Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U Vitalu otkaze dobilo 230 radnika
Oko 230 radnika fabrike ulja i biljnih masti "Vital" danas je dobilo otkaz, izjavila je predstavnica Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) u Vrbasu Dragica Vukotić

Vukotićeva je na večerašnjoj konferenciji za novinare rekla da su je radnici obavestili o otkazima i da su tražili zaštitu i pomoć, ali da niko od njih nije hteo javno da govori o otkazu.
"Pozvali smo radnike izađite u grad, izađite pred kapije 'Vitala' i recite šta se desilo, ali radnici kažu da ne smeju jer im je zaprećeno", rekla je ona dodajući da su obavešteni da je u toj fabrici večeras izložen spisak sa 232 imena radnika.
Prema njenim rečima, potom su šefovi sektora "Vitala" pojasnili radnicima da su dobili otkaze.
Vukotićeva je rekla da su radnici veoma teško podneli ovaj talas otkaza, da su u nekoliko slučajeva otkaze dobili i bračni parovi, čime su ozbiljno ugrožene njihove porodice.
"Od 57 ljudi koji su radili u odeljenju koje proizvodi majonez, ostalo je samo 13 ljudi, slično je u odeljenju margarina, a otpuštena je i kompletna služba održavanja u kojoj rade električari i bravari, tako da se postavlja i pitanje bezbednosti rada fabrike", rekla je Vukotićeva.
Ona je ocenila da su otkazi, koje je većinski vlasnik "Vitala" Predrag Ranković Peconi dao radnicima u svojim firmama u Vrbasu - Vitalu, Kombinatu, Trivit mlinu i Medeli proizveli "humanitarnu katastrofu" i da radnike treba da zaštite Vlada, predsednik Srbije i republički poslanici iz opštine Vrbas u Skupštini Srbije.
"Smatramo da je u pitanju uništavanje 'Vitala' i pozivamo ministra policije Ivicu Dačića da ispita zbog čega Prerag Ranković Peconi toliko zadužuje 'Vital', obezvređuje firmu i akcije, čini poteze koji vode nestanku radnih mesta. On zavarava državu time što stalno otpušta radnike i zapošljava nove, tako što od države uzima beneficije", rekla je Dragica Vukotić.
Većinski vlasnik "Vitala" od oktobra 2005. je firma "Invej" iz Zemuna Predraga Rankovića Peconija. U Vitalu je tada bilo 1.050 zaposlenih, a nakon današnjih otkaza ima ih oko 300.


Grci bi da šire poslove u Srbiji
Trgovinska razmena bi mogla da dostigne milijardu evra, rekao je Petros Dukas, zamenik ministra spoljnih poslova prijateljske zemlje. – Koridor 10 nova šansa za investitore

Sa jučerašnjeg susreta poslovnih ljudi iz Grčke sa predstavnicima vlade (Foto Beta) Grčka se sa uložene 2,2 milijarde evra svrstava u red najvećih investitora u Srbiji, ali je spremna da svoja ulaganja proširi i na još dvadesetak privrednih grana, pored bankarstva, telekomunikacija i energetike, u kojima trenutno prednjači. To potvrđuje dolazak oko 200 grčkih biznismena na poslovni forum dve zemlje, koji je juče počeo u beogradskom hotelu „Kontinental”.

Najavljeni ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između dve zemljetreba upravo da doprinese povećanju trgovinske razmene koja trenutno iznosi 337 miliona evra.

Za Srbiju je u ovom trenutku ključno privlačenje stranih ulagača, odnosno grinfild investicija, naglasio je predsednik vlade Mirko Cvetković. Iako je Grčka, odmah posle Austrije, najveći investitor kod nas, premijer uverava da još ima prostora za unapređenje te saradnje, ali i poboljšanje ambijenta. Razlog zbog koga, prema njegovoj oceni, grčki privrednici treba da investiraju u Srbiji jeste dobar sistem poreskih olakšica: stopa poreza na dobit preduzeća je deset odsto, porez na zarade 12 odsto, a podsticaji na grinfild investicije od 2.000 do 10.000 evra po zaposlenom. Dok investitoru koji uloži najmanje 7,5 miliona evra i zaposli najmanje 100 radnika sledi oslobađanje od poreza na dobit, na deset godina.

U srpske prioritete Cvetković je uvrstio ulaganje u infrastrukturu, budući da loši putevi i pruge otežavaju priliv investicija. Tu se pre svega misli na završetak Koridora 10, za koji je grčka vlada kroz „Helenik plan” namenila 100 miliona evra bespovratne pomoći.

Autoput će, kako najavljuje potpredsednik vlade Mlađan Dinkić, postati atraktivniji uvođenjem dve nove mere – smanjenje putarina za strana vozila i njihovo izjednačavanje sa domaćim i uvođenjevinjeta od 2010. godine. Osim toga, ministar ekonomije je grčkim privrednicima predočio da Srbija planira obnovu železnice, preko koje bi trebalo da se transportuje roba iz Azije do zapadne Evrope. Na tom putu važnu ulogu će odigrati luka u Solunu.Dinkić prostor za nova ulaganja grčkih kompanija vidi uz Koridor 10, pa ih je pozvao da duž autoputa otvore proizvodne pogone ili se orijentišu na sektor usluga.

– Velike šanse za širenje ekonomske saradnje i dolazak još većeg broja grčkih kompanija predstavljaju sporazumi o slobodnoj trgovini Srbije sa EU, Rusijom i, od iduće godine, sa Belorusijom. Pregovore o slobodnoj trgovini i sa Ukrajinom počećemo čim se stabilizuje politička situacija u toj zemlji. Srbija je potpisnik i CEFTA sporazuma, što je čini povoljnom lokacijom za proizvodnju robe i njihov plasman na treća tržišta – naveo je Dinkić.

Trgovina između ove dve prijateljske zemlje, prema proceni Petrosa Dukasa, zamenika ministra spoljnih poslova Grčke, mogla bi da dostigne milijardu evra.Tome bi upravo trebalo da doprinese ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, koji bi, kako najavljuje, uskoro trebalo da bude potpisan.

On ipak nije propustio priliku da se požali da grčki lanac „Veropulos” ima probleme sa izgradnjom supermarketa na jednoj lokaciji u Beogradu, a „Helenik petroleum” već sedam godina ne može da dobije građevinske dozvole za postavljanje nekoliko „Eko” pumpi u Srbiji.

Iako je u Srbiju došao drugi talas grčkih investitora spremnih da ulažu, a među njima i ozbiljni interesenti za kupovinu Telekoma, zamenik ministra spoljnih poslova te zemlje se osvrnuo i na svetsku krizu, ocenjujući je kao izuzetno ozbiljnu.

Međutim, guverner Radovan Jelašić je rekao grčkim privrednicima da ne bi trebalo da strahuju za svoj novac u Srbiji, istakavši da je bankarski sistem solventan i likvidan.

– Dobro što u ovim vremenima krize koja potresa svetska tržišta svi govore o Mađarskoj, Ukrajini, šuškaju o krizama u Rumuniji i Bugarskoj, a niko ne spominje Srbiju – primetio je Jelašić.


Poješćemo sami sebe
Kurs dinara nije „vlasništvo” NBS, nego slika stanja privrede i politike u Srbiji, ocenio je guverner Radovan Jelašić

Radovan Jelašić (Foto Beta) Srbiji sa trenutnom fiskalnom politikom preti još manji kreditni rejting, skuplje zaduživanje naših preduzeća i banaka u inostranstvu iburnija dešavanja na domaćem deviznom tržištu uz znatno veće inflatorne pritiske. Sve to će „pojesti” svako povećanje penzija i zarada, upozorio je juče guverner NBS Radovan Jelašić. „Da ne bi pojeli sami sebe, Srbija bi morala do kraja ove nedelje da se dogovori sa Međunarodnim monetarnim fondom”, smatra on, jer će u suprotnom biti još teže.

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare guverner je istakao da zbog neprilika na svetskom tržištu Srbija mora da sklopi nefinansijski aranžman „iz predostrožnosti” sa MMF-om, da bi zaštitila domaću ekonomiju i finansijsko tržište. Sada i u narednoj godini očekuju nas znatno veći inflatorni pritisci, što semože sprečiti uz novi aranžman sa MMF-om, dodao je Jelašić i ponovio da nam nije potrebna kreditna, već savetodavna podrška.

NBS je povećala referentnu kamatnu stopu sa 15,75 na 15,75 odsto, kako je obrazložio, jer se inflatorna očekivanja ne smiruju, a cilj je da se već visoka bazna inflacija vrati u planirani okvir u narednoj godini. Međunarodno finansijsko tržište je, kako je ocenio , u nezapamćenim turbulencijama što je značajnije povećalo i premije rizika za Srbiju.

– Međunarodno finansijsko tržište traži od Srbije da preduzme odlučne makroekonomske mera, a zemlje u regionu su već pokazale spremnost za stezanje kaiša – rekao je Jelašić i dodao da je međugodišnja inflacija od početka godine iznad ciljanog raspona. Bazna inflacija je u oktobru iznosila 10,6 odsto, a rastu cena na malo skoro su podjednako doprinele regulisane cene i one koje se slobodno formiraju.

– Kurs dinara nije „vlasništvo” NBS, nego slika stanja privrede i politike u Srbiji – ocenio je guverner i ponovio da će centralna banka nastaviti da koristi devizne rezerve da bi sprečila prevelike oscilacije vrednosti dinara prema vodećim svetskim valutama.

Jelašić je naglasio da „NBS i dalje ne želi da utiče na trend kursa” i da neće braniti kurs po svaku cenu, „jer bi tako brzo ostala bez deviznih rezervi” koje sada iznose oko 9,4 milijardi evra, a posledica bi bila da bi došlo do velikog pad vrednosti dinara.

U oktobru je NBS prodala oko 260 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu, da bi sačuvala stabilnost nacionalne valute. Jelašić je naveo da je u prošlom mesecu obim prometa na međubankarskom deviznom tržištu iznosio oko 4,2 milijarde evra, a NBS je u tim transakcijama učestvovala sa svega 6,4 odsto.

Na kurs dinara utiču svetska kriza, koja je dovela da pada opšte likvidnosti finansijskog tržišta, rasta bankarskih kamata i marži u svetu, a na domaćem „terenu” atmosfera da se može povećati javna potrošnja. Pritisak na kurs je i zbog inflatornih očekivanja građana, koji imaju loše uspomene iz devedesetih godina, rekao je Jelašić.

Komentarišući najčešća pitanja i ocene u medijima o kretanju kursa,Jelašić je rekao da su netačne tvrdnje da se više isplati štednja u evrima i ponovio da će sa dinarskom štednjom građani uvek zaraditi više od međugodišnje ukupne inflacije, koja je u oktobru dostigla 10,5 odsto.

Uzimanje kredita indeksiranih u švajcarskim francima je rizično i može biti skuplje zbog mogućeg jačanja ove valute prema dinaru i drugim valutama, podsetio je Jelašić i naveo da je u poslednja dva meseca dinar oslabio prema evru za 11,2 odsto, a prema „švajcarcu” 22,8 procenata. On je demantovao i tvrdnje da banke povlače novac iz Srbije,uz podatak da su se samo u oktobru banke zadužile u inostranstvu za 830 miliona evra.

Otplata, odnosno refinansiranje državnog i privatnog stranog duga u idućoj godini, koja iznosi oko 50 odsto deviznih rezervi, neće biti problem. Ali ako kreditni rejting BB minus pređe na još goru listu u 2010. će biti problem, rekao je Jelašić.


Manjinski paketi Zdravlja, Putnika i Rubina 6. novembra na berzi

Akcijski fond Republike Srbije najavio je danas da će na Beogradskoj berzi 6. novembra ponuditi po 15 odsto akcija iz Privatizacionog registra pet već privatizovanih kompanija

Reč je manjinskom paketu akcija "Zdravlja" iz Leskovca (83.027 akcija) "Putnika" iz Beograda (111.229), "Veterinarskog zavoda" iz Zemuna (14.761), "Lukoil Beopetrola" (20.357) i "Rubina" iz Kruševca (14.685). Akcije će Akcijski fond ponuditi po metodu preovlađujuće cene, a pravo na kupovinu imaće sva fizička i pravna lica.





Prema Zakonu o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu, novac od prodaje akcija iz Privatizacionog registra ići će na poseban namenski račun, a zatim će biti podeljen građanima Srbije. Cena po kojoj Akcijski fond prodaje akcije neće biti manja od cene po akciji koju je platio kupac kapitala u postupku privatizacije.
Zakonom je predviđeno da se do 31. decembra 2008. godine akcije iz Privatizacionog fonda prodaju, ali je moguće u uslovima globalne finansijske krize da taj rok bude i produžen. Prodaja akcija iz Privatizacionog registra počela je u maju ove godine i do sada su prodate akcije 15 preduzeća za ukupno 70,1 milion evra.
U ranije iznetim procenama ekonomskih stručnjaka vrednost akcija u Privatizacionon registru kreće se oko 250 miliona era.



Wall Street: Indexi oscilovali oko pređašnjih vrednosti
Približavanjem Izbora u SAD-u kao da su na Wall Street-u strasti malo smirene, te da su ulagači bar na trenutak predahnuli. Međutim, da odmora i predaha za berzankse učesnike nema pokazali su i izveštai o poslovanju kompanija iz sektora automobilske industrije. Kao da su se utrkivale, kompanije iz ove industrije su ostvarile veoma loše rezultate u trećem kvartalu tekuće godine- General Motors (45% pad prodaje), Chrysler (pad 35%), Ford (pad 30%).. Nakon ovih izveštaja sa sigurnošću možemo reći da je ovo najgori period za aumobilsku industriju u poslednjih 25 godina. Takođe, City Group je izjavila da je u u Q3 ostvarila Gubitak od USD 1,4 mlrd, a po osnovu kreditnih kartica (sekjuritizacija- MBS (Mortage bond securities- izdavanje HoV pokrivenih pulom stambenih kredita)), a da očekuje da će Gubitak po osnovu ovih plasmana u 2009. Godini doživeti svoju maximalnu vrednost. Takođe, City Group j eizjavila da je uvećala svoje kredtine reserve za novih USD 3,9 mlrd (2,3 mlrd za klijente u Severnoj Americi I 855 mil za klijente van SAD). Sa druge strane- nadu investitorima pojačali su skok HANG SENG indexa i vodećih evropskih indexa (FTSE, DAX, CAC..), kao i zbog novog pada kamatnih stopa na međubankarskom tržištu novca) već 17 dana bez prekida padaju ove kamatne stope, što ukazuje da akcije FED-a daju prve konkretne rezultate)

Pre početka jučerašnjeg trgovanja terminski indexi su blago porasli, što je dalo nadu ulagačima da će i cene akcija otići u zelenu zonu. Trgovanje i jeste započelo blagim rastom vodećih indexa, ali je ubrzo rast zaustavljen pre svega zahvaljujući lošim rezultatima sektora automobilske industrije. Wall Street je zatvaranje dočekao na približno istim nivoima indexa od prethodnog dana.

Možemo reći da je jučerašnje trgovanje na Wall Street-u bilo prilično “monotono” s obzirom da je nivo volatilnosti bio veoma nizak i nije bilo nekih većih promena cena. Očigledno je da ulagači očekuju preliminarne rezultate Izbora, ali sa druge strane veoma su oprezni jer su svesni da stopa nezapolsenosti i dalje raste, a potrošnja opada što I dalje ukazuje da prilično oslabljenu američku ekonomiju.
 


Što se roba tiče:
- Cena sirove nafte je usled smanjenje potražnje u svetu pala za 5,75% i trenutno iznosi USD 63,91 po barelu
- Cena zlata porasla je za 1,20% i sada iznosi USD 726,80 za uncu
- Cena srebra skočila je za 0,21% i sada iznosi USD 9,75.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group +2,49%
    JP Mogran -1,26%
    Bank of America Corporation -2,32%
    Goldman Sachs -3,69%
    Wachovia -016%
    AIG +12,04%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -0,55%
    Google -3,58%

Tehnološki sektor:
    IBM -0,31%
    AMD +3,14%
    Microsoft Corporation +1,30%
    Oracle +0,22%
    Cisco Sys -3,21%
    Apple -0,59%
    Intel Corporation -2,44%
    Dell Inc. +3,36%

Aluminijum:
    Alcoa +3,30%

Industrija:
    General electric -1,08%
    3M Company -0,30%
    The Procter&Gamble -0,22%

Auto industrija:
    General motors -2,42%
    Ford Motor -2,74%
    Toyota Motors +0,75%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. +0,23%
    Chevron Corp. -1,22%
    British petroleum -2,47%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +0,82%
    United Technologies Corp. -1,29%
    Delta Air Lines +4,92%

Hrana i piće:
    Coca Cola +3,15%
    McDonalds -5,21%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +1,16%
    Johnson&Johnson -0,29%
    Novartis +0,08%
    Pfizer +0,28%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -0,06%
    NASDAQ +0,31%
    S&P500 -0,25%


Double taxation to be avoided
Greece is one of the leading investors in Serbia. Nevertheless, there is still huge potential for the increase of the trade between the two countries. Agreement on avoiding of double taxation should contribute to the increase of trade volume.

This is one of the conclusions made at the yesterday’s Business Forum of the Greek and Serbian companies held at the ‘Continental Hotel’. Over 200 Greek representatives took part in the forum and expressed interest to invest in about 20 different economic fields in Serbia.
Serbia Prime Minister Mirko Cvetkovic pointed out that Greece has invested in Serbia over EUR 2 billion and that the largest investments were in the financial sector, energy and telecommunications. He called on the Greek business people to invest in Serbia reminding of tax benefits (tax on profit 10 pct and on pays 12 pct). There is also support of two to ten thousand EUR per employee being given by Serbia Government.
Greece Deputy Foreign Minister Petros Doukas said that there was still room that the trade exchange between Greece and Serbia (last year about EUR 350 million) reach EUR 1 billion. He pointed out that the agreement on avoiding of double taxation that is to be signed soon, was of the crucial importance for improvement of business relations between the two countries.


Svetske berze u oktobru izgubile 5,8 milijardi dolara

Nakon što su u oktobru akcije na svjetskim berzama izgubile na vrednosti rekordnih 5.790 milijardi dolara, poslednjih se dana tržišta postupno stabilizuju, pa današnje trgovanje na azijskim berzama protiče bez oštrih oscilacija, kakve su obeležile prošli mesec.

Agencija Standard & Poor`s izvestila je da su u oktobru akcije na 52 berze u svetu na vrednosti izgubile oko 5.790 milijardi dolara, što je najveći gubitak u istoriji. Time je, naime, nadmašen gubitak iz prethodnog meseca kada su akcije na vrednosti izgubile 4.000 milijardi dolara.

Pritom je na američkim berzama zabeležen najveći gubitak, 2.270 milijardi dolara, ili otprilike 40 posto celokupnog gubitka u svetu. No, S&P indeks pao je u oktobru `samo` 18 posto, što je manje nego na drugim berzama, jer je prosečan pad vodećih svetskih indeksa iznosio 20,7 posto. Najveći pad indeksa zabeležen je na mađarskoj berzi, 43,2 posto, što odgovara gubitku od 8,6 milijardi dolara.

Prvi dani novembra, pak, protiču na svetskim berzama znatno mirnije. Nakon jučerašnjeg snažnog skoka cena, na većini azijskih berzi danas vodeći indeksi ne osciliraju tako oštro kao prošloga meseca.

U Singapuru i Šangaju vodeći su indeksi rano jutros pali oko 1 posto. U Hong Kongu i Seulu cene akcija beleže blagi rast. MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, pao je rano jutros 1,9 posto, čime je prekinut njegov petodnevni rast.

Australijska berza zatvorena je s gotovo nepromenjenim indeksom u odnosu na juče, jer su prethodni gubici od oko 2 posto anulirani nakon što je tamošnja centralna banka smanjila kamate. 

Nakon pada BDP-a u trećem tromjesečju za 0,3 posto, i juče objavljeni podaci o snažnom padu industrijske aktivnosti potvrđuju da je SAD u ili pred recesijom.

"Mislim da smo u ovom trenutku definitivno u recesiji. No, još nije sigurno koliko će biti duboka i duga. Ne očekujem rast u idućoj godini", kazao je predsednik predstavništva Feda u Ričmondu Jeffery Lacker.

Ni evrozona nije daleko od recesije. Juče je Evropska komisija saopštila kako je 15-člana evrozona u tehničkoj recesiji, te da će iduće godine praktično stagnirati. Tome u prilog govore i podaci da je industrijska aktivnost u evrozoni u oktobru pala na najniži nivo u 11 godina.

"Ti podaci upućuju na to da je recesija postala realan rizik", kazao je Joaquin Almunia, zastupnik EU-a za monetarna pitanja.



Promene vrednosti indexa u 13:40
Oko 13:40 indexi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 1,34% open
CROBEX (Zagreb) 4,20% open
SBI20 (Ljubljana) 0,41% close
BIRS (Banjaluka) -0,09% open
MBI10 (Skoplje) -0.70% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 2,05% open
CAC 40 (Pariz) 2,85% open
DAX (Frankfurt) 2,33% open
ATX (Beč) 2,91% open
SMI (Cirih) 1,91% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 3,74% open
SOFIX (Sofija) -0,45% open
BET (Bukurešt) 7.17% open
RTSI (Moskva) 0,00% Praznik
BUX (Budimpešta) 3,01% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -0,27% close
Nikkei225 (Tokio) 6,27% close
SENSEX (Bombai) 2,84% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,06% close
NASDAQ (Njujork) 0,31% close
S&P 500 (Njujork) -0,25% close


Wall Street: Optimizam pred Izbore
Početak trgovanja na Wall Street-u obradovao je mnogobrojne ulagače (posebno skok Nasdaq indexa na samom otvaranju od cca. 2%), čime su ulagači pokazali da su optimisti pred današnje Izbore.
 
Bitna razlika između Obame i McCain-a je u tome što novim planom Obama namerava da pomogne poreskim obveznicima, dok je McCain-ova strategija usmerena na otkup "loše" Aktive od banaka.
 
Podstrek današnjem trgovanju na Wall Streetu dale su i azijske (NIKKEI225 skočio preko 6%, HANG SENG u blagom plusu) i evropske berze (oko 15:30h- FSTE +1,86%, DAX +1,06%, CAC +1,49%).
 
Pored svega ovoga, opšte stanje američke i svetske ekonomije u celini ukazuje na maksimalan oprez.
 
 
 
Prateći trend kretanja akcija, oko 15:30h porasle su i cene roba:
 
    - nafta +3,02%
    - zlato +2,30%
    - srebro +4,72%
 
 
 
Promene vrednosti najvažnijih index-a na Wall Street-u (oko 15:45h):
 
    DJIA +1,73%
    NASDAQ +1,22%
    S&P500 +1,89%.


Promene vrednosti indexa u 16:20


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 1,34% close
CROBEX (Zagreb) 7,46% close
SBI20 (Ljubljana) 0,45% close
BIRS (Banjaluka) -0,09% close
MBI10 (Skoplje) -0,70% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 2,11% open
CAC 40 (Pariz) 2,14% open
DAX (Frankfurt) 1,94% open
ATX (Beč) 4,26% open
SMI (Cirih) 1,45% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 3,93% open
SOFIX (Sofija) -0,45% close
BET (Bukurešt) 7.13% open
RTSI (Moskva) 0,00% praznik
BUX (Budimpešta) 2,86% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -0,28% close
Nikkei225 (Tokio) 6,27% close
SENSEX (Bombai) 2,84% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,51% open
NASDAQ (Njujork) 0,91% open
S&P 500 (Njujork) 1,80% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta