Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Aukcija za 40% akcija "Termosa"
Beograd -- Akcijski fond Srbije će 27. februara na Beogradskoj berzi ponuditi 40 odsto akcija preduzeća Termos iz Zrenjanina.
 
 
Početna cena za 40 odsto akcija preduzeća za preradu prohroma i aluminijuma Termos iz Zrenjanina biće 2,9 miliona dinara. Kako se navodi na sajtu Fonda, na prodaju će biti ponuđeno ukupno 1.034 akcije Termosa, po ceni od 2.823 dinara po komadu.

Rok za prijavu učesnika na aukciji po metodu minimalne cene je 22. februar, a potencijani kupci su dužni da dokažu da na posebnom računu imaju najmanje 2,9 miliona dinara za kupovinu čitavog paketa akcija.

Termos se pored proizvodnje termostatičkih posuda za mlekare, zdravstvene i studentske centre u Srbiji bavi i trgovinom, a 2006. godinu je prema podacima Agencije za privredne registre završio za 86 hiljada dinara dobiti, na osnovu 23,3 miliona dinara prihoda.

Aktiva preduzeća je na kraju 2006. godine vredela 13,2 miliona dinara, a kapital je procenjen na 9,7 miliona.

Većinski vlasnik Termosa sa 53 odsto akcija je zrenjaninsko preduzeće Pingos. Vlasnici Pingosa su, prema podacima Centralnog regisra za hartije od vrednosti i Agencije za privredne registre, mali akcionari preduzeća Termos.


1,25 miliona prijavljenih za akcije
Beograd -- Milion i 250 hiljada građana Srbije upisalo se za 16 dana, koliko akcija traje, za besplatne akcije šest javnih preduzeća.
 
 
Interesovanje građana je i dalje veliko, a ekipe PTT-a svakodnevno posećuju osobe sa posebnim potrebama, kojima se akcije upisuju na licu mesta. Jedino se smanjio broj poziva Kol centru, koji pruža sve informacije u vezi prava na besplatne akcije.

Prvih dana prijavljivanja, čak 30 hiljada ljudi je pozivalo Kol centar za detaljnije informacije o upisu besplatnih akcija. Sada se broj poziva drastično smanjio i procenjuje se da svega još 2-3 hiljade ljudi nema sve informacije. Na poziv se prvo javlja govorni automat koji daje osnovne informacije, a u slučaju da postoje dodatne nejasnoće javlja se radnik iz Kol centra.

„Ljudi najčešće pitaju imaju li pravo na besplatne akcije ili je slučaj da su nekad dobili akcije, neki hoće da ponište prijavu ili isprave neke greške koje su uočili“, kaže za B92 Vasilije Milosavljević, iz Kol centra Pošte Srbije.

Pored saveta i informacija, na telefone Kol centra se dnevno javlja oko 1000 osoba sa posebnim potrebama koje traže da u svojim domovima upišu akcije. Na teren izlazi komisija koju čine zaposleni u Centru za socijalni rad, Pošti i Nacionalnoj službi za zapošljavanje, a ceo postupak zahteva mnogo vremena. Do sada je upisano 3700 takvih lica.

„Komisijski se ide, autom po adresama i uspemo da obiđemo 10-15 lica, ali problem je što nekad dođemo, a sa osobom je sve u redu“, kaže Božidar Spasojević iz JP PTT Srbije.

Stanovnici sela se zbog neobaveštenosti, ali i zbog opreznosti sa besplatnim akcijama prijavljuju u manjem broju. Međutim, u Pošti kažu da ni u ruralnim sredinama ne bi trebalo da dođe do problema, jer svako jednom u 6 meseci zbog penzije ili plaćanja računa ode do pošte u najbližoj opštini i tada može da se prijavi za besplatne akcije.


Besplatne akcije: Dvojno državljanstvo
1. Ako je fizičko lice upisalo besplatne akcije u prethodnom periodu, da li ima pravo da potražuje najavljenih 200 evra po godini staža ukoliko se njegovo preduzeće bude privatizovalo do 31. 12. 2010?
- Ukoliko ste stekli besplatne akcije u preduzeću koje je privatizovano po Zakonu o svojinskoj transformaciji (od 1998. do 2001. godine), nemate pravo na besplatne akcije, a ukoliko ste te besplatne akcije stekli u preduzeću koje je privatizovano po Zakonu o privatizaciji (od 2001 do danas), imate pravo na besplatne akcije za godine radnog staža u subjektu privatizacije.
2. Za 16 godina u „Invest importu“ Beograd - dobio sam dve besplatne akcije. Državljanin sam Srbije, penzioner i živim kod sinova u Berlinu?
Pozdrav, S. Rajević
- S obzirom na to da ste stekli akcije bez naknade u postupku privatizacije preduzeća „Invest import“ iz Beograda, koje je privatizovano po Zakonu o svojinskoj transformaciji, nemate pravo na besplatne akcije EPS-a, kao ni na besplatne akcije građana. Međutim, u toku je razmatranje mogućnosti za izmene zakona kojima bi se omogućilo da oni građani koji su u prethodnom periodu dobili akcije preduzeća koje praktično nisu imale nikakvu vrednost steknu pravo da takve akcije prenesu na Republiku Srbiju, u zamenu za ove besplatne akcije.
3. Ko mi overava fotokopiju radne knjižice - sadašnji poslodavac ili JP PTT?
Danica Midović
- Fotokopiju vaše radne knjižice možete overiti u JP PTT, u sudu ili u opštini. Potvrdu o ostvarenom radnom stažu možete dobiti u preduzeću u kome ste radili (PTT), a informaciju na kom mestu se nalazi vaš lični kadrovski dosije potrebno je tražiti od kadrovske službe PTT-a (najverovatnije u organizacionoj jedinici u kojoj ste poslednje radili).
4. Na koji način se za akcije prijavljuju građani koji imaju dvojno državljanstvo, a nemaju prebivalište u Srbiji?
Jedan od uslova koji građani moraju da ispune kako bi ostvarili pravo na besplatne akcije je da su na dan 30. jun 2007. imali prebivalište na teritoriji Srbije. Shodno tome, ukoliko nemaju prebivalište u Srbiji, ne mogu ostvariti pravo na besplatne akcije.


Akcije pirotskog Tigra zabeležile najveći skok
Akcije pirotskog Tigra zabeležile najveći skok 

Beograd - Posle jednog dana pauze, svi indeksni pokazatelji Beogradske berze završili su juče trgovački dan u plusu. Nešto veća tražnja i rast cena petnaest srpskih najlikvidnijih hartija učinili su da indeks BELEX15 ostvari najbolji rezultat (vrednost tog indeksa skočila je za 1,79 odsto), dok su indeksi SRX i BELEXLINE svoj nivo uvećali za 1,08, odnosno za 0,8 odsto. Najveći rast beleže vlasnički papiri pirotskog Tigra (9,93 odsto), slede akcije koncerna Bambi-Banat (7,44 odsto) i Energoprojekt holdinga (5,19 odsto). Cenu značajnije uvećavaju i akcije zemunskog Navipa (5,78 odsto), dok su nešto veći pad zabeležile hartije od vrednosti zrenjaninskog Mlekoprodukta (9,72 odsto). Mlekoprodukt već drugi dan gubi na ceni, uprkos činjenici da je pojačana tražnja za tim akcijama donela promet od 18,8 miliona dinara. Inače, i juče se najviše trgovalo akcijama niške AIK banke čiji je promet premašio 45,5 miliona dinara. Veći promet zabeležen je i u trgovanju akcijama Agrobanke, mada to nije bilo dovoljno da cena tih akcija nastavi da raste, već je umanjena za 2,73 odsto. Dosta se trgovalo i vlasničkim papirima našeg najvećeg prerađivača mleka, mlekare Imlek (24,1 miliona dinara), dok je na akcije Energoprojekta potrošeno 22,9 miliona dinara. Listu hartija od vrednosti s najvećim prometom, zatvaraju akcije Komercijalne banke iz Beograda, kojima je trgovano za 22,9 miliona dinara, i čija je vrednost skočila za 3,45 odsto.
Ukupan promet na Beogradskoj berzi juče nije pretrpeo značajniju promenu u odnosu na prethodni trgovački dan - iznosio je 278,7 miliona dinara. Najveći deo te sume otvaren je kroz promet akcijama, pošto je na obveznice stare devizne štednje potrošeno samo 106.521 evra. Investitori su najviše ulagali u kupovinu obveznica serije A2014K - 32.589 evra i A2008K - 30.267 evra. Napomenimo još i da je od početka ove nedelje kontinuirano trgovanje bogatije za akcije uljere Vital iz Vrbasa, pošto je Berza donela rešenje o promeni načina trgovanja za ove hartije.


Zamena bezvrednih akcija nezakonita
BEOGRAD - Usvajanje podzakonskih akata koji bi jednom broju građana omogućili da bezvredne akcije zamene akcijama javnih preduzeća bilo bi nezakonito, ocenio je juče stručni konsultant malih akcionara u procesu privatizacije Branko Pavlović. „Ti podzakonski akti bili bi u suprotnosti sa Zakonom o besplatnoj podeli akcija, koji je izričit da pravo na besplatne akcije nemaju građani koji su to pravo stekli u dosadašnjem procesu vlasničke transformacije“, rekao je Pavlović.

On je dodao da podzakonski akt ne može da predvidi nešto što nije predviđeno zakonom, objasnivši, međutim, da su promene moguće, ali ne na način „kako to misli“ ministar ekonomije i ekonomskog razvoja Mlađan Dinkić. Stručna javnost je, podsetio je Pavlović, na problem „oštećenih akcionara“ ukazivala i pre donošenja Zakona o besplatnoj podeli akcija, ali je u tom periodu „vlast ostala gluva na takve primedbe“.

Prema Pavloviću, jasno je da je javna rasprava bila neophodna i da je održana znali bismo da imamo značajan broj od nekoliko stotina hiljada građana koji će, uprkos Zakonu, ostati obespravljeni.

- Postavlja se i pitanje prema kojim kriterijumima će biti utvrđivana bezvrednost nekih akcija - kazao je Pavlović, napomenuvši da, prema subjektivnim procenama, akcija koja vredi 1.000 dinara takođe za nekoga može biti bezvredna. „Tu su svakako i akcije preduzeća koja su u međuvremenu otišla u stečaj. Ako uzmemo u obzir da su akcije jedna vrsta imovine, pa imovina propadne, treba li država da pokriva nekome taj gubitak“, zapitao je on.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta