Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Odluke partijskih lidera potresaju berzu
Finansijsko tržište burno reagovalo na najnovija zbivanja na političkoj sceni
Beograd - Iako su indeksi Beogradske berze u ponedeljak zabeležili najveći rast od maja prošle godine, već juče njihova vrednost značajno je opala, a stručnjaci procenjuju da je tržište kapitala burno reagovalo na politička dešavanja i da je ocena premijera Srbije Vojislava Koštunice, da je ponuđeni sporazum Evropske unije "obmana", donekle anulirala pozitivan impuls koji su u nedelju Berzi dali rezultati drugog kruga predsedničkih izbora.
Posebnu osetljivosti iskazao je indeks BELEX15, koji je posle skoka od 6,34 odsto, zabeleženog u ponedeljak, na kraju jučerašnjeg trgovanja završio u minusu od 4,17 odsto. Indeks BELEXLINE takođe je dan završio u minusu od 2,07 odsto, dok je vrednost indeksa SRX opala za 4,56 odsto. S druge strane, kurs dinara nastavio je i juče da jača. Srpska valuta porasla je za 1,5 odsto u odnosu na evro tako da je zvanični srednji kurs iznosio 81,44 dinara. Ovako nagle promene sigurno su iznenadile većinu građana, ali verovatno ne i one koji su ovako dramatična zbivanja na tržištu kapitala mogli da iskoriste da dobro zarade.
Siniša Krneta, direktor poslovnih operacija Beogradske berze kaže za Danas da se svi drastični skokovi i padovi pokazatelja na Berzi moraju uzeti sa rezervom. On smatra da velike promene nisu održive ni na kratak, ali ni na srednji rok.
- Rast indeksa u ponedeljak bio je suviše snažan da bi taj trend mogao da se održi. Prethodna dva dana potvrdila su da na ekonomska kretanja u Srbiji i te kako utiču događaji iz političke sfere. Očigledno je da su brojni investitori juče ishitreno reagovali investirajući, često i ne pitajući za cenu čime su u velikoj meri pogurali vrednost akcija naviše. Podjednak doprinos tome u ponedeljak su dali i strani i domaći investitori, a kada je reč o jučerašnjem trgovanju činjenica je da su na strani prodaje dominirali domaći investitori. Jedan od zaključaka koji se nameće jeste da su mnogi vlasnici svoje akcije pre dva dana prodavali po cenama koje na Beogradskoj berzi nisu viđene u prethodna dva meseca. Poučeni tim iskustvom, mnogi su juče požurili da iskoriste promene cena naviše što je izazvalo veliki pritisak na strani ponude. Tu situaciju su investitori očigledno dobro iskoristili. Može se zaključiti da su domaći investitori osetljiviji na dnevnopolitičke događaje u odnosu na strane investitore, kao i da je njihov horizont investiranja kraći nego kod stranih, što s druge strane govori i o iskustvu jednih i drugih - smatra Krneta i dodaje da u prethodna dva dana nisu zabeležena negativna manipulativna delovanja bilo kog investitora.
Zoran Jeremić, profesor na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju, tvrdi za naš list da se u Srbiji "cela berzanska priča svela na politički rizik i posmatranje šta će da urade partijski lideri".
- Jučerašnji pad indeksa verovatno je rezultat zatezanja oko potpisivanja sporazuma sa Evropskom unijom što je štetno jer ruši tržište i perspektivu privrednog oporavka. Naravno da će to zatezanje da se odrazi na pad berze, mada treba reći i da je rast indeksa u ponedeljak bio neumeren i predstavljao je izraz postizborne euforije. Nije nelogično da cene akcija rastu posle izbora na šta ukazuje i veliki promet tog dana, ali problem je što se pojedini političari, u svojim izjavama, ponašaju neracionalno i to se odražava na berzi - ističe Jeremić.
Komentarišući kretanje vrednosti dinara u prethodna dva dana, docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Nikola Fabis kaže za Danas da, u uslovima kada se kurs formira na bazi odnosa ponude i tražnje, kurs u velikoj meri reflektuje očekivanja ekonomskih subjekata koji učestuvju na tržištu. On napominje da je za njih politički rizik odnosno politička stabilnost jedna od važnih determinanti.
Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište, ukazuje da politika nije od presudnog značaja za kretanja na berzi, ali da je njen uticaj izražen i da je dobro što zahvaljujući berzi odmah možemo da osetimo da li je neka politička odluka bila dobra ili loša. On podseća da je stagnacija Beogradske berze jednim delom uzrokovana političkom neizvesnošću u zemlji.
- Jedan deo te neizvesnosti otklonjen je na predsedničkim izborima jer nećemo imati predsednika koji će ići mimo sveta. Međutim, drugi problemi i dalje postoje, a najveći je rešavanje statusa Kosova. Dok se taj problem ne otkloni teško je očekivati da će berza dinamično krenuti napred. Prvog dana posle izbora verovatno je preovladao optimizam, međutim, opet se vraćamo na staro jer je Vlada još nestabilnija nego što je bila. Isto važi i za kurs dinara i mislim da nas u narednim mesecima očekuje ono što smo viđali u decembru, a to su malo veće fluktuacije dinara - smatra Stevanović.


CONIĆ: A-tek spreman na veća ulaganja u Basen i ekologiju
Beograd - Ugovor sa austrijskom kompanijom A-tek, koja je prvorangirana na tenderu za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena Bor, trebalo bi da bude potpisan sutra i kako Danas saznaje, svi detalji u vezi sa tom transakcijom već su usaglašeni.
- Zadovoljan sam ishodom pregovora, jer je budući vlasnik pristao na znatno veća ulaganja od onih predviđenih tenderom. Kada je reč o revitalizaciji životne sredine, prihvaćeni su svi uslovi Ministarstva ekologije, što uvećava ranije utvrđeni iznos za ovaj sektor. Poslovodstvo Basena posebno je zadovoljno investicionim programom, koji znatno nadmašuje minimum od 180 miliona dolara. Novi vlasnik prihvatio je i zahtev da se izgradi nova moderna topionica kao i da se ulože sredstva u osavremenjavanje rudnika u Boru i Majdanpeku - izjavio je za Danas Miodrag Conić, generalni direktor RTB Bor.
On podseća da je početna cena za Basen bila 340 miliona dolara, a da je A-tek pobedio sa ponudom od 466 miliona dolara. Tome treba dodati i 50 miliona dolara, koliko iznosi vrednost obrtnih sredstava a potom i investicioni i socijalni program, čime će ukupna vrednost RTB premašiti 800 miliona dolara, kaže Conić.
Za razliku od poslovodstva, sindikati još nisu postigli konačan dogovor sa predstavnicima A-teka. Oni će danas pokušati da sa novim vlasnikom usaglase poslednje tri stavke iz dodatnog socijalnog programa.
- Ukoliko ne postignemo dogovor, na snazi će biti minimalni socijalni program definisan tenderskim uslovima, koji za zaposlene takođe znači sigurnost, jer garantuje da u naredne tri godine neće biti otpuštanja radnika. Mi smo pokušali da postignemo više od toga, da ubedimo kupca da ukoliko u tom periodu proglasi nekoga tehnološkim viškom, mora za otkaz da ima njegovu saglasnost, kao i da otpremnina u takvim situacijama iznosi 300 evra po godini staža. A-tek to nije prihvatio i ponudio je da se uposlenost radnicima garantuje 18 meseci, kao i da se vrednost otpremnine veže za cenu bakra na svetskom tržištu, što mi nismo prihvatili - kaže za Danas predsednik samostalnog sindikata Dragan Aleksić.


Investitori najviše ulagali u Ikarbus
Posle jednodnevne euforije, jučerašnje trgovanje na Beogradskoj berzi obeležio pad vrednosti većine akcija
Beograd - Euforija na Beogradskoj berzi bila je kratkog daha. Posle snažnog rasta tržišta zabeleženog u ponedeljak, jučerašnje trgovanje donosi pad vrednosti većine akcija sa kontinuiranog trgovanja, a samim tim i pad vrednosti svih indeksnih pokazatelja. Opšti indeks BELEXLINE pao je za 2,07 odsto, dok indeksi likvidnijih hartija, BELEX15 i SRX beleže gubitak od 4,17, odnosno 4,56 odsto. Promet na Berzi pao je juče na 326,5 miliona dinara, a umanjeno je i učešće stranih investitora - pad na 44,13 odsto. Pozitivan znak je što su njihove aktivnosti više usmerene ka kupovini (58,65 odsto), nego ka prodaji (32,12 odsto) akcija.
Najtraženije hartije od vrednosti bile su akcije Ikarbusa, kojim je trgovano za 42,7 miliona dinara. Neizvesnost oko završetka tendera za prodaju većinskog dela ovog proizvođača autobusa i specijalnih vozila odražava potražnju za ovim akcijama na visokom nivou. Sledeće po ostvarenom prometu od 31,6 miliona dinara bile su akcije niške AIK banke, čija cena i pored veće potražnje završava u minusu od 5,73 odsto. Dosta se trgovalo i akcijama Sojaproteina (28,6 miliona dinara), dok je na vlasničke papire Metals banke i Telefonije potrošeno 24,8, odnosno 24,3 miliona dinara. Sve pomenute akcije završavaju trgovački dan sa umanjenom vrednošću. Veći pad zabeležili su i vlasničke hartije Montinvesta (11,54 odsto), Univerzal banke (6,48 odsto), kao i hartije Globos osiguranja (6,44 odsto).
Kada govorimo o pozitivnim kretanjima, u prvi plan ponovo izbijaju akcije palićkog Chemosa, koje su sa skokom cene od 20 odsto jučerašnji rekorder. Sa rastom od 19,97 odsto, u stopu ih prate hartije preduzeća Goša FOM, dok veći oporavak beleže i akcije Carnexa (11,57 odsto). Juče je na Beogradskoj berzi održano i jedno trgovanje minimalnom cenom preko kojeg su vlasnike promenile 1.582 akcije preduzeća Dekarbonizacija iz Zemuna u ukupnoj vrednosti od 3,1 milion dinara. Ukupan promet obveznica stare devizne štednje "teži" 198.586 evra, dok je najveća suma utrošena na seriju A2009K (62.989 evra).


Jugoremedija: Ponuda za akcije LUXL
Beograd -- Farmaceutska kompanija Jugoremedija objavila je ponudu za preuzimanje preostalih 39,84 odsto akcija Luksola (LUXL).
 
Jugoremedija za preostalih 39,84 odsto akcija zrenjaninske hemijske industrije Luksol nudi ukupno 58,3 miliona dinara. Kako se navodi na sajtu Centralnog registra za hartije od vrednosti, ponuda će biti otvorena do 10. marta, a ponuđena je cena od 1.500 dinara po komadu za preostalih 38.894 akcije.

Jugoremedija poseduje 60,16 osdsto kapitala Luksola, 4,18 odsto je društveni kapital, a preostalih 35,68 odsto akcija je u rukama malih akcionara.

Knjigovodstvena vrednost akcija hemijske fabrike iz Zrenjanina je 1.537,09 dinara, a prosečna cena u trgovanju akcijama kompanije na Beogradskoj berzi u poslednja tri meseca je 1.460 dinara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta