Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pristojan kvartal za penzijske fondove
Dobrovoljne penzije uplaćuje 202.762 ljudi, dok je njihov doprinos povećan na 600 miliona dinara
- Industrija penzijskih fondova u Srbiji relativno je mlada, ali građani Srbije pokazuju sve veću sklonost da sami sebi obezbede sigurnu starost, pokazuju podaci Narodne banke Srbije, prema kojima je broj onih koji uplaćuju penzije na kraju trećeg kvartala povećan za četiri odsto u odnosu na kraj drugog, pa broj budućih dopunskih penzionera na kraju trećeg kvartala iznosi 202.762, od čega broj aktivnih korisnika iznosi 73.640. Istovremeno, broj korisnika koji imaju račune u više fondova se relativno smanjio i iznosi 24.370, dok je prosečan iznos sredstava po korisniku nešto više od 25.000 dinara ili oko 30.000 dinara ako se izuzmu korisnici koji nikada nisu uplatili doprinos.

Osam penzijskih fondova, koliko ih je poslovalo u trećem kvartalu ove godine, ostvarilo je rast neto imovine za 6,92 odsto u odnosu na poslednji dan juna. NBS rast neto imovine objašnjava uplatama članova, što je posledica novih penzijskih planova, kao i činjenicom da je za razliku od drugog kvartala u trećem kvartalu bilo manjeg povlačenja sredstava. Tačnije, najveći deo čine jednokratne isplate, dok programirane isplate obuhvataju manje od jedan odsto ukupnih isplata. Drugim rečima, u drugom kvartalu jednokratna povlačenja sredstava iznosila su 60 miliona dinara, dok u trećem kvartalu ona iznose oko 51 milion dinara, odnosno 15 odsto manje.
- I pored rasta ukupnih uplata, visina životnog standarda, inflacija, negativna kretanja na tržištu kapitala povezana s prinosima ispod očekivanih i troškovima za člana fonda, predstavljaju glavne prepreke značajnijeg povećanja broja članova koji sami za sebe uplaćuju sredstva u dobrovoljne penzijske fondove. Niski prinosi ostvareni u prethodnom kvartalu i visoke naknade doprineli su da rast vrednosti neto imovine fondova bude manja od ukupno uplaćenih sredstava u trećem kvartalu - navedeno je u izveštaju NBS o poslovanju dobrovoljnih penzijskih fondova na kraju trećeg kvartala.

Ukupan doprinos korisnika fonda u trećem kvartalu 2008. iznosi oko 600 miliona dinara, što predstavlja povećanje od šest odsto u odnosu na drugi kvartal 2008. u kome su ukupni doprinosi iznosili oko 566 miliona dinara. Prosečan doprinos korisnika u trećem kvartalu iznosio je 3.575 dinara, a u septembru 3.310 dinara. Od ukupno uplaćenih sredstava, na individualne uplate se odnosi oko 27 odsto, na uplate poslodavaca koji kao obveznici zaposlenima uplaćuju doprinose u penzijski fond oko 30 odsto, dok najveći deo - oko 43 odsto čine penzijski planovi.

U akcije koje se nalaze van Listinga A, a ispunjavaju sve uslove propisane Odlukom o maksimalnim visinama ulaganja, od prvog aprila 2008. može se ulagati do 10 odsto imovine fonda. Udeo akcija van listinga A, kao i akcija sa A listinga Beogradske berze u ukupnoj imovini fondova smanjen je za dva, odnosno četiri procentna poena u odnosu na prethodni kvartal.
Veći transakcioni troškovi
U trećem kvartalu 2008. transakcioni troškovi su povećani za oko 71 odsto u odnosu na prethodni kvartal (oko 1,3 miliona dinara). Glavni razlog za ovako veliki procentualni porast transakcionih troškova nalazi se u porastu prometa tokom trećeg kvartala za 87 odsto. Najveći udeo u strukturi transakcionih troškova i dalje čine brokerske naknade. Za razliku od prethodnog kvartala, drugo mesto zauzimaju berzanske naknade koje beleže znatan porast za oko 20 procentnih poena, dok su istovremeno naknade kastodi banke opale za oko sedam procentnih poena. Struktura imovine je tokom trećeg kvartala promenjena usled toga što je smanjen udeo akcija, a povećan udeo transakcionih računa. Pad udela akcija je najvećim delom posledica negativnih kretanja na finansijskom tržištu.


Zobnatica drugi put na aukciji
Preduzeće za poljoprivredu i uzgoj konja Zobnatica sutra će drugi put biti ponuđeno na prodaju na aukciji po početnoj ceni od 169 miliona dinara, odnosno oko dva miliona evra
 


Kupac će morati da se obaveže da će u Zobnaticu uložiti najmanje 160 miliona dinara, odnosno 1,9 miliona evra po današnjem srednjem kursu.


Zobnatica je prodata na aukciji 11. aprila, ali privatizacija nije uspela zato što prvoplasirana na aukciji Nada Božić nije na vreme uplatila prvu ratu, a drugoplasirani Vladimir Šešlija se nije odazvao na poziv da potpiše ugovor.

Cena na prvoj aukciji bila je 161 milion dinara, što je osam miliona manje od početne cene na drugoj aukciji. Na aukciji u aprilu nadmetalo se pet učesnika, a izlicitirana je cena od 1,7 milijardi dinara.

Poljoprivredno dobro Zobnatica raspolaže sa 242,5 hektara zemljišta, od čega je građevinsko zemljište na površini od 113,7 hektara, poljoprivredno zemljište 105,1 hektar, a šuma je na 23,7 hektara. U vlasništvu Zobnatice su i hipodrom, Muzej konjarstva, tri štale, manjež i silosi.

Vrednost kapitala Zobnatice koja se nudi na prodaju procenjena na 704,6 miliona dinara (oko 8,5 miliona evra prema kursu od 20. oktobra).
U Zobnatici je zaposlen 151 radnik, a to poljoprivredno preduzeće je sa 4,2 miliona evra prihoda u 2006. godini palo na 2,8 miliona evra prihoda u 2007. godini.


Krediti za suočavanje sa posledicama ekonomske krize
Beograd - Iako su privrednici od vlade tražili da formira „interventni“ fond od 1,5 milijardi evra, kao podršku preduzećima koja se, suočavaju sa teškoćama zbog svetske ekonomske krize, suočavaju sa teškoćama u poslovanju, u budžetu je za te namene planirano oko 800 miliona evra (67,7 milijardi dinara). Reč je o dve budžetske stavke - 18,7 milijardi dinara, koje će, kao subvencije, privredi biti plasirane preko Fonda za razvoj, kao i o 50 milijardi dinara državnih garancija, za odobravanje kredita privredi. Privrednici su za sada uzdržani u oceni hoće li ta sredstva biti dovoljna da se srpska privreda efikasno suoči sa recesijom.


- Uprkos činjenici da je Vlada sa zakašnjenjem reagovala na ekonomsku krizu, najavljeni paket mera je, ipak, dobar znak. Ohrabruje to što su zahtevi privrednika uslišeni i što je reakcija usledila brže nego što smo očekivali. Tu pre svega mislim na kurs dinara, koji polako ulazi u mirnu luku, a formiranje državnog fonda dodatno će pomoći privredi da izađe iz krize. Jer, u ovom momentu najvažnije je da se ne ugrozi stabilnost preduzeća i da im se omogući da nastave proizvodnju, što je preduslov za zadržavanje pozicije na tržištu - kaže za Danas Toplica Spasojević, predsednik ITM Grupe.

Prema njegovom mišljenju dobro je što su premijer i ministar ekonomije shvatili da je privreda suočena sa problemom nelikvidnosti, što je posledica, pre svega, restriktivnih mera poslovnih banaka, koje su više brinule o tome da odbrane svoju poziciju nego da pomognu klijentima. „To što je država spremna da sa 50 milijardi dinara garantuje odobravanje povoljnih kredita privredi, predstavlja mudru odluku, ali taj program bi trebalo što pre operacionalizovati kako bi krenula konkretna podrška. Sudeći prema najavama iz Vlade, taj novac će biti usmeren ka malim i srednjim preduzećima, zatim izvozno orijentisanim firmama, ali i ka kompanijama koje imaju veliki broj zaposlenih i koje bi se obavezale da zahvaljujući tim podsticajnim sredstvima neće otpuštati radnike. Važno je, takođe, da privrednici na vreme dobiju sve detalje akcionog plana Vlade, kako bi u narednu poslovnu godinu ušli sa poznatim uslovima“, ističe sagovornik Danasa.

Uz konstataciju da je Metalac već osetio posledice ekonomske krize, jer je prodaja pala za 10 odsto, Dragoslav Vukadinović, predsednik Upravnog odbora tog holdinga iz Gornjeg Milanovca, kaže za Danas da ih to neće naterati da otpuštaju radnike. „Naprotiv, oni će ići na plaćeni godišnji odmor dok ne prevaziđemo nastalu situaciju. Najavljena finansijska injekcija Vlade Srbije sigurno će amortizovati udar nadolazeće ekonomske krize, koja nas neće zaobići. Ali, nije mi jasno kako će se sredstva iz tog fonda koristiti, da li kroz kreditnu podršku, pozajmice, stimulacije ili smanjenja poreza na lične dohotke... U svakom slučaju, svi bi trebalo racionalno da se ponašaju i da smanje troškove na najmanji mogući nivo, jer samo takvim odnosom možemo da prevaziđemo krizu“, ističe Vukadinović.

I Zoran Mitrović, predsednik Upravnog odbora Sojaproteina, procenjuje da je u ovom trenutku najveća boljka srpske privrede nelikvidnost, koja je toliko velika da preti da parališe funkcionisanje ekonomskih tokova. On procenjuje da je predviđena suma, u ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazi Srbija, dovoljna, ako se pametno iskoristi i usmeri u one privredne grane koji donose uposlenost i izvoz.



DrakuliĆ: Više smo očekivali

„Tačno je da smo očekivali više, ali u javnosti se pominju različite cifre, pa još uvek ne znamo da li fond raspolaže sa 68 milijardi dinara, ili su predviđena još neka sredstva. Suština je da novac što pre stigne do preduzeća kojima je pomoć potrebna i koja su već sad prinuđena da smanjuju proizvodnju“, rekao je za Danas Zoran Drakulić, predsednik kompanije Ist point.


Vlada prodaje NIS, Dinkić van tima
Predsednik vlade Mirko Cvetković novi šef pregovaračkog tima o energetskom sporazumu sa Rusima

Dinkić primećuje da je tokom pregovora shvatio da mu je srpska strana prva uskratila podršku Vlada Srbije na jučerašnjoj sednici odlučila je da nastavi pregovore sa ruskom kompanijom „Gaspromnjeft” o prodaji Naftne industrije Srbije, ali nije prihvatila predlog šefa svog pregovaračkog tima Mlađana Dinkića da u postupku prodaje traži garancije da će biti izgrađen magistralni gasovod „Južni tok” i skladište gasa u Banatskom Dvoru. Predlog pregovaračkog tima bio je da se Rusima u ovom trenutku proda 25 odsto akcija NIS-a za 400 miliona evra, a da se preostalih 26 odsto (do obećanih 51 odsto) ustupi onog trenutka kada ruska strana potpiše ugovor da će izgraditi magistralni gasovod i skladište gasa. Vlada je bila protiv tih garancija, ali nije imala kvorum, pa je na naknadno sazvanoj telefonskoj sednici odbila predlog pregovaračkog tima. Dinkić, je kako saznaje „Politika”, na sednici vlade zatim tražio da ugovor o prodaji samo Naftne industrije Srbije mora da ide na novu ratifikaciju u parlament, a vlada se saglasila s tim predlogom.

Odbijanje vlade da podrži svoj pregovarački tim koji smatra da bi NIS trebalo prodati samo ako istovremeno Srbija i Rusija potpišu i ugovore o izgradnji gasovoda i podzemnog skladišta gasa „Banatski Dvor”, kao i da prihvati predlog garancija koje je taj tim predložio bili su povod da potpredsednik vlade i šef pregovaračkog tima Mlađan Dinkić sa timom Ministarstva ekonomije napusti radnu grupu koja pregovara o prodaji Naftne industrije Srbije. Tim su, pored Dinkića, napustili i državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nebojša Ćirić i predstavnik Agencije za privatizaciju Branislav Zec.

U krugovima vlade saznaje se da će ubuduće premijer Mirko Cvetković voditi radnu grupu za pregovore o naftno-gasnom sporazumu sa Rusijom.

Mlađan Dinkić se zatim pismom obratio javnosti u kojem je potvrdio da se povukao sa mesta šefa pregovaračkog tima. U pismu javnosti kaže se, između ostalog, da je „Vlada Srbije odbila ranije utvrđeni predlog pregovaračkog tima da se u daljem toku pregovora insistira na istovremenom potpisivanju sva tri obavezujuća ugovora – za NIS, gasovod „Južni tok” i skladište „Banatski Dvor”. Istovremeno, 11 članova vlade (dva su bila uzdržana) odbilo je i alternativni predlog Ministarstva ekonomije, da se u slučaju potpisivanja ugovora samo za NIS insistira na tome da se „Gaspromu” odmah prenese u vlasništvo 25 odsto akcija NIS-a, uz zadržavanje većinskih upravljačkih prava u rukama Srbije, dok bi mu preostalih 26 odsto akcija bilo preneto tek nakon potpisivanja obavezujućeg ugovora o izgradnji gasovoda, dakle za dve godine. „Po mišljenju mog tima, samo u tom slučaju Srbija bi osigurala jedinstveni paket koji proizlazi iz energetskog sporazuma. S obzirom na to da su naši predlozi odbijeni, odlučio sam da se zajedno sa svojim timom povučem iz pregovora, jer nemamo podršku u zemlji da uradimo najbolje za Srbiju, a Srbija nema čvrste pravne i finansijske garancije da će dobiti magistralni gasovod. Odgovornost za ekonomske posledice nove pregovaračke platforme moraće da preuzme neko drugi.”

Dinkić zatim primećuje da je tokom pregovora shvatio da mu je srpska strana prva uskratila podršku i da je svako njegovo insistiranje na zaštiti srpskih interesa prvo dočekivano na nož u Srbiji, kao i da je umesto podrške dobio prljavu kampanju u medijima.

„Odlukom parlamenta, Srbija je prihvatila ruski predlog da radi izgradnje magistralnog gasovoda kroz Srbiju i modernizacije skladišta gasa u Banatskom Dvoru proda NIS bez tendera – direktnom pogodbom. U tom smislu, srpski pregovarački tim je 31. oktobra 2008. jedinstveno predložio ruskoj strani model ugovora, kojim bi se u skladu sa energetskim sporazumom istovremeno potpisali ugovori za sva tri projekta pojedinačno, uz pravne i finansijske garancije za njihovo izvršavanje u praksi. Međutim, Rusi danas prihvataju da potpišu samo jedan obavezujući ugovor, o kupovini NIS-a, s obrazloženjem da će tek za dve godine sigurno znati da li će se uopšte graditi gasovod „Južni tok”. Oni predlažu da se odmah potpiše samo ugovor za NIS i neobavezujući papiri za ostala dva projekta. Međutim, ako potpiše samo ugovor za NIS, Srbija gubi bilo kakve finansijske i pravne garancije da će ikada dobiti magistralni gasovod. Zabluda je da nam te garancije pruža sam energetski sporazum – on ne predviđa nikakve rokove za izgradnju gasovoda kroz Srbiju i modernizaciju ’Banatskog Dvora’. U duhu je sporazuma da se, na primer, gasovod izgradi i 2152. godine, ukoliko se drugačije ne precizira obavezujućim ugovorom. Dakle, ruska strana želi NIS odmah, ali ne želi da potpiše obavezujući ugovor kojim se Srbiji garantuje izgradnja magistralnog gasovoda, zbog koga je uostalom i potpisan čitav energetski sporazum. Najveći paradoks je to što se zapravo ruska strana ne pridržava energetskog sporazuma, a da za to pokušava, uz svesrdnu pomoć dela naše javnosti, da okrivi Srbiju”, kaže u pismu javnosti Mlađan Dinkić.

Kako „Politika” saznaje, srpski pregovarački tim prestao je da deluje jedinstveno posle posete srpskog ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića Moskvi i boravka generalnog direktora „Gasproma” Alekseja Milera u Beogradu. Tada su se i pojavili usmeni nalozi da se odustane od „krovnog sporazuma” i da se ide samo na prodaju NIS-a. To je bio razlog da šef pregovaračkog tima Mlađan Dinkić zatraži od vlade da se izjasni o dosadašnjim pregovorima i budućoj platformi.

I u Narodnu skupštinu Srbije juče je stigao Izveštaj srpskog pregovaračkog tima o dosadašnjem toku pregovora sa Rusijom. Sudeći po izjavama predstavnika poslaničkih grupa, mišljenja su vrlo podeljena. Dok jedni tvrde da će Srbija biti oštećena, jer „separatno potpisuje ugovore”, drugi ističu da će država napraviti dobar posao.

Suzana Grubješić, šef poslaničke grupe G17 plus, odbacila je optužbe da njena stranka hoće da sruši sporazum i dodala da ’Gasprom’ nije spreman da da garancije za izgradnju gasovoda ’Južni tok’, bez obzira na to što postoji politička volja Rusije da to uradi, ali bilo je jasno od početka da će biti onako kako hoće ’Gasprom’, a ne Srbija.”

Branko Ružić, šef poslaničke grupe SPS-a, poručio je:„Ministar Dinkić, kao politička jedinka ima legitimno pravo da iznosi lične političke stavove. Dinkić, kao deo vladajuće koalicije, ima obavezu da poštuje odluke vlade. Negde između te dve krajnosti naći će se rešenje po pitanju Dinkića.”

Potpisnik sporazuma sa Rusijom Velimir Ilić, lider NS i bivši ministar za infrastrukturu, i dalje tvrdi da je „sporazum izvanredan”. On ističe: „Ako su dve skupštine ratifikovale sporazum, ako su ga dve vlade napravile, definisale svaku stavku u tri faze, to onda znači da su to tri celine. Ne možemo da ne verujemo međudržavnom sporazumu dve države - Srbije koja je ozbiljna država i Rusije, koja je jedna velika sila.”

Nenad Popović (DSS) ocenio je da su pokušaji pojedinih stranaka i ministara da parlament ponovo raspravlja o gasnom sporazumu sa Rusijom licemerni, a „sve što se sada zbiva oko prodaje NIS-a jednostavno je zamena teza”. I Popović ponavlja da se sporazum sastoji iz tri dela: NIS-a, gasnog skladišta „Banatski Dvor” i izgradnje gasovoda.

Jelena Trivan, portparol DS, nije mogla da kaže da li su tačne informacije ruske agencije RIA Novosti da će predsednik Boris Tadić putovati u Moskvu da potpiše energetski aranžman sa Rusijom. Prema njenim rečima, „teško je govoriti o datumu potpisivanja dok traju pregovori. U ovom trenutku srpska strana u pregovorima pokušava na svaki način da zaštiti legitimne interese naše države i da dođemo do sporazuma koji je najpovoljniji za Srbiju”.

Ruska novinska agencija RIA Novosti javila je iz Beograda, pozivajući se na diplomatske izvore, da će predsednik Srbije Boris Tadić i delegacija Srbije otputovati u Moskvu na potpisivanje ugovora iz energetskog sporazuma 17. decembra.

U ambasadi Srbije u Moskvi je rečeno da im je iz „Gasproma” saopšteno da će potpisivanje biti najverovatnije 22. i 23. decembra.




Sporazum za govornicom

Poslanici su u popodnevnom delu parlamentarnog zasedanja iskoristili govornicu da mimo dnevnog reda otvore debatu o energetskom sporazumu sa Rusijom, kako bi „reagovali na to što rade vlada i neki ministri”.

Raspravu je „otvorio” Velimir Ilić, lider NS, rekavši kako je na „sednici vlade pogaženo dostojanstvo parlamenta jer se raspravlja o sporazumu koji je Skupština ratifikovala sa 214 glasova”. Ilić je rekao da poslanici moraju da zamole premijera Mirka Cvetkovića da se izjasni „da li je Dinkić premijer, ako jeste da nam se to kaže”.

Reagovala je i Verica Kalanović, ministar za NIP, rekavši da se „ministar Dinkić zalagao za poštovanje zakona o gasnom sporazumu, koji ste vi potpisali i koji je ova skupština usvojila sa 214 glasova i da hoće isto što i vi”.

Tomislav Nikolić, lider SNS-a, rekao je da je „Dinkić zlo za Srbiju, ne za ovu vladu. Da vi mene ubedite da je Dinkić štitio zakon, a da su drugi bili protiv zakona, apsolutno je nemoguće”.

Prema rečima Ivana Andrića (LDP) ostavku mora da podnese ili Mlađan Dinkić, ili Petar Škundrić, kad se utvrdi ko je govorio istinu, a Slobodan Maraš (LDP) smatra da je „častan izlaz, da sačekamo odluku Ustavnog suda o ustavnosti sporazuma”.

Dragan Todorović (SRS) kazao je da „Mlađan Dinkić otkako je prvi put ušao u vladu procenjuje kad iz vlade da izađe, ali ga ništa ne sprečava da uvek uskoči u vladu kad se pojavi prilika da se rasporedi ministarstvima vezanim za finansije”.
 


Buligin: Predlog Dinkića je gubitak vremena za Srbiju

Ukoliko Vlada Srbije smatra da finalizacija energetskog sporazuma nije u njenoj nadležnosti, „neka celu stvar preda na razmatranje parlamentu”, ali će time Srbija samo izgubiti na vremenu, izjavio je juče direktor predstavništva Trgovinsko-industrijske komore Rusije u Beogradu Jurij Buligin.

Povodom izjave ministra ekonomije Srbije Mlađana Dinkića da bi eventualnu odluku vlade da se potpiše samo ugovor o prodaji NIS-a trebalo da razmatra Skupština, Buligin je rekao da je „onaj ko želi da ospori energetski sporazum sa Rusijom trebalo ranije da krene u kampanju osporavanja”.

Uz napomenu da je „sve to pomalo već postalo dosadno”, Buligin je rekao da se u novinama u Srbiji stalno postavljaju nova pitanja i iniciraju nova zatezanja oko tog sporazuma koji je, kako je istakao, ratifikovan u ruskom parlamentu.

Buligin je, komentarišući izjavu Dinkića da sumnja da će „Gasprom” moći da finalizuje gasovod „Južni tok”, rekao da „Gasprom” ima dovoljno sredstava da finansira taj gasovod i da „ne mora da privlači investicije sa strane”.

„To da li ’Gasprom’ ima pare je smešno pitanje i tu ne vidim nikakvih problema, osim da treba pripremiti tehničku dokumentaciju za izgradnju tog kraka gasovoda i utvrditi dinamiku radova, izvođače i podizvođače”, rekao je on.

Buligin je podvukao da su tri ugovora koji čine energetski sporazum Rusije i Srbije, privatizacija NIS-a, izgradnja gasovoda „Južni tok” i skladišta gasa „Banatski Dvor” razdvojena u tri celine, jer se smatralo da je tako bolje za srpsku stranu i da se preciznije mogu dogovoriti oko detalja i uslova realizacije.


Wall Street: Odbijen plan pomoći automobilskoj industriji!

Azijske berze na jučerašnjem trgovanju najveći deo dana provele su u cvrenoj zoni, da bi u poslednjih sat vremena došlo do blagof oporavka cena akcija i trgovanje su završile približno na nivoima postignutim prethodnog dana. Izuzetak je južnokorejska berza gde je KOSPI ceo dan bio u plusu, najviše zahvaljujući smanjivanje kamatne stope od strane Centralne banke Južne Koreje- stopa je smanjena sa 4% na 3%. Neizvesnost azijskih berzi povećana je nedonošenjem konačne odluke o automobilskoj industriji u SAD-u (naime, do završetka trgovanja na azijskim berzama nije se znao ishod ovog plana).

Evropske berze su slično azisjkim većinu jučerašnjeg trgovačkog dana provele u „minusu“ da bi samo sporadično prelazile u zelenu zonu. Od zapadnoevropskih berzi, Londonska je završila u plusu dok su index-i na Frankfurtskoj i Pariškoj berzi jučerašnje trgovanje zavrili u minusu. Evropske berze dodatno je pritisnula zabrinutost zbog novih izveštaja o stanju nezaposlenosti u Nemačkoj- Ugledni nemački ekonomski institut “Ifo” iz Muenchena prognozirao je rast nezaposlenosti u 2009. godini za 500.000 radnih mesta. Procenjuje se da ce ukupno biti 4 milona nezaposlenih. Pored toga i ECB (Evropska Centralna Banka) upozorila je države članice Eurozone da hitno sprovedu dogovorene planove pomoći. Takođe, ECB je projektovala ras privredne aktivnosti u 2008. godini od 1%, zatim u 2009. godini pad od 0,5%, pa u 2010. godini rast od 1%. Pored toga, ECB upozorava na mogucu inflaciju u drugoj polovini 2009. Godine.

Pre početka trgovanja na Wall Street-u derivati su dobili na vrednosti, jer su pre svega investitori očekivali donošenje konačne odluke o pomoći „Velikoj trojci iz Detroita“ (tada odluka još uvek nije bila poznata).. Trgovanje je međutim započelo padom index-a, koji je uzrokovan između ostalog i povećanjem nezaposlenosti (koje je doseglo svoj najlošiji nivo iz davne 1982. godine). Ulagači su svesni da bi neizglasavanje pomoći automobilskoj industriji dovelo do velikog povećanja nezaposlenopsti, dok sa druge strane Republikanci ne žele da prihvate Plan pomoći od USD 14 mlrd. Pod uticajem ovih neizvesnosti, berzanski indexi su najveći deo jučerašnjeg trgovanja proveli u padu, pa su samim tim u crvenoj boji i završili trgovanje.

Jedna od svetlih tačaka na jučerašnjem trgovanju bio je naftni sektor, jer je na tržištu roba sirova nafta skočila za 10,25% s obzirom da se očekuje smanjivanje dnevne proizvodnje nafte od strane OPEC-a 16.12.2008. godine. Rast cene nafte dovela je i do rasta cene zlata i srebra. Drugi dan zaredom najveći gubitnici na Wall Street-u su finanijski i automobilski sektor.

Najčešće postavljano pitanje na Wall Street-u je „Da li je Tržište prebrodilo svoje „dno“?“. Preovlađuju mišljenja analitičara da je dno prošlost, ali da će oporavak biti spor i dugotrajan.

Najbitnije:

Vest koja je sinoć bukvalano sledila ulagače bila je odluka Senata da ne prihvati pomoć automobilskoj industriji. Kao najveći razlog navodi se zahtev Sindikata radnika da ne prihvataju smanjenje plata. Ova vest će zasigurno danas uzdrmati sve svetske berze, s obzirom da je jedna od mogućnosti da General Motors čak proglasi i stečaj. Ostaju nadanja investitora da će George Bush iz paketa od USD 700 mlrd deo sredstava usmeriti u automobilsku industriju, te da će General Motors i dalje nastaviti da radi na restrukturiranjuj i pokušaju prikupljanja neophodnih novčanih sredstava.



Zapažanja:

- SAD- Nezaposlenost je u protekloj nedelji povećana je za novih 58.000 radnih mesta i dosegla je cifru od 573.000 u 2008. godini. Ukupna nezaposlenost u SAD popela se na 4,43 miliona i to je naveća cifra od 1982. godine
- Fiksna kamatna stopa na 30-godišnje Državne zapise pala je na najniži nivo od matrta 2004. godine izjavio je Freddie Mac
- Ulagači sa nestprljenjem očekuju i dalje smanjivanje ključne kamatne stoppe od strane FED-a
- Republikanci se oštro protive izglasavanju pomoći automobilskoj industriji u iznosu od USD 14 mlrd, jer smatraju da je to “uludo trošennje novčanih sredstava”. Senat nije izglasao pomoć.




Vesti iz kompanija:

- Procter&Gamble je objavio da ocekuje pad Prihoda od prodaje u Q4 za 4-6%, ali veruje da ce ostvariti projektovanu Dobit

- Bank of America je u četvrtak uveče objavio da namerava da otpusti 30.000-35.000 zaposlenih u naredne 3 godine






Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte porasla je za +10,25% i sada iznosi USD 47,28 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala porasla +2,20% je za i trenutno iznosi USD 826,60 po unci
- Srebro- cena je porasla +2,21% za i trenutno iznosi USD 10,43
- Platina- cena je porasla za +0,65% i sada iznosi USD 845,50.




Promena cena akcija finansijskog sektora: 

    Citigroup -8,80%
    JP Mogran -10,68%
    Bank of America Corporation -10,67% 
    Goldman Sachs -2,54%
    Wachovia -11,62%
    AIG -1,14%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -5,00%
    Google -2,78%

Tehnološki sektor:
    IBM -2,75%
    AMD -2,28%
    Microsoft Corporation -5,63%
    Oracle -5,35%
    Cisco Sys -2,42%
    Apple -3,27%
    Intel Corporation -1,82%
    Dell Inc. -2,75%

Aluminijum:
    Alcoa -2,16%

Industrija:
    General electric -5,28%
    3M Company -4,14%
    The Procter&Gamble -0,91%

Auto industrija:
    General motors -10,43%
    Ford Motor -10,77%
    Toyota Motors +1,75%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -0,06%
    Chevron Corp. +1,30%
    British petroleum +2,10%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -3,38%
    United Technologies Corp. -1,94%
    Delta Air Lines -9,36%

Hrana i piće:
    Coca Cola -2,41%
    McDonalds -1,28%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +1,81%
    Johnson&Johnson +0,78%
    Novartis +0,39%
    Pfizer -0,06%


Promene vrednosti najvažnijih index-a na Wall Street-u su sledeće:

    DJIA -2,24%
    NASDAQ -3,68%
    S&P500 -2,85%.



SIEPA awards top exporters
The Serbian Investment and Export Promotion Agency (SIEPA) named Ball Packaging Europe the best exporter of 2008.

Awards were given in a ceremony in Belgrade on Wedesday to four other companies in the categories of best exporters for small and medium-sized companies, best new export product and an award for conquering new markets.

The awards were presented by Prime Minister Mirko Cvetković, Economy Minister Mlađan Dinkić, Telecommunications Minister Jasna Matić and SIEPA Director Vesna Perić.

Ball Packaging Europe arrived on the Southeast European market four years ago as the first Greenfield investment in Serbia.

The company produces 750 million aluminum cans yearly, 85 percent of which are exported to regional markets.

Ball Packaging Director for Serbia David Banaji said that he is not afraid of the recession and that his company will continue to do business successfully in the region.

“The Southeast European market has great potential and is growing from year to year, but the growth will be moderate. We predict growth, but it will definitely by moderate,” he said.

The Techno Naiss Group won the award for best export product for its CT scanner, while the Kruševac-based Marni company won the award for conquering new markets with placement of their mushroom products on the demanding American and European Union market.

The competition was greatest in the category for the best exporter for small and medium-sized companies, with the award being split between Termometal from Ada and Radijator Inženjering from Kraljevo.

These are the fifth annual SIEPA awards, with the goal of supporting and promoting exports from Serbia, supported by DHL International, which has secured EUR 30,000 of prize money to be given to Termometal, Techno Naiss Group, Radijator Inženjering and Marni.


Serbia's foreign debt EUR 20.5bn
Serbia's foreign debt was up 15.4 percent in the first nine months of this year, compared to 2007.

On September 30 it totaled EUR 2.5bn which, with the debt of the public sector amounted to approximately EUR 6.3 bn.

The private sector debt, which over the last year rose by 22.2 percent, reached some EUR 14.3bn, the National Bank of Serbia (NBS).

According to the World Bank's foreign debt classification, Serbia is in the group of mid-indebted countries.


Azijske berze: Snažan pad cena akcija
Neizglasavanje pomoći automobilskoj industriji u SAD po očekivanju snažno je delovalo na ulagače na azijskim berzama. Od samog početka trgovanja berzanski indexi bili su u prilično velikom minusu, a posebno dsektor automobilske industrije u Japanu i Koreji. Takođe, usled neizglasavanja pomoći automobilskoj industriji cena sirove nafte je pala.
 
Bela Kuća pokušava da smiri ulagače izjavama da će i dalje raditi na iznalaženju načina za pomoć ovom sektoru, a predstavnici "Velike trojke" nadaju se da će jedan deo od usvojenog plana pomoći od USD 700 mlrd pripasti njima.
 
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 09:05h:
 
    HANG SENG (Hong Kong) -6,02%
    NIKKEI225 (Japan) -5,56%
    KOSPI (Južna Koreja) -4,38%
    SENSEX (Indija) -1,47%.


Promene vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,49% close
CROBEX (Zagreb) -2,90% close
SBI20 (Ljubljana) -1,64% close
BIRS (Banjaluka) -0,65% close
MBI10 (Skoplje) -1,38% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -2,58% open
CAC 40 (Pariz) -3,12% open
DAX (Frankfurt) -2,40% open
ATX (Beč) -3,86% open
SMI (Cirih) -2,58% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -2,45% open
SOFIX (Sofija) -1,82% close
BET (Bukurešt) -0,81% open
RTSI (Moskva) -2,31% open
BUX (Budimpešta) -4,89% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -5,48% close
Nikkei225 (Tokio) -5,56% close
KOSPI (J.Koreja) -4,38% close
SENSEX (Bombai) 0,46% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,52% open
NASDAQ (Njujork) -0,57% open
S&P 500 (Njujork) -1,53% open


"Elektroprivreda Srbije" traži strateškog partnera za izgradnju dve termoelektrane

Vlada Srbije odlučila je juče (11. decembar 2008. godine) da "Elektroprivreda Srbije" raspiše međunarodni tender za strateškog partnera za izgradnju dve termoelektrane - "Kolubare B", sa dva bloka snage od po 350 megavata, i novog bloka od 700 megavata u TE "Nikola Tesla B" . Ukupna vrednost investicije je između 1,6 i 1,9 milijardi EUR.

Izgradnja elektroenergetskih kapaciteta ipak neće početi pre druge polovine 2010. godine. To znači da Srbija neće dobiti novu elektranu do 2012. godine, kako je zapisano u razvojnim planovima EPS i Strategiji razvoja energetike Republike. U najboljem slučaju, novi proizvodni kapacitet naša zemlja mogla bi dobiti početkom 2014. godine.



Do kraja 2008. na tenderu šest društvenih preduzeća

Do kraja 2008. godine biće objavljeno šest tenderskih prodaja društvenih preduzeća, rečeno je juče (11. decembar 2008. godine) u Agenciji za privatizaciju.

Reč je o objavi javnih poziva za prodaju preostale imovine "Genex" u Beogradu, građevinskog preduzeća "PIM", "Beogradskog sajma", kompanije "Šamot" iz Aranđelovca, holding kompanije "Fabrika automotora 21.maj" iz Beograda (DMB), a biće raspisan i tender za prodaju preostalih delova preduzeća "MIN Holding". Precizirano je i da će se, najverovatnije, za "PIM" putem tendera tražiti strateški partner.

U javnosti se najviše govorilo o privatizaciji "Beogradskog sajma", za koji se tender najavljivao još od početka ove godine. Za ovo preduzeće ranije su interesovanje pokazali italijanski sajam "Rimini", australijski "Reed Exhibitions", kao i francuski "Gilles elivent", ali nije poznato da li su i dalje zainteresovani.

Od imovine preduzeća "Genex" najznačajnija je preostala zgrada "Genex kula". Kompanija "Delta real estate" koja je već kupila "Genex apartmane" i hotel "Continental", najavila je ranije da je interesuje kupovina te nekretnine, ali i da će se detaljnije izjašnjavati kada budu raspisani uslovi tendera.

Preduzeće "DMB" uspešno posluje na tržištu Srbije. Proizvodi motore sa unutrašnjim sagorevanjem, sitnu poljomehanizaciju, komponente za vazduhoplovstvo, procesnu opremu, alata, uređaje i mašine za pakovanje, a obavlja i uslužne delatnosti u oblasti servisiranja i remonta motora i motornih vozila, hotelijerstva, ugostiteljstva, turizma, uvoza i špedicije.

"Šamot" iz Aranđelovca najveći je proizvođač alumino-silikatnih materijala, a bavi se pravljenjem cigli, kamina, peći, kao i drugih vrsta uređaja za grejanje.



Telekom Srbija izabrala kompanije koje će u naredne tri godine za njih isporučivati opremu

„TELEKOM SRBIJA” AD je nedavno izabrala isporučioce koji će do kraja 2011.godine isporučivati plastične cevi za podzemne vodove koje će graditi najveći operater fiksne telefonije u Srbiji.


Tako će PE i PVC cevi većeg prečnika isporučivati „Telefonija”a.d. i „Telegroup” d.o.o. iz Bograda, kao i „Kablprojekt” sa Novog Beograda(Bežanijska kosa), koji je izabran da isporučuje i PE cevi malog prečnika.



PEHD dvoslojne korugovane cevi će isporučivati „Telegroup”, „Beogradelektro”, „Telefonija” a.d. i „Kablprojekt” iz Beograda, kao i „Peštan” iz Bukovika, kod Aranđelovca


Trake za identifikaciju će stizati iz kompanija „Telegroup”, „Elpos” i „Crony” iz Beograda, kao i iz firme „Plamen in” iz Niša



Evropa: Eurostat je objavio pad industrijske proizvodnje u EU27 i Eurozoni
 
- Na mesečnom nivou (za mesec oktobar tekuće godine): Eurostat je objavio da je industrijska proizvodnja u Eurozoni i u EU27 u oktobru smanjena za 1,2% u odnosu na mesec septembar tekuće godine. Rast industrijske proizvodnje zabeležio je samo Portugal (+1,3%), dok su najveće padove u oktobru zabeležile: Irska (6,4%), Litvanija (5,6%), Estonija (5,0%), Letonija (3,7%), Rumunija (3,4%).
 

- Na godišnjem nivou (od početka 2008. godine): Rast industrijske proizvodnje ostvarile je samo Poljska i Slovačka, u visini svega 0,1%. Nasuprot njima, najveći pad su ostvarile Španija (12,8%), Estonija (11,0%), Irska (10,0%), Letonija (9,0%) i Francuska (7,5%).


MMF o aranžmanu s Srbijom u januaru

Beograd -- Bord direktora MMF-a odložio je odlučivanje o novom aranžmanu sa Srbijom za sredinu januara sledeće godine, izjavio je guverner NBS Radovan Jelašić


"Došlo je do tehničkog odlaganja sednice Borda direktora Međunarodnog monetarnog fonda, koja je bila najavljivana za 19. decembar, a na kojoj je trebalo da bude ododbren aranžman sa Srbijom", rekao je guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić.

MMF je sa Srbijom sredinom novembra dogovorio aranžman iz predostrožnosti, kojim je predviđeno povlačenje oko 520 miliona dolara u slučaju da Srbiji zatreba finansijska podrška te međunarodne finansijske institucije.

Jelašić je naglasio da je uslov MMF-a za odobravanje tog aranžmana potpisivanje dva memoranduma između NBS i Vlade Srbije.

"Do sredine januara NBS i Vlada treba da potpišu memorandume o odgovornosti u ostvarivanju ciljane inflacije u 2009. godini od osam odsto, sa mogućim odstupanjem plus-munus dva odsto, kao i memorandum o stabilnosti finansijskog sektora", rekao je guverner.

U memorandum koji će se odnositi na inflaciju treba da se vidi, prema njegovim rečima, u kojoj meri će Vlada preuzeti odgovornost za cene koje su pod kontrolom države.

"To, praktično, znači da sve cene koje su pod kontrolom države, kao što su cene električne energije, naftnih derivata, komunalnih usluga i osnovnih životnih namirnica, iduće godine kumulativno ne bi smele da budu povećane više od oko 13 odsto", istakao je guverener NBS.

Jelašić je dodao da je jako važno da privreda, ali i građani, unapred znaju šta će se dešavati sa tim cenama, kako bi planirali svoje troškove.

"Povećanja kontrolisanih cena već su indirektno ugrađena u budžet za 2009. godinu, ali je dobro da se preciziraju i memorandumom između centralne banke i Vlade", rekao je on.

Drugi memorandum, u vezi sa finansijskim sektorom, treba da predvidi odgovornost NBS i Vlade u slučaju da stabilnost tog sektora bude narušena nepredviđenim okolnostima.

Jelašić je naglasio da je ukupan finansijski sektor u Srbiji stabilan, što se mora dodatno učvrstiti i potpisivanjem tog memoranduma.



EU: Odobren plan od 200 milijardi €

Brisel -- Čelnici država EU odobrili su plan Evropske komisije o izdvajanju 200 milijardi evra za sprečavanje efekata ekonomske krize koja se iz SAD proširila na Evropu


Prema izvorima zasedanja, vođe EU prihvatile su da finansijska podrška bude u visini od 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda EU. Radi se, zapravo, o planu utvrđivanja zajedničkih smernica za sve članice Unije, koje će potom sprovođenje plana prilagoditi sopstvenim potrebama.

Iz budžeta EU biće izdvojeno 30 milijardi evra, a 170 milijardi evra će sopstvenim sredstvima, uključujući smanjenje poreza na dodatu vrednost, članice Unije uložiti u oporavak privrede i stabilizaciju umnogome blokiranih finansijsko-bankarskih transakcija i kreditiranja naročito srednjih i malih preduzeća i potrošnje.

Nemačka se dosad protivila tome da se planom predvidi i povećanje budžetskog deficita i veće smanjenje poreza na dodatu vrednost, na čemu su posebno insistirale Velika Britanija i Francuska.

Vlada u Berlinu je posle dugogodišnjih strukturnih reformi i socijalnih mera "stezanja kaiša" povratila budžetsku ravnotežu i nije bila spremna ni na plan sa "zajedničkom blagajnom" EU, niti za probijanje budžetskih rashoda, uz pad poreskih prihoda. 

Kompromis je konačno nađen jer su ostale članice Unije donekle popustile u zahtevima da se, bez obzira, na privremeno popuštanje budžetsko-finansijskih stega, hitno primene mere za sprečavanje daljeg urušavanja ekonomskog rasta.

Evropska komisija je predloženim planom dopustila da se "privremeno", u cilju sredjivanja finansijskih tokova, sprečavanja pada ekonomskog rasta i pretnje socijalnim nemirima, dopusti i "probijanje" inače veoma strogih ograničenja za budžetski deficit, javni dug i nivo inflacije, posebno za zemlje u zoni evra.

Doneta je i odluka da se zemljama koje zapadnu u teže finansijske teškoće, kao što je bio slučaj s Mađarskom, a vidljivo su pogođene i neke druge istočnoevropske zemlje, moguća podrška iz budžeta EU poveća pojedinačno sa 12,5 na 25 milijardi evra.

Naporima za stabilizaciju je doprinela i Evropska centralna banka prepolovivši praktično u kratkom roku referentnu kamatnu stopu.

Pad potrošnje u Evropi je izazvao i vidljivo smanjivanje inflacije, a Evropska centralna banka, koja je veoma odlučna u borbi protiv inflacije, smanjila je osnovne kamate, čime je dala svoj doprinosi jeftinoći kapitala i investicijama.

Evropska unija odobrila je slovenački plan garancija za bankarske zajmove, vredan 12 milijardi evra, što je jedan od poteza kojim vlade EU pokušavaju da podstaknu zajmodavce da odobravaju novac. Banke će morati da plaćaju naknadu da bi koristile bankarsku garanciju, koja će pokriti nove kratkoročne i srednjeročne zajmove, na najmanje 90 dana i najviše pet godina, koje odobre u narednih šest meseci. Slovenija je prošle godine uvela evro, a nijedna banka te zemlje nije se suočila sa velikim problemima likvidnosti.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta