Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
INFLACIJA U OKTOBRU 10,5 ODSTO
Guverner Narodne banke (NBS) Srbije Radovan Jelašić, izjavio je danas u Čačku da je injflacija u oktobru u Srbiji bila 10,5 odsto

On je rekao da se ne može predvideti kolika će inflacija biti do kraja godine i da će NBS taj podatak da saopšti do kraja novembra.
„Pre nekoliko dana projekcije su bile da će inflacija biti jednocifrena, ali se situacija menja sa poskupljenjem energenata i telefona što predstavlja izazov za inflaciju." Jelašić je prilikom potpisivanja posredničkog finansijskog ugovora sa Čačankom bankom kojim se, banka uključuje u realizaciju kreditne linije Vlade Italije, istakao da je potrebno da Skupština donese restriktivan budžet za 2009. godinu.
„Takva odluka nema alternativu i nadam se da su i političari shvatili da u ovoj situaciji povećane zarade inflacija još brže jede", istako je Jelašić.


Skuplji i dinarski krediti
Bankari se još preračunavaju kada će povećati kamate na pozajmice u domaćoj valuti zbog veće referentne stope NBS
 

Podizanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije sa 15,75 na 17,75 odsto poskupeće dinarske kredite. Dok se bankari, kako su juče rekli, još preračunavaju, građani mogu da očekuju veće kamate na kredite u domaćoj valuti za isti procentni poen za koliko je povećana referentna stopa, ocenjuje Goran Nikolić, analitičar Privredne komore. Nova kamata centralne banke već je „povukla” kamatnu stopu po kojoj su juče banke međusobno pozajmljivale novac na 18,3 odsto.

Kamate na dinarske pozajmice su sada u rasponu od 14 do blizu 30 odsto godišnje. Ove zajmove najpre je odobravalo nekoliko banaka: Komercijalna, Inteza, Rajfajzen, Sosijete ženeral, Unikredit, Folks, Hipo Alpe Adria, Privredna banka Beograd..., a od nedavno gotovo da nema banke koja ne nudi bar jednu vrstu dinarske pozajmice.

Nažalost, stambenih zajmova u domaćoj valuti nema, jer banke ne mogu da prikupe tako velike iznose dinara, a neizvesno je i kretanje naše monete u narednih, recimo, dve do tri decenije. Ono što se sa sigurnošću zna jeste – što bude više dinarske štednje, to će biti više zajmova u našoj valuti.Ali, bankari se do sada, osim u malom broju, nisu mnogo trudili da prikupljaju dinarsku štednju, jer im je bila isplativija devizna. Sada, međutim, moraju da menjaju pravac. Konkurencija, naravno, jedino može da obori kamate na pozajmice u domaćoj valuti.

Iz Komercijalne banke, u kojoj odobravaju keš i namenske dinarske kredite uz kamatu od 21 do 25 odsto godišnje, kažu da za sada neće podizati stopu. Za kredite u dinarima je, dodaju, isto interesovanje kao i za one vezane za evro.

Hipo Alpe Adria banka se takođe još nije odlučila kada će i za koliko povećati kamate za namenske kredite.

Folks banka gotovinske i potrošačke, odnosno zajmove za kupovinu automobila, nudi sa fiksnom kamatom od 12,95 odsto do 15 odsto. Građani su zaštićeni od promene deviznog kursa, jer su sve rate koje će vraćati biti nepromenljive tokom celog perioda otplate i izražene u dinarima.

Jedino su za sada iz Erste banke zvanično najavili da će poskupeti kredite, ali će kamate, kako naglašavaju, biti konkurentne sa sada važećim u drugim bankama.

Građanima je, ako baš moraju, najbolje da se zadužuju u domaćoj valuti, jer primaju platu u dinarima i rata im ostaje nepromenjena tokom celog perioda otplate. Nema ni kursnih razlika, odnosno, nije važno u kom pravcu se kreću evro ili švajcarski franak, na šta je ukazivao i guverner NBS. Osim toga, ne polažu depozit, koji na kredite vezane za neku stranu valutu iznosi 30 odsto, već podižu ceo iznos pozajmice. Ipak, do sada su se radije uzimale pozajmice sa deviznom klauzulom, koje su bile jeftinije od onih u domaćoj valuti, a običnom građaninu, koji nastoji da dođe do jeftinijeg zajma ,„pravdanje” NBS da novim merama inflaciju drži pod kontrolom malo će značiti.
 


Dinarske pozajmice do sedam godina

Banke odobravaju u dinarima keš kredite na rok do dve godine, a potrošačke od pet do sedam godina.

Administrativni trošak je od 1,5 do dva odsto, na iznos do milion dinara. Za kupovinu automobila kredit iznos je određen cenom vozila i kreditnom sposobnošću. Žiranti nisu potrebni, niti administrativna zabrana, a kamate su povoljnije.
 
Pala evropska kamata

Evropska centralna banka je, za razliku od naše, smanjila baznu kamatnu stopu na 3,25 odsto. Njena visina utiče na kretanje EURIBOR-a, koji je juče (šestomesečni) pao sa 5,44 na 4,75 odsto, što je nivo od početka ove godine.

Tako oni koji imaju kredite ugovorene u evrima mogu pri sledećem obračunu da očekuju manju ratu, kaže Goran Nikolić, uz objašnjenje da zapadne zemlje mogu da vode fleksibilniju monetarnu i fiskalnu politiku za ublažavanje uticaja krize koja bi u Srbiji, zbog visoke eurozacije domaće ekonomije, povećala inflaciju i smanjila vrednost dinara.


MMF predložio Vladi Srbije da odustane od povećanja penzija
Predstavnici misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) predložili su Vladi Srbije da odustane od vanrednog povećanja penzija za 10 odsto, jer bi po tom osnovu rashodi budžeta u narednoj godini bili uvećani za više od 50 milijardi dinara

Kako agencija Beta saznaje u Vladi Srbije, MMF smatra da bi, ako taj predlog ne bude prihvaćen, sve plate u javnom sektoru morale da budu zamrznute u nominalnom iznosu već od 1. januara 2009. U slučaju, međutim, da predlog MMF-a bude prihvaćen, i penzije i zarade koje se finansiraju iz budžeta mogle bi u narednoj godini da rastu u skladu sa troškovima života. Predstavnici misije MMF-a očekuju od Vlade Srbije da dostavi odgovor do petka. Delegacija MMF-a, koju predvodi Albert Jeger, boraviće u Beogradu do 9. novembra. Cilj posete je sagledavanje makroekonomske situacije u Srbiji i planirane ekonomske politike za 2009. godini.


Stigle dve ponude na tenderu za JRB
Na tenderu za prodaju 70 odsto kapitala Jugoslovenskog rečnog brodarstva stigle su dve ponude, saopštila je danas Agencija za privatizaciju. Ponude će biti otvorene na prvoj sednici tenderske komisije


To je drugi tender za prodaju JRB-a, koji je raspisan krajem juna ove godine. Prvi tender je poništen u martu ove godine jer je prvoplasirani konzorcijum firmi "Tamoza" i "Daksin" odustao od kupovine, a zatim i drugoplasirani konzorcijum "Palmali šiping" i "Palmali holding".


Agencija je procenila da ne treba pregovarati sa "Ist pointom", trećeplasiranim na tenderu.
Na ponovljenom tenderu uslov je bio dostavljanje bankarske garancije od milion evra, kako bi se izbegli nekorektni potezi potencijalnih kupaca.
Pravo na podnošenje ponuda imale su kompanije koje obavljaju delatnost saobraćaja na vodi najmanje tri poslednje godine u kontinuitetu, vlasnici flote sa minimumom kapaciteta tovarnog prostora 50.000 tona nosivosti i sa ostvarenim prihodom od najmanje dvadeset miliona evra u 2007. godini.
JRB je lider na srpskom tržištu unutrašnjeg i međunarodnog rečnog transporta, čiju flotu čini 16 brodova, 14 potiskivača, dva tegljača i 120 barži.
Preduzeće ima 49.000 kvadrata građevinskog zemljišta u Novom Beogradu, na Savskom nasipu, i 19.467 kvadrata poljoprivrednog zemljišta u Pančevu. Poseduje i pristanište u Prahovu.
U vlasništvu JRB-a je poslovna zgrada od 6.500 kvadrata u Ulici Kneza Miloša i upravna zgrada u Novom Beogradu od 265 kvadrata, pansion od 400 kvadrata u Vrnjačkoj Banji, konačište od 600 kvadrata u Novom Beogradu i Brodoremont u Pančevu.
Vrednost imovine preduzeća procenjena je na oko 2,56 milijardi dinara.


Wall Street: Oštar pad akcija
Euforija na Wall Street-u zbog izbora Baraka Obame za novog Predsednika bila je kratkog daha. Akcije su na jučerašnjem trgovanju izgubile više nego što su prethodnog dana porasle. Napominjemo prvo da su na pređašnjim trgovanjima pod uticajem rezultata Izbora u SAD azijske berze reagovale skokom cena akcija, dok su evropske berze doživele negativne korekcije (usled rasta cena prethodnog dana).

Pad vrednosti derivata pre jučerašnjeg trgovanja na Wall Street-u ukazao je da bi cena akcija mogle ići na dole. To se i obistinilo, tako da su vodeći indexi američkog tržišta kapitala čitav jučerašnji dan proveli u crvenoj zoni.

Jučerašnje trgovanje počelo je padom cena velike većine akcija, pored ostalog i zbog ubrzanog dizanja cena u poslednjih sat vremena prethodnog trgovačkog dana, a naravno i zbog lošeg stanja potrošačke snage američkih građana, kao i velike nezaposlenosti i slabljenja industrijske proizvodnje (sa nestrpljenjem se očekuju izveštaji o stanju industrijske proizvodnje u SAD). Dalje trgovanje tokom čitavog dana imalo je silazni trend (sa manjim momentima oporavka), da bi u poslednjih sat vremena cene akcija oštro pale.

Ulagači su svesni da je za oporavak američke posrnule ekonomije potrebno mnogo višše od izbora novog predsednika, te samim tim očekuju i prve konkretne poteze. Podsetimo da se prema američkom zakonodavstvu, inauguracija Predsednika odvija u januaru, ali su investitori ubeđeni da bi Obama i njegovi saradnici pre toga mogli da donesu nove odluke i iznesu svoje dalje viđenje pomoći SAD ekonomiji.

Najveći gubitnici na jučerašnjem trgovanju su definitivno bile banke, jer je vrednost gotove svake veće banke pala za dvocifreni procentni iznos, a u stopu ih prate akcije iz sektora aviosaobraćaja i iz farmaceutskog sektora.
 

Najbitnije vesti:
 
- ADP je izjavio da je u oktobru bez posla ostalo 157.000 ljudi, od čega 31.000 u sektoru usluga i 127.000 u industrijskom sektoru
- Google odustaje od spajanja sa Yahoo, zbog čeka je cena akcije Googla pala, dok je cena Yahoo porasla- zbog očekivanja da se Yahoo sada može nadati ponovnim pregovorima sa Microsoft Corporation
- Cisco Systems je objavio Neto dobit jednaku ostvarenoj u istom kvartalu prethodne godine, uz rast Prihoda, ali su analitičari projetovali zaradu po akciji 39 centi , ane 37 koliko je ostvareno


Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 7,42% i sada iznosi USD 65,30 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala pala je za 1,97% i trenutno iznosi USD 742,40 po unci
- Srebro- cena je porasla za 3,21% i trenutno iznosi USD 10,46.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group -13,96%
    JP Mogran -7,00%
    Bank of America Corporation -11,33%
    Goldman Sachs -7,97%
    Wachovia -11,41%
    AIG -14,52%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +4,27%
    Google -6,73%

Tehnološki sektor:
    IBM -3,70%
    AMD -6,58%
    Microsoft Corporation -6,16%
    Oracle -5,71%
    Cisco Sys -5,13%
    Apple -6,93%
    Intel Corporation -6,58%
    Dell Inc. -1,24%

Aluminijum:
    Alcoa -4,07%

Industrija:
    General electric -4,04%
    3M Company -1,66%
    The Procter&Gamble -3,42%

Auto industrija:
    General motors -2,80%
    Ford Motor -3,24%
    Toyota Motors +0,04%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -4,90%
    Chevron Corp. -4,23%
    British petroleum -4,51%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -6,90%
    United Technologies Corp. -6,25%
    Delta Air Lines -7,09%

Hrana i piće:
    Coca Cola -2,82%
    McDonalds -3,08%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -8,04%
    Johnson&Johnson -3,30%
    Novartis -7,38%
    Pfizer -6,03%

Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -5,05%
    NASDAQ -5,53%
    S&P500 -5,27%.


Azija: Sunovrat cena akcija
Nakon jučerašnjeg najvećeg pada cena akcija u istoriji dan posle predsedničkih izbora u SAD, ni azijske berze danas nisu ostale imune.

Naprotiv, cene akcija od samog početka trgovanja krenule su na dole. Berze u Australiji i u Tajvanu su privremeno zatvorene- zbog jakog pada cena akcija.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, jutros se strmoglavio 6,9 posto, što je i bilo za očekivati posle jučerašnjeg trgovanja na Wall Streetu, a posebno imajući na umu da je MSCI juče dosegnuo najvišu vrednost u prethodne tri nedelje.
Investitore u Aziji najviše su zabrinuli novvi podaci iz SAD: velika nezaposlenost u oktobru, loše stanje potrošačke moći amerikanaca, a sa nestrpljenjem se očekuje i izveštaj o stanju industrijske proizvodnje.

Što se Evrope tiče- danas se očekuje da Bank of England i Evropska Centralna Banka smanje kamatnu stopu.




Promene vrednosti najvažnijih indexa oko 09:15h:

HANG SENG (Kina) -7,68%
NIKKEI225 (Japan) -6,53%
KOSPI (Južna Koreja) -7,56%
SENSEX (Indija) -4,56%


Evropa: Pad cena akcija na otvaranju
Prateće trendove u SAD i Aziji, danas su svoje trgovanje i evropske berze započele padom cena akcija.

Bitne vesti koje se danas očekuju su smanjivanje kamatnih stopa od strane Bank of England i Evropske Centralne banke.
 
 

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa oko 09:40h:

    FTSE (London) -2,47%
    DAX (Frankfurt) -2,39%
   CAC (Pariz) -3,53%.


Promene vrednosti indexa u 13:22


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,76% close
CROBEX (Zagreb) -5,17% open
SBI20 (Ljubljana) -2,38% close
BIRS (Banjaluka) -1,47% close
MBI10 (Skoplje) -0,39% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -3,75% open
CAC 40 (Pariz) -3,05% open
DAX (Frankfurt) -3,16% open
ATX (Beč) -3,21% open
SMI (Cirih) -2,11% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -3,82% open
SOFIX (Sofija) -3,31% close
BET (Bukurešt) -1,41% open
RTSI (Moskva) -5,71% open
BUX (Budimpešta) -6,59% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -7,08% close
Nikkei225 (Tokio) -6,53% close
SENSEX (Bombai) -3,81% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -5,05% close
NASDAQ (Njujork) -5,53% close
S&P 500 (Njujork) -5,27% close


ECB i Bank of England smanjile kamatne stope
Po očekivanju, danas su Evropska Centralna banka i Bank of England smanjile kamatne stope:
 
- ECB sa 3,75% na 3,25% (dakle za 0,5%) i
- Bank of England sa 4,5% na 3% (za čak 1,5%, zbog sve izvesnije recesije u toj zemlji).
 
Očekivanja su da će ova smanjenja kamatnih stopa dati implus bankarskom sektoru i time malo pomoći tržištima kapitala, dok su pojedini analitičari mišljenja da su ovi potezi već ukalkulisani u cene akcija na berzama.


Promene vrednosti indexa u 16:20


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,76% close
CROBEX (Zagreb) -5,05% close
SBI20 (Ljubljana) -2,38% close
BIRS (Banjaluka) -1,47% close
MBI10 (Skoplje) -0,39% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -3,53% open
CAC 40 (Pariz) -3,93% open
DAX (Frankfurt) -4,83% open
ATX (Beč) -4,32% open
SMI (Cirih) -2,64% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -4,27% open
SOFIX (Sofija) -3,31% close
BET (Bukurešt) 0,95% open
RTSI (Moskva) -5,48% close
BUX (Budimpešta) -9,54% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -7,08% close
Nikkei225 (Tokio) -6,53% close
SENSEX (Bombai) -3,81% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,05% open
NASDAQ (Njujork) -1,72% open
S&P 500 (Njujork) -1,47% open


Wall Street: Nastavak pada cena akcija
Pad vrednosti derivata pre početka današnjeg trgovanja na Wall Street-u ukazao je da je veća verovatnoća pada cena akcija nego nihovog rasta.
 
Azija je danas doživela priličan pad cena akcija, a i evropske berze su u priličnom minusu.
 
Evropska Centralna banka smanjila je kamatnu stopu sa 3,75% na 3,25% (drugi put za manje od mesec dana, jer je prethodni put kamatna stopa smanjena isto za 0,5%), dok je Bank of England smanjila kamatnu stopu sa 4,5% na 3% što je i više od očekivanja. Pored njih i Swiss National Bank je drugi put u manje od mesec dana smanjila kamatnu stopu za 0,5%. Ove vesti su samo na tren donele smanjenje pada cena akcija, ali ubrzo trend povećanja minusa je ubrzan.
 
Pod uticajem gore navedenog, trgovci na Wall Streetu neodlučno su krenuli u današnje trgovanje- Dow Jones je na otvaranju blago pao, Nasdaq i S&P500 malo više. U prvim minutama trgovanja, Dow Jones je čak išao i u plus, dok su Nasdaq i S&P500 ispod pređašnjih vrednosti. Dodatnu nervozu kod ulagača na Wall Streetu donele su nove informacije o povećanju broja nezaposlenih.
 
 
Promene vrednosti najbitnih index-a na Wall Street-u oko 16:40h:
 
    DJIA -1,89%
    NASDAQ -1,99%
    S&P500 -2,11%.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta