački dan.
CAC40 se ponašao slično kao i DAX.

Najavljeno je novo smanjivanje kamatnih stopa, što ima za cilj pokretanje međubankarskih pozajmica, kao i kreditiranja potrošača.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 16:15h:

    FTSE100 (London) +0,51%
    DAX (Frankfurt) -0,26%
    CAC40 (Pariz) -0,29%

 



Wall Street: Oscijalcije oko pređašnjih vrednosti
Nakon jednog neradnog dana na američkim berzama na početku današnjeg trgovanja situacija je prilično mirna.
 
DJIA i S&P500 su ulazili i u zelenu zonu, dok je NASDAQ u početku trgovanja (prvih sat vremena) bio u minusu.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 16:45h:
 
    DJIA -0,10%
    NASDAQ -1,18%
    S&P500 -0,43%.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta